proza

Marija Katalinić: Bajka o Kluciji

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Marija Katalinić (1988.) diplomirala je kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.



 

 Bajka o Kluciji

 

Jednom davno, u daleka doba, prije ekonomske krize 2008., u kraljevstvu koje to nije, živjela je jedna djevojka. Nazvat ćemo je Klucija. Kraljevstvo koje to nije nalazilo se u močvaretini. Na čvrstom muljevitom tlu se gradio vrtić iz Europskih fondova za obnovu i razvoj, mada je većina stanovnika rođena za vrijeme kralja.  Kraljevstvo koje to nije je imalo 400 godina, 300 stanovnika i 3 očerupane patke.

 

Muškarcima je bio cilj da si kupe polovni traktor ili automobil. Ženama je bio cilj da se udaju.

Klucija se htjela školovati. Imala je veću šansu da ju udari grom, da bude na začelju stranačke liste ili da završi kao natjecateljica u emisiji Ljubav je na selu.

 

Poslije silnih muka po Mateju jer je trebalo i učiti i raditi, dobila je titulu profesora. Nastavila je raditi ambiciozne poslove, poput skladištarenja.

 

Bilo je dobrih i loših dana u skladištu hrane pred istekom roka uporabe. Dobrim danima bi se kupci međusobno tukli štakama i kolicima za guranje zbog jednog pudinga na sniženju preko kojeg je viličar prešao. Dobrim danima bi kupci gurnuli u hlače dvije, a ne osamnaest salama. Dobrim danima poslovođa ne bi na kameri gledao u stražnjice radnica dok guraju kolica od 270 ili 450 kilograma, kao da rade na gradilištu piramida. Lošim danima bi kupci radnicama htjeli skalpelom iskopati oko za suvenir. Lošim danima bi radnice trebale davati izjave policiji da nitko od njihovih poznanika i rodbine nije ukrao čokoladu otopljenu na suncu da je proda na Hreliću. Lošim danima vlasnik nije priznavao oštećenje tetiva, pluća i leđa jer se oni mogu regenerirati na njegovu molbu, želju i zapovijed. 

 

Dok je Klucija tako nadničarila, prijatelji i poznanici su je pitali može li naći tamo neke veze, poslovne i tako. Mogla je. S miševima. I trulim tikvama. Jedini put da su miševi nekome pomogli, a da je ta osoba bila poznata po imenu kao Cher, Madonna ili Adele, bila je Pepeljuga.

 

Samo, i da bi se došlo do miševa, bila je potrebna preporuka izvjesne vile. Zvat ćemo je Kuma. Nitko pouzdano nije znao koliko ima godina i čime se bavi, čak nije bila prisutna na društvenim mrežama.  Radila je navodno nešto u općini, no nitko ju nikada nije vidio na radnom mjestu, samo na moru, skijanju i po raznim društvenim događanjima. 

 

Ta preporuka je otpala pa se Klucija obratila glavnom štakoru. Njegova tvrtka je outsourcala stoku sitnog zuba preko privatnih agencija za zapošljavanje. Štakor je volio liker i čokoladne bombone. Tražio je da se povremeno pričuvaju njegova djeca i malo s njima riješe zadaće. Imao je tri legla. U prvom je imao 10-ero djece, u drugom 12-ero, i to samo za prvi kvartal. Odabranica broj 3 je već bila u privatnoj klinici za čuvanje trudnoće. 

 

Klucija se zatim obratila za pomoć jednom od nižerangiranih miševa. Rekli su joj da natječaj za bal nije direktno njoj namijenjen. Pepeljuga je rođakinja jednog od njegovih poznanika. Zaposlio mu je ženu, konačno ga prijavio na pola radnog vremena na minimalac da malo glumi konja. Zaposlio mu je i dva sina, sad je djed. Treba mu za unuke, za obnovu apartmana na moru, zna li Klucija kako mu je teško, puno gladnih usta. Razumije ona to sve, ode do psa ispred skladišta koji glumi kočijaša. Kaže da je dobio poticaj za samozapošljavanje, nekad je radio kao inžinjer strojarstva u brodogradilištu, no sad je tehnološki višak, djeca mu završavaju faks, razumije to Klucija sve.

 

Dok se vratila u skladište, ugledala je dobro poznatu mušteriju koja si je gurala smrznutu piletinu u hlače. Vratio ju je nazad jer mu je bilo previše hladno. Prilikom mirnog tjeranja van, rekao joj je: “Da ste učili, ne biste ovdje završili.”

 

Klucija je pogledala na sat. Čim otkuca ponoć, sve će ih prijaviti inspekcijama.

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg