Edo Popovic: "Aufstand der Ungenießbaren", Luchterhand Verlag München, 196 Seiten
"Edo Popovic hat ein düsteres Szenario des künftigen Kroatiens gezeichnet: Die Reichen leben hinter einer großen Mauer. Alle, die stören, werden ausgeschlossen. Radikale Konsumkritiker kämpfen mit teils brutaler Gewalt gegen die Mächtigen an."
Von Martin Sander
www.dradio.de
In knapp einem Jahrzehnt ist von Kroatien praktisch nichts mehr übrig. Eine hohe Mauer zieht sich um die größten Städte des Landes. Sie schützt die Reichen, Mächtigen und Schönen, die in einer Holding organisiert sind. Dieser Ersatzstaat sorgt für pausenlosen Konsum, Gewaltenteilung ist passé, das Parlament hat der Firmengründer zur Privatvilla ausgebaut.
Alles, was den Interessen der Eigentümer widerspricht, gilt als Störung des Betriebsfriedens, für deren Einhaltung die Security zuständig ist. Wer da nicht mitmachen kann, darf oder will, bleibt außerhalb der Mauer - in der sogenannten Zone. Dort sind die Menschen zuhause, die vom Abfall der anderen leben, und dort treiben sich die Ungenießbaren herum, radikale Ökologen und Konsumkritiker, die gegen die Holding kämpfen - manchmal mit brutaler Gewalt.
"Aufstand der Ungenießbaren" heißt der jüngste Roman des kroatischen Erzählers Edo Popović, der nun in der Übersetzung von Alida Bremer auf Deutsch erschienen ist. Popović malt ein düsteres Bild seines Landes. Sein Buch ist keine reine Science-Fiction, sondern liefert ein Zukunftsszenario mit langer Vorgeschichte und präsentiert Figuren, die in der jugoslawisch-kroatischen Wirklichkeit fest verankert sind.
1984, noch zu sozialistischen Zeiten, hat Holdingboss Ilija Tešić mit einer Grillbude aus Montageblech auf dem Zagreber Friedhof angefangen. Später kaufte er Staatsbetriebe auf. Das wäre keinesfalls möglich gewesen ohne die Jugoslawien-Kriege und eine schlagkräftige Seilschaft aus Polizei, Militär und Politik.
Gegen die schöne böse kapitalistische Welt aus Kriegsgewinnlern und Wendeprofiteuren begehren die Ungenießbaren aus der Zone auf - jeder auf seine Art. Ivan Vida flüchtet sich ins Felsgebirge des Velebit, mitten in der Krajina, wo er zehn Jahre zuvor als kroatischer Soldat Dienst für die Vertreibung der Serben tat. Nun wird er nach einem Schlangenbiss von dem serbischen Rückkehrer Nikola Jokić gerettet, mit dem er die Sinnlosigkeit von Krieg und nationaler Aufwallung disputiert. Vanča hat die Ungenießbaren aus der Taufe gehoben, wendet sich aber von seinen Mitkämpfern ab, als die versuchen, Gerechtigkeit mit Gewalt durchzusetzen. Fraktalfrau, seine Ex-Gefährtin hat sich mit Gärtner zusammengetan, der Leute aus der Holding und sogar einen Priester einfach umbringt.
Edo Popović, 1957 in Bosnien-Herzegowina geboren, seit 1968 in Zagreb zuhause, schreibt seit langem pointiert sozialkritische Literatur. Seine Romane "Ausfahrt Zagreb Süd" und "Kalda", mit denen er auch im deutschsprachigen Raum bekannt wurde, stecken zugleich voll beißender Ironie und Komik. Davon ist im "Aufstand der Ungenießbaren" kaum etwas zu spüren. In diesem dennoch allemal lesenswerten Roman, verfasst im für Popović typischen lakonisch-schnoddrigen Grundton, dominieren Wut und Hoffnungslosigkeit. Letztlich landet der Autor bei der spätestens seit Dostojewski verbreiteten Einsicht von der Menschenfeindlichkeit der Menschheitsfreunde. Bei Popovićs Protagonisten Ivan Vida hört sich das so an: "Auf ganz blöde Art ergibt es sich immer wieder, dass die Menschen bei ihrem Bestreben, die Welt besser zu machen, alles nur verbaseln."
Besprochen von Martin Sander
http://www.dradio.de/dkultur/sendungen/kritik/1950666/
Edo Popović: "Aufstand der Ungenießbaren"
Aus dem Kroatischen von Alida Bremer
Luchterhand Verlag München
196 Seiten, 17,99 Euro
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.