poezija

Goran Stamenić: Savršeno sam pokrao prirodu

Goran Stamenić (1990., Kutina) objavljuje poeziju i kratku prozu u književnim časopisima, zbornicima i na internetu. Živi, piše i prevodi u Novom Sadu i Beogradu, a 2016. objavio je zbirku poezije Sveti Magnet.



 

SPORT

 

ko je poželeo da nas pusti

u botanički vrt izgradio je

savršenu ogradu. Eto te oslonjenog

na vrhu metalne grede. Deliš nogu

na polovine. Eto te kao osovine

koja drži kičmu da se ne krivi

od siline koju joj kao čovek daješ.

U doskoku prizivaš sav pliocen. Sjajno

kao polulopta badema na suncu, na

kopnu, koliko mišića će te pokrenuti

 

savršeno sam pokrao prirodu:

Sve stvari koje sam uneo u dom

i jedna vekna pokislog hleba

podsetile su me na Nikolu

 

 

KLAVIKULA

 

Ko još misli na taj dan u mesopotamiji? Mi,

i tvoj sentimentalni ljubavnik i nekoga zaboravljam.

neka vrsta persijske krave. svakako se činilo

da iz njenih ključnjača rastu krila sokolice. I ona je

od tada izumrla. Ne postoje škole niti umetnost,

samo beskraj makedonskih železnica

lako snalaženje na svom terenu, sladoled, sušenje

dečjih majica na vetru. Svet u kom udišemo ugljenik

isti je svet u kom pravedni rastu kao sunce na tvojoj zastavi.

To je bilo pitanje. Svet u kom te vetar poremeti

 

trebalo nam je nekoliko dana da kupimo kišobran

zbog mog zapletenog jezika, zbog sile zglobova

kojima se konačno završava tvoja ruka. Ključna kost,

zavojita, u nju pada nekoliko kiša. Želim

da ti uputim poljubac. I sada čujem od prijatelja

da škole za umetnost ipak postoje

 

 

TINTINABULI (NA BOŽIĆ)

 

započeo sam duboko izučavanje semafora

u trenutku kada smo pretrčavali ulicu noseći

grožđe u plastičnoj kesi. Trebalo mu je nekoliko

dana da se pretvori u smeće. Oblak sa sobom

ne donosi ništa. Ništa za tebe. Korak ka trotoaru,

tamo krišne krpe rupu i od njih se učimo o svetu:

crveno jeste snaga želje iz koje raste dubina

duha. Sreća je lepa, samo stani. Nesreća je ružna,

vino zahteva više od vremena. Proveo sam

godine čitajući o fermentaciji. Proveo sam Božić

sa svim prijateljima, uostalom to nisu

samo moji prijatelji

 

Koliko zelena želi da se obnavlja bez kraja. Koliko

želiš ovo u tvom automobilu. Koliko te pas ne poštuje.

Mada se isprva činio sasvim malim, oblak je uskoro

zasenio dolinu. Videli smo kako boje tamne

 

 

DEVOJKE NA PLAŽI, KEJTLIN AURELIJA SMIT

 

Šafrani, verbene, narcisi, u vazduhu uskovitlane

ive. prvi zalogaji izgladnelih radilica, prvi

prolećni dan gazi kroz sredinu februara

treba hraniti matice. Recimo samo da

nakaza stoji sanjivo u dovratku dok čeka

već nekog povratnika iz rata, njen epanjel breton

upliće svoja uska krsta među njene

listove. Nakaza stoji sanjivo očekujući

proleće, i njen epanjel breton

 

njena šubara je u mom džepu,

više joj ne treba. Koža luči

mineralnu vodu. Izgleda da su

gorele trske, sad močvara upija gar

recimo samo da je proleće poranilo

i da treba nahraniti matice

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg