review

After the war

Prospect Magazine / by J A Hopkin / January 24, 2013

Our Man in Iraq, by Robert Perišic

Robert Perišic’s wry novel Our Man in Iraq was a bestseller in his native Croatia, and its US edition has been endorsed recently by Jonathan Franzen. It’s easy to see why. With a nod to the great Ranko Marinkovic’s novel, Cyclops, in which a theatre critic and his boho-intelligentsia friends try to make sense of Zagreb during the second world war, Perišic maps and mocks the rapid changes happening to his city following the end of the Domovinski Rat—the brutal Homelands War of 1991-95 in which Croatia fought for independence from Serbia.



With formidable insight, élan and a noir-ish relish of backstreet manoeuvres, Perišic asks how a nation can move on after conflict, how citizens can overcome the feeling that “Whoever survived all that Balkan shit, whoever breathed the fumes of that hell, had to feel defeat.”

The narrator, Toni, is a newspaper hack torn between relishing the freedoms of independence and resisting the confusion and consumerism generated by a shock-doctrine capitalist democracy. What’s more, he’s just employed his cousin, Boris—the only person he knows who can understand Arabic—as his newspaper’s man in Iraq.

It’s a successful ruse. Boris’s ticker-tape dispatches from Iraq, naïve yet unnerving, counterbalance Toni’s journalistic musings on the state of his own nation. Remembering how it was to be a student during the Homelands War, Toni writes: “We no longer went to lectures at all: we felt we’d lose part of our libertine integrity if we sat there like good little sons of our parents and listened to those crusty lecturers while war profiteers and politicians privatised state firms, the poor butchered the poor, concentration camps sprang up all over Bosnia, and reports came in about mass rape.”

If that sounds a little like a sociological report, fear not. Perišic’s urgent wit and the many bruising set-pieces scattered around Zagreb’s smoky cafés and bars keep the novel lively. What’s more, Toni’s girlfriend is an actress, which allows the author to play with the performative aspect of identities caught in a hiatus between regimes, codes of behaviour and dress, and the changing targets of intellectual resistance. Of the newspaper’s chief editor, Pero, the narrator notes, “He couldn’t behave like the old Pero now and the new one hadn’t yet gelled,” while another employee, Silva, “instinctively reflected the corporation’s relations of power in her coquetry.”

The uncertain political situation is never far from the narrative. When Boris is asked why he fancies leaving Zagreb for Iraq, he answers, “Peace has become a problem for me.” And matters are spelled out clearly by a former government secretary: “Listen, Yugoslavia was a sum total of small nationalisms which united to fight the big ones. That’s how we got rid of the Italians on the coast and the Germans on the continent. We couldn’t have done that by ourselves. Once we’d done that, we got rid of Yugoslavia, too, i.e. the Serbs. Now we’re going our own way, independently, but we’re pitched against the big players again—the Italians and the Germans. That’s the whole story.’’

Perišic looks at how “the whole story” (both in Croatia and in Iraq) is misrepresented or lost in spin because of the rapidly declining standards and values of journalism, thus adding another layer of ironic despair to the book. Yet he is careful to keep a winning balance between meaningful apercus and buoyant satire.

When the writing does occasionally jack-knife into journalese—“What we needed now was harmony, security, consumers and free individuals who paid off their loans”—there’s always Toni’s hangover humour to save the page: “Damn, she walked into it like an Eastern European woman into capitalism!”

Like Dorota Maslowska writing in Poland, Perišic has found rich resources of inspiration and irritation in the transition period endured by his country. Torn between nostalgia and good-riddance, Toni navigates his (and our) way through volatile times, though one shudders to think what he’d make of Croatia’s EU accession scheduled for July this year.

James Hopkin is the author of the novel, Winter Under Water (Picador) and the short story collection Even the Crows Say Krakow (Picador). His Dalmatian trilogy of short stories will be re-broadcast on BBC Radio 4 on 10,17, 24 February, 2013. He will be the Kamov writer-in-residence in Rijeka, Croatia, in April.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg