poezija

Želimir Periš: Bez zajebancije

Predstavljamo vam tri pjesme Želimira Periša rođenog 1975. u Zadru. Prva od njih je iz ciklusa za koji je dobio drugu nagradu Ulaznica 2012. Preostale dvije dosad nisu objavljivane.
Periš piše priče, pjesme, stripove, drame, crtice, blogove, statuse, male oglase i popise za dućan. Piše svaki dan. I vikendom.
U 2013. će mu biti objavljena prva knjiga “Mučenice” u izdanju Algoritma. Trenutno piše roman “Vodasneba”.



da se ne zajebavamo

 

da se ne zajebavamo:

slova nisu nastala za pisanje poezije

smislili su ih neki feničani za trgovinu

za bogaćenje

ili hamurabi za pravne potrebe

ili vojne

većinu stvari izmisle zbog ratova

evolucija je uvjetovana opstankom

da čovjek ne mora ubiti čovjeka još bi bili majmuni

a ne poezija

 

nasilje nas gura naprijed

a ne rime

kad pjesnik s bajunetom trči u juriš metafore se transformiraju u rorcharove mrlje od krvi

ucviljene udovice, djeca roditelja s ptsp-om, aleja žrtava neoliberalnog kapitalizma

svaki uspjeh ugrožava postojeći establišment

blamaža posredničke demokracije

licemjerje religija

utopijski računi za struju

odvjetničke tarife

egzistencija 7/24

a ne poezija

 

da se ne zajebavamo:

slova nisu nastala za pisanje poezije

ako smo izopačili sve druge forme istinske čovječje prirode

nemojmo i slova

dvije stvari:

1) količina energije je stalna

2) glupost ekspandira

kao kokice.

pazi: kako god pisao nikad ne možeš dovoljno biti antifašist

pazi: put do sreće uvijek vodi preko stepenica tuđih kralježaka

ili možemo zatvoriti oči i praviti se da smo sami na svijetu

da smo najvažniji

a to znači da se zajebavamo

 

na rivi se ubio čovjek

jer mu je sentiment dosegao dvostruku razinu predratne likvidnosti

svećenik nije htio održati sprovod

jer je samoubojica

a ne poezija

 

ja sam svom sinu dužan boriti se

a ne poezija

 

 

sekunda viška

 

manje je poznato da minuta doista traje tek nešto više od pedeset i devet sekundi.

u svrhu da se olakša računanje, a i ne bi li se ljudima umanjio životni stres, broj je dogovorno zaokružen na šezdeset.

tako ljudi imaju sekundu više da se posvete sebi, u beskonačnom slijedu minutnih obveza imaju sekundu bonusa da stignu zastati i odahnuti.

a budući da ta sekunda nije prirodna nego je posljedica konvencije u toj sekundi se neće dogoditi ništa značajno. nijedan sastanak neće biti zakazan, nijedna sudska odluka neće početi djelovati, nijedan lijek se neće morati popiti baš u toj sekundi.

sekunda viška je sekunda za dodane vrijednosti. sekunda za miriš ruže, za vjevericu koja skakuće po parku, za sunce na obrazu, za igru s djetetom.

to je produženi trenutak nužan za savršeno skuhan obrok, za pljuvanje s katedrale, za podsmijeh gluposti.

također produžuje vrijeme do saznavanja dijagnoze. posljedično: sekunda više i do smrti.

evo još nekoliko radnji koje nam je omogućila sekunda viška:

- zamišljanje da živimo u gradskom parku

- proučavanje vjerojatnosti dobitka na lutriji

- prisjećanje posebno nadahnutih erotskih poza s bivšim ljubavima

- promatranje svog odraza u lokvi na pločniku

- guranje prstiju u mokru zemlju

- mirisanje usana opečenih na svijeći

i već spomenuto:

- pljuvanje s katedrale.

pljuvanje je posebno važno.

pri padu se pljuvačka formira u najrazličitije oblike.

iz nje se može čitati sudbina.

a usmjerimo li je ispravno može nam spasiti život.

tu sekundu možemo iskoristiti za promišljanje o metama koje su zaslužile naše pljuvanje.

zbog tog a i zbog ranije navedenih benefita svatko mora identificirati tu sekundu viška. zagrepsti u minutu i iskopati je. ne pronađe li je

valja mu je izmisliti.

 

 

deset je godina čistila tuđe stanove

 

deset je godina čistila tuđe stanove.

u njihovim je intimama vidjela svakakvih čuda.

postoje gumeni odljevi vagine uklopljeni u plastične čaše ergonomski oblikovane za bolji hvat ruke.

postoje umjetni penisi koje čovjek može privezati za prepone pa ga koristiti u nedostatku ili umjesto pravog.

a postoje i oni koji su s obje strane uobličeni u muške organe koji se istovremeno na dva mjesta mogu gurnuti.

postoje filmovi u kojima ljudi opće sa životinjama i životinje s ljudima, čak i s dinosaurima, koji su u stvari ljudi u kostimima.

postoje i kostimi dinosaura s procijepom za penis

ili samo procijepom

postoje remeni, lanci i konopi u koje se osoba zaveže pa objesi o plafon u nemogućim pozama za snošaj.

postoje i kuke na plafonu.

deset je godina čistila te kuke.

uske se vaze lakše očiste ako se krpa za pranje umota oko umjetnog penisa.

dug je i fleksibilan, dohvati i najdublje točke.

proza

Nell Zink: Zidarčac

Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.

proza

Rachel Kushner: Bacači plamena

Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).

poezija

Ana Škvorc: Strahujete li da se neću uklopiti?

Ana Škvorc (1991., Čakovec) prethodno je poeziju objavljivala u Temi i Poeziji. Studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

poezija

Branko Maleš: Mutno

Pročitajte izbor iz knjige pjesama "Mutno" Branka Maleša, za koju je autor nedavno dobio nagradu "Vladimir Nazor".
Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.), dobitnik "Goranova vijenca", a među ostalim je i član žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade autore.

proza

Viktorija Božina: Ulomak iz romana 'Turbofolk'

Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.

proza

Catherine Lacey: Povrede

Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

poezija

Ana Miković: Pjesme

Ana Miković rođena je 1987. u Beogradu gdje je diplomirala na katedri za srpsku književnost s južnoslavenskim književnostima. Dio je glazbeno-poetske trupe Nebograd.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg