Renato Baretić

novinar i pisac, od 1983. živi isključivo od pisanja;

povremeno radi kao filmski i televizijski koscenarist (film "Što je muškarac bez brkova", serija "Novo doba"), marketinški copywriter i sastavljač pitanja za najpoznatije  TV-kvizove (Kviskoteka, Tko želi biti milijunaš);

u novinarstvu prošao kompletan razvojni put, od početnika u gradskoj rubrici dnevnih novina, do reportera, televizijskoga kritičara i političkoga kolumnista u većini najpoznatijih hrvatskih novina (Večernji list, Nedjeljna Dalmacija, Slobodna Dalmacija, Feral Tribune, Globus, Nacional...); trenutno je kolumnist magazina "Otvoreno more" i Tportala;  

suosnivač je i od 2007. urednik programa na Festivalu pričanja priča "Pričigin" u Splitu;   

od 2012. vodi vježbaonice kreativnog pisanja pod naslovom "Disciplina mašte" u splitskoj Kući kreativnog pisanja;

član je Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca, te udruga Pričigin, Kurs i Bookvica; bio je i član hrvatskog ogranka Mense (IQ 153) ali je isključen zbog redovitog neplaćanja članarine; bio aktivan kao član užeg vodstva Pokreta "Otoče, volim te" sve do njegova samoukinuća nakon smrti Zorana Franičevića;

muž Maji, s kojom je i roditelj dvoje malodobne djece, Katarine i Jakova;

studirao političke znanosti, potom komparativnu književnost i fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i prijavio diplomski rad iz stilistike ("Autopoetika Ivana Slamniga") ali ga nikad nije napisao; upisao i studij novinarstva, ali ga i napustio ubrzo po uplati školarine i priznavanju nekolicine ispita;

radio kao pomoćni radnik u skladištu, pomoćni serviser kućanskih aparata, pomoćni keramičar, akviziter, prodavač na štandu i poenter u tvornici tekstilnih strojeva;

boravio na jednomjesečnim književnim stipendijama u Belgiji (Volezelle, 2007.) Austriji (Graz, 2009.) i Turskoj (Istanbul, 2012.); 

aktivno govori engleski jezik; služi se njemačkim, pasivno poznaje talijanski, francuski, slovenski i makedonski;

hobi: amatersko sviranje i skupljanje udaraljki, amatersko jedrenje, amaterska fotografija;

rođen 1963. u Zagrebu, od 1996. stalno nastanjen u Splitu.

 

 

KNJIGE:

 

"Hotel Grand", roman, Algoritam, Zagreb, 2008. (finalist književnih nagrada Sajma knjiga u Puli, Jutarnjeg lista i T-portala za tu godinu). Roman je preveden i objavljen u Ukrajini, Sloveniji, Makedoniji i Albaniji, dok je u Srbiji objavljen u izvorniku;

"Pričaj mi o njoj", roman, nakladnik AGM, Zagreb 2006. (polufinalist nagrade Jutarnjeg lista za tu godinu). Preveden je i objavljen u Ukrajini, a u Italiji trenutno traži nakladnika;   

"Kome ćemo slati razglednice", zbirka poezije, AGM Zagreb, 2005.

"Kadrovi kadra", izbor iz novinskih kolumni o televiziji i politici na ekranu, AGM Zagreb, 2005.

 "Osmi povjerenik", roman, AGM Zagreb, 2003. (osvojio pet najvažnijih nacionalnih nagrada za prozu te godine); 2006. je uprizoren na daskama HNK u Splitu, a 2013. i u zagrebačkom Dramskom kazalištu "Gavella"; do danas samo u Hrvatskoj prodan u više od 18. 000 primjeraka. Preveden i objavljen u Ukrajini, Makedoniji, Sloveniji i Njemačkoj. U Srbiji je objavljen u izvorniku; fimska prava u potpunom su vlasništvu tvrtke "Maxima film d.o.o.";

"Riječi iz džepova", zbirka poezije, nakladnik Biblioteka Feral Tribune, Split 1998.;

 

proznim i esejističkim prilozima sudjelovao u desetak zbornika i kolektivnih književnih djela na hrvatskom i drugim jezicima;

pojedine pjesme, priče i fragmenti duže proze prevođeni su mu i objavljivani na engleskom, slovenskom, njemačkom, makedonskom, poljskom, talijanskom i ukrajinskom jeziku. 

 

samostalna fotografska izložba "Brodske linije" postavljena mu je u Splitu 2008., i u Zagrebu te Grazu (Austrija) 2009. godine.

 

 

e-mail renato.baretic@st.t-com.hr i renato.baretic@gmail.com




o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg