intervju

Marina Gudelj: Jednog dana želim napisati sve

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Marina je u uži izbor ušla s pričom ''Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.



 

- Ponovno si ušla u uži izbor za nagradu, očekivano ili ne?

Zapravo nisam bila sigurna je li mi uopće dozvoljeno sudjelovati, ali sam željela poslati priču na Kritičnu masu, a natječaj je bio ugodna izlika. Neskromno ću reći da sam očekivala širi izbor i objavu na portalu, ali užem se nisam nadala. Dakako, uvijek je lijepo biti dio užeg izbora.

 

- 2017. godine osvojila si 7Km. Što se od tada naovamo promijenilo u tvom životu, a što želiš podijeliti?

Godinu 2017. najviše pamtim baš po tome. Bila je to moja prva osvojena velika nagrada. Nakon toga stvari su, profesionalno i književno, krenule uzlazno. U međuvremenu mi je izašla zbirka priča Fantomska bol kao produkt nagrade Prozak, a i više ne radim povremeno kao nastavnica, nego redovito. Uz to sam pripremila i roman koji bi trebao ove godine izaći, tako da se korak po korak približavam onom što sam bila rekla u prošlom našem intervjuu, a to je da jednog dana želim napisati sve.

 

- Koliko te motiviraju nagrade?

U početku, nagrade su za mene bile povratne informacije i sugestija da ipak nisam promašila, međutim nagrade me nikada nisu motivirale da pišem. Pisanje je nešto što dolazi neovisno o svemu, iznutra, a ne izvana, pa je taj nagon neovisan i o čitatelju. Natječaji su dobra prilika novim piscima za postići vidljivost i dati u ruke svoj rad nekome tko je profesionalac, a ne dio obitelji, prijatelj, žena/muž, cura/dečko. Nagrada je potom sjajan vjetar u leđa i meni su ove osvojene dosta značile. Da nisu, ne bih se ni javljala na natječaje, pa tako ni na ovaj. Dakle, važne su mi, ali nisu najvažnije niti ih smatram jedinim mjerilom kvalitete.

 

- Jesu li se tvoje teme i motivi za pisanje bitno promijenili?

U to nisam sigurna. Još ne mogu sasvim sagledati ono što je nastalo i ono što nastaje kao cjelinu pa reći da me sad više zanimaju neke druge teme, ali polje interesa uvijek mi se širi. Slično je valjda i sa čitanjem, volim čitati različite žanrove i strukturalno raznovrsno izvedena djela pa nekako i težim tome da ono što pišem bude barem malo drugačije od onoga što sam već napisala.

 

- Voliš li govoriti o onome što si napisala i zanimaju li te povratne informacije?

Volim govoriti i razgovarati o književnosti, a tek odnedavno se učim govoriti o onome što sam napisala. Ako se (raz)govor odvija uživo, glumim da nemam tremu i s vremenom se uživim. Ono što mi se dosad pokazalo kao najzanimljivije, a usput je odgovor i na pitanje o povratnoj informaciji, je da različiti sugovornici tako različito doživljavaju određene priče, drugačije čak i od onoga kako sam ih ja zamislila. Povratna informacija mi dosta znači, veseli me kad je pozitivna, a ako je negativna važno mi je da je punokrvna.

 

- Pratiš li hrvatsku književnost i koliko?

Naravno da pratim i nastojim pohvatati i pročitati što više. Primam novosti, pratim stranice izdavača, čitam blogove i portale posvećene književnosti, pisanju i kritici, čitam kolumne, novine i podlistke. Drago mi je biti u toku, vjerujem da ima dosta dobrih djela koja zaslužuju našu pažnju, a ja ne želim da mi promaknu. Sigurno da do mene neki naslovi stižu prije, a neki sporije i da su neka djela više eksponirana od drugih, ali trudim se biti upoznata sa što više toga.

 

- Misliš li da je kratka priča dovoljno zastupljena u hrvatskoj književnosti? Koga smatraš dobrim piscem kratke priče?

Mnogi naši autori koje pratim ušli su u književnost kratkom pričom, odnosno zbirkom kratkih priča nakon kojih su često slijedili romani. Tako da ne mogu reći da je forma nezastupljena ili slabo zastupljena jer ima zbirki, a i mladi, neobjavljeni pisci često posežu upravo za kratkom pričom. Mišljenja sam da je svakako manje popularna nego roman. Znalo se dogoditi da ljudi prokomentiraju da ne vole baš čitati kratku priču da bi na kraju ispalo da je nikada nisu ni pokušali čitati. Sama često posežem baš za zbirkama kratkih priča, nerijetko i antologijama. Što se tiče stranih autora i izdanja, svakako se nedovoljno prevodi kratkopričaše, pogotovo s jezika koji nije engleski. U posljednjih par godina, kao i poezija, trijumfom društvenih mreža i kratka priča dobiva na svojoj vidljivosti i baš to obilježje kratkoga je ono što postaje atraktivno. Uz to, sve je popularnija i forma jako kratke priče, minijature koja količinski nije toliko zastupljena, ali zato je sadržajem maestralna. Što se tiče dobrog pisca kratke priče moram reći da sam imala sreće i da sam se tu uglavnom načitala sjajnih djela. Ne volim općenito nabrajati, pogotovo jer ne želim nekoga izostaviti pa ću samo reći dva izdanja koja imam i koja se sad već raspadaju od čitanosti. To su Salingerovih Devet priča i Priručnik za spremačice Lucie Berlin.

 

 

 

 

 

 

 

 

    

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg