essay

Srećko Horvat and Igor Štiks: Towards a Utopia of Democracy

27/04/2013

“A map of the world that does not include Utopia is not worth even glancing at, for it leaves out the one country at which Humanity is always landing. And when Humanity lands there, it looks out, and, seeing a better country, sets sail. Progress is the realisation of Utopias.”


Oscar Wilde, The Soul of Man under Socialism



Two years after the “year of dreaming dangerously” (2011), we urgently need to raise some questions. What happened after the Arab Spring? What happened after the Occupy movement? What happened after the different protest movements all around Europe, from Zagreb plenums and street protesters, the Indignados in Spain to the “occupiers” in Slovenia? And the answer might, at first glance, be a bit pessimistic: what we got after the Arab Spring in Egypt is a stronger Muslim Brotherhood connected on the one hand with the old nomenklatura and capital from Qatar; what we got in Tunisia after the “Jasmine revolution” is a radicalisation of islamists and the death of true revolutionaries such as Chokri Belaid; what we got after the Occupy Movement is Obama again, who does not dare to change the financial system, drone-warfare or close Guantanamo; and last but not the least: what we got in Croatia after massive protests in 2011, is the fall of the conservative government and a social-democratic government which is even more determined to implement neoliberal economic policies. In a way, we could sum it up in the famous phrase by the Italian writer Giuseppe Tomasi di Lampedusa: “Everything must change so that everything can stay the same”. But is it really so?

The spectres of recent protests still haunt the world. And they won’t go away. New questions are raised. What is actually un-democratic in systems that call themselves democracies, and how does one build a true democracy? Are democracy and capitalism naturally interlinked? Is democracy an unattainable or an achievable utopia? And last but not least, is a utopian inspiration a prerequisite for any emancipatory struggle? These questions resonate at this very moment across the globe. At the heart of all these uprisings —from North Africa, the Middle East and New York to Frankfurt, Madrid, London, Athens, Bucharest, Ljubljana, Sofia, Zagreb—are expressions of a wish for a real democracy, which have been seemingly absorbed by the ruling elites with almost no consequences for established power relations. A serious discussion about the political and utopian potentials of democracy is thus more necessary than ever. This is why we have invited to Zagreb more than 300 participants, speakers and political and social actors from all corners of the world, from tiny Balkan states via anxious EU members to Cuba and Bolivia.

Zagreb is again a perfect place for this gathering. Croatia will join the EU on 1 July 2013 as the second post-Yugoslav state to acquire EU membership. This event will have significant consequences for the rest of the Balkans. The new EU border pushed towards Bosnia-Herzegovina, Serbia and Montenegro will significantly influence regional economic, social and political dynamics. It comes at a moment of worrisome economic and political trends in Croatia itself, in Bosnia-Herzegovina, Kosovo, Serbia, Montenegro and Macedonia. Croatia’s accession coincides also with the deepest crisis in the EU’s history. The Union is about to radically redefine itself and, as the trends show, fragment internally into core member states surrounded by the EU’s internal periphery and, furthermore, by the EU’s external periphery, most notably the rest of the ‘Western Balkans’ as the EU likes to call the Balkan ghetto it surrounds. Croatia’s accession is the event that symbolically and technically signifies, what we call, the enlargement of post-democratic Europe: territorially, it enlarges towards another Balkan state and at the same time, structurally, it redefines itself as a budgetary and managerial union with several levels of subordination with dubious democratic legitimacy, if any.

The Subversive Forum will take place only a month and a half before Croatia’s official accession to the EU. It will therefore open a large debate on questions related to the EU’s functioning and future, on alternatives models including the Latin American experiments, and, moreover, on the future of the Balkans and the progressive forces fighting fragmentation, economic devastation, corrupted institutions of representative democracy and the new rise of nationalism and extremism. The coming EU accession of Croatia provides thus a significant context for a much-needed gathering of Balkan progressive forces and an urgent development of their cooperation as well as of a common vision of another Balkans built on true democratic foundations, social equality and international solidarity. It is also an opportunity for the insertion of these movements into the pan-European and global struggles.

If all of this sounds too utopian for you, well, then ignore the Subversive festival and ‘mind your business’ as they tell you every day. If, however, you believe as we do that the thing those who benefit from the status quo call utopia is not only possible but necessary, then join this long march towards a ‘real utopia’ of democracy during which, as opposed to only asking, we will be, like so many around the world, both asking and walking! A map of the world that does not include Utopia is not worth even glancing at.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

proza

Sándor Jászberényi: Najljepša noć duše

Sándor Jászberényi (1980.) mađarski je novinar i pisac. Objavio je knjige Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire (New Europe Books, 2014.) i Najljepša noć duše, koja je 2017. dobila mađarsku književnu nagradu Libri. Kao ratni dopisnik za mađarske medije, New York Times, Egypt Independent izvještavao je o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi itd. Živi između Budimpešte i Kaira.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg