poezija

Dean Plazonić: Izbor iz poezije

Dean Plazonić (1971., Split) živi i radi u Splitu. Poeziju piše od trideset i pete godine. Iza sebe ima petsto devedeset i dvije napisane pjesme. Posjeduje dvije samostalne zbirke pjesama: ''Potreba'' (2018.) i ''Naslonjen o snove'' (2019.) te jednu zajedničku zbirku pjesama ''Split na dlanu'' pod pokroviteljstvom ''Kulture Snova'' Zagreb. Član je Umjetničko kulturne likovne unije Vlaho Bukovac iz Splita i ''Kulture Snova'' Zagreb. Pjesme objavljuje u časopisima: Kvaka, Diskurs, Avlija, Nekazano te na društvenim mrežama pod pseudonimu Dean Poss.



 

DALEKA OD DRUGIH

Došla si iznenada
Tiha, nenametljiva, povučena
Stajala si sa strane
Daleka od drugih
Od vreve prolaznika
Što za rukav vuku
Bez želja, molbi i suvišnih pitanja
Čekala si, nudeći primirje
Predah rastrganoj duši
Zarobljenoj između sna i jave
Rasutoj u maglovitom bezličju
Svakog novog svitanja
Ne pitajući ništa
Da bi dala sve

 

 

 

 

 

KALDRMA ŽIVOTA

Izgnani, prognani
Iz božanskih rajskih vrtova
Lutamo ovozemaljskim svijetom
Od nemila do bestraga
Razapeti između ognja pakla
I rajskih zatvorenih vrata
Hodamo bosi kaldrmom života
Tražeći se okovani vremenom
Što neumoljivo curi u nepovrat
Bez šapata, potpuno tihi
Zaboravljamo što bješe jučer
Ne čekajući što donose
Neka nama nova jutra
Gledamo prkosno istini u oči
Što predah duši
Umjesto spasa nudi
Spotičući se na data obećanja
Poput tereta što kičmu lomi
Stojimo umorni, bez daha
Žulja punih stopala
Tražeći ruke olakšanja
Što breme s pleća sklanja

 

 

 

 

 

 

KIST PROLAZNOSTI

Prokleto je vrijeme
Što neumoljivo curi
Bez zadrške
Bez samilosti
Ne nudeći šansu zaboravu
Da kistom prolaznosti
Oslika tvoj lik
Skriven duboko u njedrima
Od mene samoga
U tišini
Odzvanjaju prazne riječi
Prsti prazninu dotiču
Mislima bezuspješno bježim
Šutim, ne razmišljam
Da ne probudim
Tebe u sebi

 

 

 

 

 

MIRIS SMOKVE

Odškrinuti ću lagano
Bez škripe, bez kajanja
Vrata svojih sjećanja
Stare kamene kuće
Jednog dalmatinskog škoja
Kamena bila i okusa soli
Tu ispod drvene škure
Stara smokva još stoji
Od vitra, sunca i mora
Jednu priču, jednu mladost
U hladu debla čuva
I taj miris djetinjstva
Što iz krošnje viri
Ostat će zauvijek tu
U mirisu smokve
Na suroj hridi

 

 

 

 

 

MOŽEŠ LI

Možeš li tako dalje
S tim bremenom
Teretom oko duše
Rukama torba punih
Grižnje i kajanja
Što jutrom nudi gorčinu
Hladne kave bez šećera
Možeš li tako dalje
Zatvorena u svoja četiri zida
Blijeda, isprana, tiha
Gledaš neka čudna, nepoznata
Tebi neprihvatljiva svoja lica
Tako blizu a tako daleka
Od vrata što dijele
Bezdan od raja
Možeš li umjesto utjehe
Iznova život kušati
Neizvjesnost
Zamijeniti bojama sreće
Vjeruj da vrijedi
Vjerovati u sebe

 

 

 

 

NASLONJEN O SNOVE

Ponekad izgledam čudno
Dok zamišljen stojim
Naslonjen o snove
I ne smeta mi žamor
Listopadne šume
Niti vriska razigrane djece
Naslonjen o jesen
Mislima pronesen
Čudan, sanjiv
Pomalo sjetan
Dok žudnja napinje jedra
U svijetu snova
Na dlanu mi spava
Tvoja ljepota

 

 

 

 

 

UMORAN

Zagrli me
Ovako umorna, iscrpljena
Od ovih vjetrova i kiša
Zakloni me bar na tren
Od oluje što me triska
Baca, spotiče, ovako slaba
Pruži mi spokoj
U tvom zagrljaju
Tvojoj luci moga spasa
Upali sviću, obasjaj mi put
Svjetlom tvoje dobrote
Budi mi lanterna spasenja
Od ovog uzburkanog
Uzavrelog mora
Što me vuče u dubine
Da me proguta, odvuče
Daleko od tebe

 

 

 

 

    

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg