kritika

Stenografija grada

Branko Čegec, Pun mjesec u Istanbulu, MeandarMedia, Zagreb, 2012.

Splitska rezidencija za pisce Marko Marulić pod patronatom udruge Kurs drugu godinu uzastopce s turskom partnerskom institucijom organizira ljetnu, jednomjesečnu razmjenu pisaca.



 

U Istanbul je tako prvo putovala Olja Savičević Ivančević, a slijedio ju je Branko Čegec. Rezidencijalni se boravak autora u oba slučaja pokazao plodonosnim, te potvrdio kako u projekte koji piscima omogućuju da se, stipendirani, barem na neko vrijeme istrgnu iz mašine svakodnevnih poslova, svakako valja ulagati. Obje 'Istanbulske' knjige – Oljin Mamasafari (I ostale stvari) i Brankov Pun mjesec – pojavile su se gotovo istovremeno.

            U Čegecovu slučaju, taj se naslov izravno nadovezuje na nepunih pet mjeseci ranije objavljene Zapise iz pustog jezika, pjesničku knjigu koju smo čekali od Tamnog mjesta iz 2005. Ove je dvije knjige tako gotovo nemoguće ne čitati paralelno i uspoređujući. Komparativno me čitanje dovodi do relativno očekivanog zaključka, u korist kronološki prvog naslova: Zapisi su mnogo konciznija, zaokruženija, promišljenija i estetski uspjelija knjiga, svakako jedna od pjesnikovih najboljih, te ću joj na drugom mjestu posvetiti više prostora. Mjesec, usprkos zanimljivom konceptu, egzotičnom imaginariju i rutinskoj zanatskoj vještini, ipak nosi suviše obilježja jednokratnog projekta, proizvoljnosti i nedorečenosti.

            Prvi, opsegom veći dio knjige, čini četrdesetak pjesama uglavnom kratkog stiha, mahom astrofički organiziranih, uz dosljedan izostanak velikog početnog slova. Glavno je obilježje tih asocijativnih, fragmentarnih mikronarativa njihova dominantno vizualna indukcija: osnovni organ planske registracije raznorodnih veduta, sistematskog bilježenja grada i ispisivanja njegovog koliko i vlastitoga psihograma jest standardna organska kamera – oko. Upisane su tako u knjigu najrazličitije scene i sekvence iz velegradskog života naslovom i toponimski (Bospor, Istiklal, Galatasaray…) jasno identificiranog petnaestomilijunskog mastodonta na geografskoj razmeđi kontinenata, ali i ideološki konstruiranoj razdjelnici kultura i svjetova. Protagonist je, kao kozmopolitski Drugi, istovremeno unutra i vani, reflektira i biva reflektiran, no ponekad refleksija (možda i planski) izostaje, te se zapisi svode na puku evidenciju. Dobar je primjer pjesma enciklopedija, koja se iscrpljuje u nabrajanju lica registriranih u prolazu: nakon toliko kataloga u kanonskoj književnosti – od Homera preko Whitmana do Ginsberga – ovaj teško funkcionira kao pjesma, pogotovo mimo makar nekakvog intertekstualnog referencijalnog okvira. Onaj konceptualni (čitava knjiga podnaslovljena je Lica. Slojevi) malo pomaže pri pokušaju njezina estetskog ukotvljenja.

            Drugi dio knjige (upotpunjene s 15 autorovih fotografija), apendiks naslovljen Fragmenti o fotografiji, donosi deset proznih krokija na razmeđi pjesme u prozi i mikroeseja te, uz očekivane reference (Barthes, S. Sontag), predstavlja neku vrstu metaciklusa.

            Sve u svemu, Pun mjesec ipak se sasvim lijepo čita kao zanimljiv tekstualno-fotografski dokument jednog iskustva, do kraja fragmentarniziran (pseudo)dnevnički zapis – kako je, uostalom, vjerojatno i zamišljen. Onima zainteresiranim prije svega za Brankovo pjesništvo, preporučio bih ipak Zapise.  

 

 

Tekst je preuzet iz tjednika Novosti  broj 689.  

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg