proza

Nina Lekić: Ono čega nema

Nina Lekić (1989., Varaždin) magistrirala je na Odsjeku za kroatologiju pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu iz područja teorije književnosti i književnosti za mlade. Doktorandica je na poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije. Spisateljskim se radom bavi od rane mladosti, no ozbiljnije se počela baviti tijekom studija. U sklopu književnih natječaja objavila je nekoliko kratkih priča te je pohvaljena za dramsko i prozno stvaralaštvo u sklopu Susreta hrvatskih zavičajnih književnika u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Proznim je rukopisom sudjelovala na XI. susretima mladih pjesnika i prozaika Društva hrvatskih književnika – Ogranak Rijeka (2014.). Dobitnica je plakete „Ivo Kozarčanin“ za prozno stvaralaštvo mladih autora u sklopu 34. Susreta hrvatskih zavičajnih književnika (2015.). Živi, djeluje i piše u Zagrebu.



 

Ono čega nema

 

 

Stoji kraj sata na gradskom trgu. Čeka ga. Došla je pola sata ranije jer je kroz komunikaciju saznala kako mrzi kada ljudi kasne. Ne želi upropastiti susret i ono što iz njega može proizaći. Tako su lijepo i kvalitetno komunicirali putem društvene mreže.

Razmišlja hoće li ga prepoznati i izgleda li jednako kao na fotografiji u profilu. Zna da susret mora uspjeti. Ima trideset i pet godina i vrijeme joj izmiče.

Približava joj se tamnokosi muškarac odjeven u crno. Iz daljine izgleda kao u profilu.

– Bok, Marin, drago mi je–pruži joj ruku.

– Irena.

Promatra ga trenutak. U stvarnosti joj djeluje viši.

– Kamo ćemo? – pita je.

– Ti odaberi.

Rukom pokaže u smjeru ulice koja izlazi iz trga.–Znam jedno dobro mjesto. Pusti je da krene prva.

Korača korak ispred njega sama ne znajući kuda ide. Povremeno se osvrne kako bi provjerila prati li je i hoda li u dobrom smjeru. Koračaju u nelagodnoj tišini.

– Evo, ovdje.

Uđu u tišini i sjednu za prvi prazan stol. Odloži torbu i popravi kosu. Marin prelistava cjenik dok čekaju konobara. Žamor glasnih srednjoškolaca miješa se s tonovima polagane glazbe čije riječi ne razabiru.

– Kako pas? – započne razgovor.

Odloži cjenik, popravi kosu. – Dobro je. Jučer smo bili kod veterinara...

Sluša ga. Glas mu nije onakav kakvim ga je zamišljala. Ovaj mu glas ne pripada, razmišlja.

Dolazi konobar, prekida priču.

– Dobar dan, lijepo Vas molim, veliku kavu s mlijekom – reče i pogleda je.

– Isto.

Konobar kimne i ode.

– Jesu li ti prihvatili rad?

– Jesu, napokon. Vjerojatno će biti objavljen u sljedećem broju časopisa.

– To je lijepo. Čestitam.

Konobar donosi kave. Irena odmah prihvati svoju šalicu dok Marin pažljivo istresa šećer i miješa ga laganim pokretima u smjeru kazaljke na satu. Promatra njegove ujednačene pokrete. Odloži žličicu na podložak uz šalicu. S ruku istrese nepostojeću prljavštinu te se namjesti u stolcu.

Stavlja šalicu na stol. – Je li vam prošao projekt koji ste prijavili?

Popravi kosu te spusti laktove na stol. – Nedostaje nam jedna prostorno-programska studija odnosno autori smo jedne manje nego naša konkurencija...

Promatra ga dok govori o poslu. Crte njegovog lica naznačuju starost. Zabrine se za svoje crte. Oboje se bliže četrdesetoj, on je nešto bliži, razumljivo je da se crte lica mijenjaju i da stare.

– A kakva je situacija kod tebe?

Ispije gutljaj kave. – U obrazovanju su stvari uvijek uzburkane. Pogotovo u visokom obrazovanju... Nesvjesno lamata rukama.

Promatra je dok mu govori, gleda je u oči. Mirno. Njegovo je lice potpuno bezizražajno kao i njezino. Pričajući razmišlja o komunikacije i fizičkoj komponenti koja izostaje. Ne može odlučiti što misli o svemu.

Završi priču. Ispijaju kavu. Tišina. Sunce obasjava rub stola za kojim sjede.

Promatra fotografije na zidu. Procjenjuje ih kritički. Traži mu pogled. Ne razabire ga. Pogled joj skrene na obrnuto ime kafića ispisano na prozoru. Primijeti kako u imenu nedostaje slovo G. Pita se jesu li i vlasnici to primijetili.

– E rekao si da ćeš mi na kavi protumačiti svoje mišljenje o filozofiji egzistencijalizma i svojem pogledu na, kako si ono nazvao, svijet onostranosti i realnosti.

Skrene pogled s fotografije. Ponovno je gleda u oči. – Dakle, s jedne strane imamo Heideggera čije se ukupno djelo bavi smislom bitka dok s druge strane imamo Nietzschea koji kaže da je Bog mrtav i koji nas uči o nadčovjeku. Moj pogled na svijet duhovnosti te na ljudski razvoj i bit ljudskog postojanja temelji se na učenju dviju filozofija, međutim...

Govori joj, a ona razmišlja bi li njihova djeca imala plave ili smeđe oči. Shvati da ga ne sluša. Njegovo joj je mišljenje zanimljivo.

– Slažem se s tobom što se tiče teme duhovnosti. No, mislim da se današnji čovjek suviše boji svijeta onostranosti za koji ne zna postoji li uopće... Njezini pokreti ruku postaju snažnije svakom rečenicom.

Mirno prati njezine pokrete i riječi. Razgovaraju. Teme su na izmaku. Sunce se povuklo, upaljena su svjetla.

Pogleda na sat. Kasno je, zaključi. Uzima račun, ali je preduhitri. Plaća dok ona stavlja torbu na rame. Digne se i krene prema izlazu. Slijedi ga. Iziđu.

– Bilo mi je drago. Do viđenja! Pruži joj ruku, a ona mu se nasmiješi.

Okrene se i ode.

 

***

Uđe u stan. U cipelama sjedne za stol. Razmišlja, dugo. Upali računalo i prijavljuje se na društvenu mrežu. Prelistava njihovu prepisku. Čita dijelove. Zatvara prozor dijaloga. Uz nekoliko klikova briše svoj profil.

Nasloni se gledajući u zaslon. Sjedi u tišini. Zaslon monitora se ugasi.

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg