poezija

Alen Brlek: Sang (iz knjige pjesama)

Pročitajte izbor iz knjige pjesama ''Sang'' Alena Brleka.
Alen Brlek (Zagreb, 1988.) autor je zbirki pjesama ''Metakmorfoze'' (Algoritam, 2015.) objavljene na temelju osvojene Nagrade Na vrh jezika 2014. godine i ''Pratišina'' (Kontrast, 2017.). Član je Hrvatskog društva pisaca, europske platforme za pjesništvo Versopolis i dio glazbeno-poetskog projekta Zaron. Zbirka pjesama ''Sang'' izašla je ove godine u izdanju HPD-a.



 

USPOSTAVLJANJE PISMA

 

Hodao sam po stanu, tražio krštenje ili

koplje, točku susreta. Rekao amen, rekao

iskupljenje, bomba, rajčica, maj, corona,

rekao

smrt fašizmu brza i trajna, bogu srednji rod

rekao matematika je i glava i panj i zamah.

Rekao ljubav sol europa vuk mama svjetlo

vrt ptica krug demokracija, opet ljubav,

atom

hodao sam po stanu i čekao bilo kakvu

pregršt kojom bih namirio očeve, zagrizao

u slobodu

 

 

 

PODNE

 

potom uvijek neka aleluja u sjeni uzgaja

tijelo, grlo iz kojeg će pustiti sunce

i to će biti znak, pripajat ćemo se načinom države.

Otvorit će nam se životi poput izlazne rane, u

plastiku nade i straha

kako bi iznova postali ili teologija ili

hereza koja stvarnost drži na okupu.

 

 

VRTLAR

 

ostavljen u pustoši logoreje bio sam bik

s poljupcem na čelu,

Budilo se proljeće ugljena na mrkim

poljima govora.

Matematika je polegla moje tijelo i usnuo

sam vrtlara.

Okopan, s krumpirom umjesto

srca bio sam sestra među

sestrama.

 

ZATVARANJE KLAONICE

 

 

Gledao sam u tvoje sunce, vjerom u

klijanje većom od krista legao u tvoju

zemlju, rekao znaš li da postoji potpuno

crna kokoš, ayam cemani

i živi u tvojoj šutnji. Tako si me

naučila patnja je uvijek rezultat

tržišta gladi, bliskost u sebi nosi

neizrečenu ucjenu u kojoj obitava

sloboda.

Tako si me naučila spustiti

oštricu i otići.

 

 

TJEDAN

 

pošumljavao sam te zaboravom, glas po

glas donosio ti rječnik motike.

Pošumljavao sam te vatrom,

učio kako se kamen pretvara u mekoću, kako bol

kojoj nas dodaš

može postati pokret zgloba kojim se obris prinosi

svjetlu

i postaje smrt sjene. Pošumljavao sam

te strpljenjem kvasa,

pupanjem smokve, neumornim rukama majke.

 

*

 

Rekla si nježnost je

nož, u ruke mi spustila

jutro.

 

 

RUŠENJE DRŽAVE

 

U danu nesposobnom postati

staklenik iz televizora su ritualno

izlazile lopate ulazile u hrvate

opet izlazile, pune velikog ugljena.

Htio sam reći država je peć država je

utroba zvijeri, češnjak oko vrata dementnog

oca uvijek spremnog postati ložač u rukama

nacije. Pitati i što osim vatre, bih, sa svim tim

ugljenom?

 

*

 

Plav i neprevodiv rekao sam zaboga

leave britney alone

 

 

LJETO

 

Rekli su vaše djece je previše, muža

premalo njihovo znanje nije ni potpuno ni

obavezno rekli postoji način života,

otvorite vrata

i otvorili nam nebo kao ribu

prestrašeni što u njoj nema

oca. Rekli smo ne jedemo

ribu,

premjestili crijep, jedno drugome zavezali

obuću i strahove, pokazali more i pupak.

 

*

 

Pobacao sam sve i jedan češnjak s

balkona, rekao evo sin, i tu prestaje.

Pun motika zamahnuo ka ljetu u sebi.

 

 

SLOBODAN DAN

 

Čistio sam mrvice kruha sa

stola prao suđe iznosio smeće

meo pod

veš izlagao suncu, sebe vodi tebe

srcu čitao recepte

gulio krumpir izbijao zube

samome sebi

govorio s vremenom

s vremenom i ništa se nije dogodilo

i dalje ne znam što je donijelo više smrti

pojedinac ili kolektiv

i je li moguće zaista

voljeti bez tog znanja.

 

 

LAVICA

 

vidio sam iz taloga si,

tvoja je ljubav jezik biorazgradivosti

spreman uzgojiti zeleno stoljeće u plastici

koju noćim.

Vidio sam te neumornu u voćnjaku, kako sanjaš

prepolovljena od samoće, kako tinjaš

u tugu zarasla.

 

*

 

Vidio sam djedovog brata kako traži

čekić ne bi li me otvorio.

 

 

USPOSTAVLJANJE MOLITVE

 

Čekao sam, s kralješkom u rukama rekao moje tijelo

moja kuća, tvoje tvoje, lizat ću ti rane

sve životinje to rade. Već pucam od zrelosti

i velik će dio mene istrunuti u zagrljaju

sunca ne poseži, povijest je halucinacija o

miru lonac toploga džema u koji te pošalje

metak.

Rekao volim te, zemlja u kojoj živim masovna

je grobnica

volim te jezik kojim govorim nikada neće biti

slobodan volim te, zastrašujuće i nježno.

Reci dobrojutrodijete, postat ćemo

pitomi biti meko kruha

 

 

ČOVJEK

 

I tako je prošlo ljeto, u zelenome prokuhala

voda, zubi puni žeđi i klinčića. Rekao shvatit

ću oštricu samo ako je položim u meki trbuh

brata. Nikada.

Sve dimljeno najednom, sve najednom i ljubav

i rekao klaonica, često se ponavljam, poput ratova.

 

*

 

Nesiguran u ovoga koji jesam prilazim

kuhinji i napuštam cinizam

 

 

CVJEĆAR

 

Šutio sam ukrug

jer sve što sam mogao dati bili su šrapneli.

 

 

Jezikom se, ipak, okopava, ne raznosi.

 

 

JESEN

 

i budi bijelo, budi papir, kisik poražen

prostorom za moje dobro riječi. S neba jesen

 

*

 

među nama nedostižna pravda, češalj bez zuba.

Sve češće plačemo netko naš će

odrasti u svijetu bez tigrova

 

sve češće ulicom prolazi

Tesla crna, metalik nada.

 

 

OTAC VREMENA

 

Ležao sam u potrebi za pričom, ispunjen

prazninom. Ležao, rekao iznova ništa od kojeg

strop je žutio.

Ja, otac jednog vremena

ležao i turpijao rogove

svitanju

u koje pustit ću kokoši.

 

 

ŽIVOT

 

Rekao sve se ponavlja, sve dejá vù

rekao molim te izađi iz pjesme i

ostani čovjek zauvijek svijen u

molitvu.

Rekao zamisli koliko kitove boli kada umire njihov

koliko boli djetinjstvo svijeta u vatri

koliko je usamljena starost svijeta,

rekao budilice su najveći teror poslije

tradicije ali mi smo oni koji žele biti lijepi,

mir u vertikali kita, rekao sve će ove riječi

jednoga dana popucati

kao ligamenti.

 

 

POČETAK KORIDE

 

ono isteklo poput mrke abecede ugljena.

Rasplakani

puni prerije i izgubljenih pasa rekli poljubit ću

te u majku

u oca, sestro, poljubit ću te

 

 

zapalili rodne listove vratili se

pepelu, bijelim zidovima prišli

bojicama.

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg