kritika

Stenografija grada

Branko Čegec, Pun mjesec u Istanbulu, MeandarMedia, Zagreb, 2012.

Splitska rezidencija za pisce Marko Marulić pod patronatom udruge Kurs drugu godinu uzastopce s turskom partnerskom institucijom organizira ljetnu, jednomjesečnu razmjenu pisaca.



 

U Istanbul je tako prvo putovala Olja Savičević Ivančević, a slijedio ju je Branko Čegec. Rezidencijalni se boravak autora u oba slučaja pokazao plodonosnim, te potvrdio kako u projekte koji piscima omogućuju da se, stipendirani, barem na neko vrijeme istrgnu iz mašine svakodnevnih poslova, svakako valja ulagati. Obje 'Istanbulske' knjige – Oljin Mamasafari (I ostale stvari) i Brankov Pun mjesec – pojavile su se gotovo istovremeno.

            U Čegecovu slučaju, taj se naslov izravno nadovezuje na nepunih pet mjeseci ranije objavljene Zapise iz pustog jezika, pjesničku knjigu koju smo čekali od Tamnog mjesta iz 2005. Ove je dvije knjige tako gotovo nemoguće ne čitati paralelno i uspoređujući. Komparativno me čitanje dovodi do relativno očekivanog zaključka, u korist kronološki prvog naslova: Zapisi su mnogo konciznija, zaokruženija, promišljenija i estetski uspjelija knjiga, svakako jedna od pjesnikovih najboljih, te ću joj na drugom mjestu posvetiti više prostora. Mjesec, usprkos zanimljivom konceptu, egzotičnom imaginariju i rutinskoj zanatskoj vještini, ipak nosi suviše obilježja jednokratnog projekta, proizvoljnosti i nedorečenosti.

            Prvi, opsegom veći dio knjige, čini četrdesetak pjesama uglavnom kratkog stiha, mahom astrofički organiziranih, uz dosljedan izostanak velikog početnog slova. Glavno je obilježje tih asocijativnih, fragmentarnih mikronarativa njihova dominantno vizualna indukcija: osnovni organ planske registracije raznorodnih veduta, sistematskog bilježenja grada i ispisivanja njegovog koliko i vlastitoga psihograma jest standardna organska kamera – oko. Upisane su tako u knjigu najrazličitije scene i sekvence iz velegradskog života naslovom i toponimski (Bospor, Istiklal, Galatasaray…) jasno identificiranog petnaestomilijunskog mastodonta na geografskoj razmeđi kontinenata, ali i ideološki konstruiranoj razdjelnici kultura i svjetova. Protagonist je, kao kozmopolitski Drugi, istovremeno unutra i vani, reflektira i biva reflektiran, no ponekad refleksija (možda i planski) izostaje, te se zapisi svode na puku evidenciju. Dobar je primjer pjesma enciklopedija, koja se iscrpljuje u nabrajanju lica registriranih u prolazu: nakon toliko kataloga u kanonskoj književnosti – od Homera preko Whitmana do Ginsberga – ovaj teško funkcionira kao pjesma, pogotovo mimo makar nekakvog intertekstualnog referencijalnog okvira. Onaj konceptualni (čitava knjiga podnaslovljena je Lica. Slojevi) malo pomaže pri pokušaju njezina estetskog ukotvljenja.

            Drugi dio knjige (upotpunjene s 15 autorovih fotografija), apendiks naslovljen Fragmenti o fotografiji, donosi deset proznih krokija na razmeđi pjesme u prozi i mikroeseja te, uz očekivane reference (Barthes, S. Sontag), predstavlja neku vrstu metaciklusa.

            Sve u svemu, Pun mjesec ipak se sasvim lijepo čita kao zanimljiv tekstualno-fotografski dokument jednog iskustva, do kraja fragmentarniziran (pseudo)dnevnički zapis – kako je, uostalom, vjerojatno i zamišljen. Onima zainteresiranim prije svega za Brankovo pjesništvo, preporučio bih ipak Zapise.  

 

 

Tekst je preuzet iz tjednika Novosti  broj 689.  

proza

Paula Ćaćić: Franzenova 'Sloboda'

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.

proza

Sven Popović: Ljubav među žoharima (Iz rukopisa)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.

proza

Ivan Zrinušić: Devet crtica

Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.) višestruki je finalist različitih natječaja za poeziju i prozu, uključujući i dva prethodna finala Nagrade Sedmice & Kritične mase. Za nezavisnu izdavačku kuću Slušaj najglasnije! / Bratstvo duša objavio je 'Netko nešto ništa' (2010.), 'Bilirubin' (2011.), 'Vidiš kako je lijepo' (2012.), 'Tri mrava' (2013.), 'Najbolje je da se ne javljaš' (2014.), a iz rukopisa u pripremi donosimo devet crtica.

poezija

Muanis Sinanović: U tijelo okolo sebe

Muanis Sinanović (1989., Novo Mesto) objavio je Štafetu okoli mestne smreke (2011.), za koju je nagrađen od Društva slovenskih pisaca i Pesmi (2014.) Piše kritike književnih, filozofskih i teorijskih djela, te eseje i društvene komentare za Radio Študent te je dio uredničke ekipe književnog časopisa IDIOT. Studira opću lingvistiku i filozofiju u Ljubljani.

proza

Ivana Rogar: Golubovi su odletjeli

Ivana Rogar (Zagreb, 1978.) diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je potom upisala poslijediplomski studij književnosti. Suradnica je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i urednica u nakladničkoj kući Durieux te književnim časopisima Libra Libera i Quorum. S engleskog je prevela nekoliko romana i publicističkih djela, između ostalog ''Nasljeđe gubitka'' Kiran Desai. Prvu zbirku, ''Tamno ogledalo'', iz koje donosimo priču, objavila je 2014. u nakladi Durieuxa. Drugu zbirku, ''Tumačenje snova'', objavila je 2016. u istoj nakladničkoj kući.

proza

Vladimir Tabašević: Zovem se Mirsad i teško je

Vladimir Tabašević (1986., Mostar) studirao je filozofiju u Beogradu, a objavio je zbirke poezije Koagulum (2010.), Tragus (2011.), Kundak (2012.), Hrvatski kundak (2014.) Roman ''Tiho teče Misisipi'' našao se u užem izboru za Ninovu nagradu. Osnivač je i jedan od urednika internet časopisa Prezupč te je dobitnik regionalne nagrade za priču Rat, u okviru Biber festivala, i nagrade Mirko Kovač za najbolju knjigu mladog autora. Donosimo nove priče koje će se naći u jednoj od budućih izdanja.

proza

Natalija Miletić: Iz zbirke kratkih priča 'Nisam'

Zavirili smo u nedavno objavljenu zbirku priča 'Nisam' (Algoritam), već dobro nam znane autorice Natalije Miletić (Sisak, 1977.)

esej

Ante Nenadić: Kanon budućnosti ili budućnost kanona

Donosimo esej Ante Nenadića (1995., Split), studenta antropologije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nenadić je sudjelovao na mnogobrojnim javnim čitanjima kao dio književnog kolektiva '90+' te na tribini za mlade pjesnike 'Poezija u kavezu'.

proza

Hugh Laurie: 'Vrlo komplicirana trgovina' (1. poglavlje romana)

Hugh Laurie - za mnoge jednostavno doktor House - svjetsku slavu stekao je ulogom dr. Gregoryja Housea u medicinskoj drami "Dr. House", a iskazao se i kao glazbenik.
U kontekstu Laurieve fascinantne multitalentiranosti njegov književni talent ostao je u medijskoj sjeni, premda je Laurie kao pisac izvanredno talentiran i slojevit humorist.
Tko god voli dr. Housea, voljet će, uvjereni smo, i ovu knjigu koja je napisana prije serije. Junak neobičnog trilera "Vrlo komplicirana trgovina" po duhu i tipu humora zapravo je vrlo blizak Houseu, premda je daleko od titule doktora.
Roman je objavio Profil, u prijevodu Ivane Amerl. Testirajte prvo poglavlje prije nego potražite knjigu... Uživajte!

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg