poezija

Siniša Kekez: Konačno na vrijeme

Siniša Kekez, koji je pri rođenju zakasnio 367 dana da bi bio rođeni šezdesetosmaš, kasnio je, kaže, i s ostalim stvarima u životu pa pjesme objavljivane u periodici još nije stavio u knjigu. Kasnio je i s razumijevanjem društvenih, ljubavnih i osobnih procesa pa se s njihovim posljedicama tek sada stihovno suočava. Kasnio je i s napuštanjem tiskanog novinarstva i dalmatinske metropole, no dobar je znak da je pjesme u Kritičnu masu poslao na vrijeme.



Siniša Kekez, rođen je 1966. godine u Splitu, gdje živi i radi kao novinar.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao kroatistiku i južnoslavenske filologije. Pjesme objavljivao u časopisima The Split Mind, Poezija, Tema, Mogućnosti, u zborniku splitskih pjesničkih večeri Rječilište, na portalu Hrvatski plus te u web časopisu Ulaznica.

 

 

Kako si se uopće usudila zatrudnjeti

Ireni D.

 

Kako si se uopće usudila zatrudnjeti?

Ovdje? Danas?

Da nas bude još jedno više u redu za opstanak?

Nosiš ponosno taj svoj veliki drob kroz šoping centar

kao novu haljinu iz Trsta,

od njega i ne vidiš da si neumjesna kao djeveruša na sprovodu.

Uočavaš li još nekog veselog i trudnog oko sebe, možda?

 

Da svoj sebični kratkovidni pogled podigneš sa zadebljalog pupka,

vidjela bi zabrinute, očajne ljude

koji se premišljaju imaju li za cijeli ili za pola kruha.

A ti zatrudnjela, bez premišljanja, baš te briga!

Znaš li da već sutra možeš ostati bez porodiljne naknade

i da dječju hranu mogu proglasiti luksuzom?

Da mogu uvesti porez na dojenje

i skratiti porodiljni na četiri dana?
Čime ćeš hraniti to dijete, luda majko?

Kako ćeš se boriti i za tuđi život?

 

Gdje samo nalaziš tu vjeru da ćeš preživjeti ne samo ti

nego i to dijete koje nosiš na svijet?

Jesi li uopće razmišljala?

Znaš li zaista gdje živiš i kakva nam je perspektiva?

Je li ti poznato koliko je gladnih u Hrvatskoj?

Znaš li koliko je nezaposlenih, naročito majki?

Koliko je vršnjačkog i društvenog nasilja,

kakav je emocionalni i moralni profil odgojitelja

i koliko pedofila koristi zakonske rupe mlade demokracije?

Briga tebe koliko je otkaza podijeljeno!

Nemaš ti pojma koliko je loše!

 

Znaš li da južnoslavenski ratovi nisu gotovi

nego samo odgođeni?

I da mogu planuti sutra, idući mjesec,

a sigurno za dvadeset godina?

Vjerojatno ne znaš da, dok ne postanemo nuklearno meso,

moramo opstajati kao nesortirano političko i kapitalističko smeće?

 

I unatoč svemu tome ti si trudna?!

Ako ti je toliko stalo do trudova,

mogla si se potruditi i nekako drugačije,

aktivirati i neke druge organe osim reproduktivnih.

 

Međutim, ti nisi samo luda,

ti si i ludo hrabra.

Pomalo ti se i divim.

Možda će se s takvim majkama i njihovom djecom

uskoro ipak nešto dobro i roditi.

 

 

Pjesma za Alberta Camusa

 

Kami,

mon ami,

čime da se pohvalimo mi?

 

Prehladno naše je ljeto,

svršilo je naše skromno pirovanje,

velik je naš pad.

Razara nas kuga

i mito u Sizifu.

 

Naše progonstvo ne pamti kraljevstvo,

naše uske kale pune su Kaligula.

Na ovim uzbrdicama

nije lako biti Sizif.

Sve preuzeo nam je stranac

jer ne znamo sami,

neovisni naš Kami.

 

Vrijedni naš Camus,

u nas ti je sve pod mus,

Albert je samo keks,

a esencija jedino u kolačima.

Naš dragi Mediteran

odavno nije med i teran

već istrošeni civilizacijski veteran.

 

Stvarnost nam je opora,

a nikome nije do otpora.

Sartralo je najbolje u nama

i Mersault sada krotko kaže: Merci.

Tvoj čovjek danas nije pobunjen

nego pokunjen.

 

Ajme ti ga nami,

dragi naš Kami.

 

 

Ćaćine slabe noge

 

Moj otac je, među ostalim, imao blijede,

za moje pojmove premršave noge,

bez onoga bedrenog mišićnog vretena,

koje sam svakodnevno viđao kod nogometaša,

ili u ogledalu.

 

To me nije previše čudilo

jer oca sam samo jednom vidio da igra nogomet,

kada sam ga tako pretrčao da je zauvijek odustao.

Pored njega bio sam jak kao Deverić, Sušić ili Šestić,

reprezentativac i internacionalac.

Gdje se on mogao mjeriti sa mnom?

 

Nikada neću imati takve mlitave mišiće,

nikad se neću toliko povući od nogometa, ljudi i života,

zavjetovao sam se tada.

U otporu prema ćaćinim slabim mišićima

stajao sam čvršće na vlastite noge,

trenirao, igrao, maštao.

 

I gledam sada, sam, u te blijede,

omlitavjele, nenogometne noge,

nesposobne za dobar dribling, udarac ili prodor,

i još uvijek u tridesetogodišnjem ratu,

gnjevno opsujem:
Jebemti, iste ćaćine!

 

 

Jarac sam po horoskopu

 

Jarac sam u horoskopu

samotnik planinski,

pohotnik teški,

snažnog mirisa i libida.

Tvrde sam glave,

oštrih rogova i bludne brade.

 

Jarac sam, i to stari,

osuđen na koze,

spreman i potući ću se za njih

(jer posesivni sam ja prč).

Ali to je tek polovica moga života,

drugu živim posve sam.

 

Jarac sam po horoskopu,

ne mogu ja meketati u stadu,

kao ostali gurkati se za predvodnikom.

Uvijek idem sa strane, sam.

Za toplinu i sigurnost ja ne dam svoju slobodu.

Ne mogu disati u masi.

 

Jarac sam s defektom,

slabo izražene ambicije i želje za stjecanjem.

Za koze ću se tući, ali za prijestol ne.

 

Gospodar sam svoga malog kraljevstva.

dišem visinu i živim samoću,

Širok pogled odozgor životna mi je potreba

pa neka sam i meta dalekih lovaca.

Ja, Jarac, brdske, usamljeničke race Kekezove.

 

Jarac,

podznak Rak,

samac,

proklet simbiozom.

Bližnji mi trebaju, ali i smetaju.

Zovem ih u zagrljaj,

pa ščepam i plašim kliještima.

 

Jarac.

I Rak.

Samujem na vrhu.

Grebem po dnu.

Korak naprijed,

dva natrag.

Ja. Jarac.

Sam. Samac.

 

 

Promijenila si dlaku

 

Promijenila si stan i firmu,

sada nisi podstanarka u garsonijeri na istoku,

već vlasnica stančine u centru,

više nisi službenica druge klase,

nego šefica i suvlasnica.

 

Sada nisi jeans generacija,

već bogata modna ziherašica.

Svijet više ne gaziš ravnom petom,

već ga ubadaš visokim potpeticama preskupih salonki.

 

Imaš novu, ljepšu, frizuru

i sada te ne zovu Mima

nego Irma

i ne prezivaš se Crnčić

nego Bijelić.

 

Više ne piješ nekvalitetna, nego vrhunska vina,

a svoj mali, žuti C3 udvostručila si u crni A6.

Prije si štedjela i na sirnim namazima,

a sada se premazuješ skupim kremama.

Bolje izgledaš, nema što,

a ni do sada nisi bila za odbaciti.

 

No iza svega toga sjaja i površnoga glanca,

lijepe ambalaže i šarene laže,

vidim i znam, ostala si ona ista kučka

koja svijet grabi istim šapama i očnjacima,

koja plijen glođe do gole kosti,

pa zvao se on Crnčić, Bijelić ili Kekez.

 

To ne mogu promijeniti ni najbolji stilisti ni plastičari,

instant-psiholozi ni životni treneri,

ti ćeš i dalje ljude gledati kao lovinu,

manje napadati u njušku, a veće s leđa,

kao iskonska predatorica u krznu pudlice.

 

Drago mi je da si napredovala

i da te više ne srećem na svojim mjestima.

Idi slobodno i sretno u svoj čopor,

trči i zavijaj s vukovima,

tamo pripadaš,

tamo te štiti i zakon.

 

Radi što hoćeš, neka ti bude i lijepo,

samo se, molim te, ne vraćaj.

Jer ako se vratiš, jedne posebno hladne zime,

ja te ovaj put, znaj, neću primiti blejeći.

Dočekat ću te spreman,

s pet tornjaka i dvije nabijene puške,

i spoznajom da ću morati pucati ili nestati.

 

A ovaj ću put odabrati opstanak

jer, za razliku od tebe,

ja nisam ostao isti,

mali, naivni, glupi kučak

kojemu dva pokreta repom zavrte glavom

pa vratom.

 

Zato, za tvoje dobro,

ne vraćaj se više!

Nikada, ni za najhladnije zime.

Zaista, nikada više.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg