interview

The Perils of Transation, guest post by Will Firth

ANZ LitLovers, Lisa Hill, April 28, 2013

Last week in the course of my review of A Handful of Sand by Marinko Koscec, I had the pleasure of ‘meeting’ his translator in the conversation that took place in comments about the book. Will Firth is a multi-lingual Aussie translator who works in Berlin, translating Russian, Macedonian, and all variants of Serbo-Croatian. Born in 1965 in Newcastle, Australia, Will studied German and Slavic languages in Canberra, Zagreb and Moscow, and since 1991, he has been living in Berlin, where he works as a freelance translator of literature and the humanities.



On his website, Will declares his vision as a translator:

I see myself as a mediator and a smuggler: my mission is to funnel socially and politically relevant writings and quality literature from Eastern Europe, so vastly underrated, to the egotistical ‘West’.

I rather like the idea of ANZ LitLovers being a ‘receiver’ of these smuggled writings, and helping to spread the word in my part of the world!

Anyway, in response to Karenlee’s question about the perils of translation, I had the nerve to ask Will to contribute a guest post about it for ANZ LitLovers, and to my astonishment, it was in my InBox within 24 hours!

I’m very happy to respond to Lisa’s invitation to write a guest post for ANZ Litlovers. I work as a literary translator and mainly translate novels and short stories for publishers in Britain and the US. Since I’m fairly well attuned to the literary scene in the countries of ex-Yugoslavia, my key client is happy for me suggest titles and I’ve actually been able to choose half my work myself in the last few years.

I rarely meet an author face to face before translating their book. We normally establish contact by e-mail when the contracts have been finalised and it’s clear that the project is going to go ahead. We start corresponding and I ask them questions, at first of a general nature and then in increasing detail. I like to discuss things even when I’m 99% sure what my solution is going to be because there are often ambiguities in the original or multiple translation options in English, so having certainty about the author’s intentions is important to me. Almost all of my authors appreciate this intensive communication: it’s a pleasure for them to know that someone is reading their work so closely, and sometimes it even shows up inadequacies that they’d like to redress in future editions of the original. Occasionally we’ll disagree about a particular point, and there are no set rules about who then prevails – them, me, or the editor at the end. I’ve only translated one deceased author, and it was a shame not to be able to get to know him! I dread the challenge of working with a really well-known (or opinionated) author who might want to dictate aspects of the translation.

‘As literal as possible, as free as necessary’ is often seen as the guiding principle of faithful translation. There are times when something of a mental leap is required to find an appropriate equivalent in English, especially when the languages are structurally very different. Similarly, it can take substantial reformulation to do justice to implicit cultural assumptions. I often find that an idiom or a free translation encapsulating the essence of a situation does the job, but it can take a lot of brainstorming to come up with a good, succinct solution.

Doing away with repetition and other redundancies is something I have to do regularly. On the other hand, I also often make changes where contextualisation or explanation is required. One simple example is when contemporary writers from ex-Yugoslavia refer to ‘the war’; usually it’s only clear from the context which war they mean, so in the translation I’ll expand on this and refer to the Second World War or one of the post-Yugoslav wars of the 1990s, at least at first mention.

Jokes and wordplay are notoriously hard to translate and often demand a recasting of the image so as to express the emotional valence with suitable terms in English. In a book of memoirs I translated for a Croatian-Australian family, the memoirist – a successful soccer player in his youth – describes a befriended doctor writing a fake sick report for him. He quips about his feigned condition being a čir na jedanaestercu (in English: an ulcer of the ‘eleven-metre mark’, i.e. the penalty spot). There’s a clever allusion here to a duodenal ulcer. I found this untranslatable because we don’t say ‘eleven-metre mark’ in English soccer terminology. The challenge was therefore to come up with a term referring to soccer and also mentioning an inner organ or illness, and after much experimentation I settled for an ‘offside gall bladder’.

Sometimes there are difficult terminological issues to deal with, and since footnotes are generally not acceptable the translator is faced with the option – or even necessity – of accommodating them by creatively tweaking the text. With one demanding historical novel I saved myself many headaches by persuading the publisher to let me write a brief introduction dealing with some of the terms and issues.

There are books where I’ve had to change the name of the main protagonist because it would create the wrong associations in English. There have also been times when I’ve come up with a new title for a book or story because a literal translation of the original title would have been bland or misleading. One example was a witty short story by a Bosnian author about a fellow who cruised through life, constantly tipsy, and discovered he could speak any language provided he drank the corresponding national beverage. The title of the original was ‘Skraćeni jezički kurs’ (A Condensed Language Course), but I thought that sounded too dry and managed to convince the editor to settle for ‘A Drink or Two Loosens the Tongue’.

The element of lateral thinking involved in finding divergent solutions like this is demanding, and there are days when I feel I can’t loosen up and think outside the box. But I find it immensely rewarding when I do come up with something appropriate, and even more so when readers like it.

© Will Firth

* * *

I can manage light conversation and tourist interactions in a few languages, (French, Italian, Spanish, Indonesian, and (sort-of) Russian) but my competence is nowhere near good enough to read novels in their original language so I’m very grateful to the often unsung heroes of literary translation. And with Will, it seems as if we also owe him thanks for often being responsible for nominating books that eventually make their way to publication in English – because he reads widely in the literature of the former Yugoslavia, and his publishers obviously trust him that he knows what’s good to read.

We also owe thanks to the small independent publishing houses which specialise in translations. Here in Australia Scribe Publications and Text Publishing have brought out many of the notable books in translation, the ones that tend to be on shortlists of one sort or another. The Last of the Vostyachs by Diego Marani is the most recent of these that I’ve reviewed from Text, and from Scribe, (also on the 2013 Independent Foreign Fiction Prize nominees) The Detour by Gerbrand Bakker (translated by Aussie David Colmer). As you may have noticed on my RH sidebar, soon to be read on my TBR is a trilogy by Hans Fallada (Scribe) which I’m looking forward to. Text has also been active in bringing us books by Chinese authors, such as Lenin’s Kisses by Yan Lianke. In the Asian century, it’s very important that we read more of their stories, but in multicultural societies like Australia, it’s also important to hear the voices of the ethnic groups that are part of our citizenry.

In the case of books from Serbo-Croatian countries, Istros Books, based in London, is a small independent publishing house which specialises in the literature of Eastern Europe and in 2013 is producing two series, Best Balkan Books and Books from the Edge (Croatia and Turkey). What’s fantastic for Aussie buyers is that thanks to online suppliers offering free postage is that we can at last get hold of these books at an affordable cost. Will has been active in translating for Istros, as you can see from the list below, but he’s also worked for very small publishers here in Australia.

 

 

Will’s recent translations include:

A Handful of Sand, novel by Marinko Koščec, Istros Books 2013, 250pp, ISBN: 978-1908236074

Our Man in Iraq, novel by Robert Perišić, Istros Books 2012, 250pp, ISBN: 978-1908236043

The Coming, novel by Andrej Nikolaidis, Istros Books 2012, 127pp, ISBN: 978-1908236036

• Stolen Thoughts / Украдени мисли, poetry by Dushan Ristevski (bilingual version), Macedonian Literary Association “Grigor Prlichev” 2011, 158pp, ISBN 978-0980847963

Hansen’s Children, novel by Ognjen Spahić, Istros Books 2011, 156pp, ISBN: 978-1908236012

Pirey, novel by Petre M. Andreevski, Pollitecon Publications 2009, co-translated with Mirjana Simjanovska, 290pp ISBN 978-0980476323.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg