panorama

An overview of e-book market in Croatia

The e-books research project ~ funded by Vetenskapsrådet - the Swedish Research Council

By Zoran Velagić and Franjo Pehar

Not much has been written about e-books in Croatia, another European small language market which shares some common traits with other similar milieus, but proves some distinctions as well.



Regarding common traits, we can only repeat the words by Elena Maceviciute from “Publishing and the small languages” posted earlier on this blog: “the publishers catering for small languages seem to be looking for the possibilities to delay the process as much as possible. The smaller the language, the greater the eagerness of publishers to apply the brakes“. In this post, we would like to sketch a very brief outline about e-book business in Croatia, focusing on basic features which shaped the context of its appearance, first projects, and current state.

The context

The fact is that Croatian e-book business has been developed with a negligible participation of publishers, and that some of the biggest among them still refuse to sell their books in e-form. The small language alone would suffice to explain their reluctance in starting the risky investments only if no one else would dare to do the same. But e-book business, although small in scale, has been developed. We believe that, regarding Croatia, the roots of publishers reluctance, among others, could be find in the beginnings of 1990s, when Croatia came through the war for independence and profound political and social changes, together with dissolution of publishing industry built on the safe socialistic economy for more than 40 years. Big, market-shaping companies such as Mladost disappeared. Other ones, such as Školska knjiga, successfully changed management structure and continued business prioritizing highly profitable products, like school textbooks. New players, such as Algoritam, formed by experienced professionals from devastated old companies and focused on trade publishing, also appeared. Although it is impossible to cover the diversity of publishers’ efforts in this period and to list all the factors that shaped publishing context in Croatia at the turn of the centuries, three aspects seem the most important. Before the war, Croatian publishers operated at the entire Yugoslav market, while Croatian market alone was for 80% smaller – such reduced market was insufficient to boost up a critical mass of regular book buyers. Secondly, publishers themselves failed to adopt their business to new circumstances. Instead of exploring suitable business operations for a smaller market, they buried themselves into the self-image of gatekeepers, insisting on their cultural mission (the lack of strong market component in the book business sticks out as the residue of earlier subsidized economy models) and starving for the budget money, which they, through the several programs of Ministry of Culture and Ministry of Science, Education and Sport, often receive. Combination of subsidized business operations and the small market was great obstacle for necessary risk-taking and the development of new business models. Instead, the biggest Croatian publishers were making profit on school textbooks, self-helps, translations of bestsellers and – by selling books. Namely, all of the bigger companies have operated, and they still do, both as the publishers and retailers, often with harmful terms for medium and small sized companies which are forced to use their bookstores. Wholesalers have never ever existed in Croatian history, and independent bookstores were forced out of business. In such a blend of small market, sponsored publishing and monopolistic bookselling any novelty was conceived as potentially dangerous: publishers-booksellers regularly labeled book selling through competitive distribution channels such us newsstands or general retail stores either as disloyal or, even more, as humiliation of culture. At least at the beginnings, e-book retailing was, for part of them, just another hazardous novelty.

First projects

Under such circumstances, the development of Croatian e-book business was in the hands of new players which, in the main, did have some experience in publishing. From 1995 onward they were forming partnership with established publishers or used copyright free materials. They changed the content’s container and offered compact discs instead of printed books. After that, it was only the question of technology. By offering broadband internet, telecom operators paved the way for web based e-book distribution which started – as open access movement. In 2001 The Society for Promotion of Literature on New Media (DPKM) launched electronic-books site, where they offered some of the popular Croatian and foreign authors – for free. Very small in scope, today they offer 133 titles, they managed to get 20.000 downloads for some books, and almost 70.000 for the Croatian translation of Noam Chomsky’s works on media, propaganda and systems. These initial efforts did not give a stronger impulse to development of the e-book publishing. New significant, and again non-commercial project eLektire, aimed at providing the obligatory school reading in e-form, with free access to all Croatian pupils, students, and teachers, appeared eight years later, in 2009. It was the joined effort of Croatian Ministry of Science, Education and Sport (which provided the list of titles and – readers), Croatian Academic and Research Network (which provided the platform) and one of the young publishers, at that time already well experienced in multimedia publishing, Bulaja naklada (which provided the content). Bulaja naklada, by all means the pioneer of e-publishing in Croatia, started as family business in 1998. In ten years they have been publishing award-winning products, among others the CD-ROM’s compilation of copyright free obligatory school reading (three volumes named “Classics of Croatian Literature”). Thus, Bulaja was a natural choice to join the project, which they manage up to now. Impero Digital Books is another non-commercial e-book platform launched in 2009 by a group of book lovers who’s principal intention was to “digitize and rescue Croatian literal heritage from oblivion and decay and to make them more accessible to the users of Internet”. Impero also acts as a kind of (self)publishing platform that offers expertise and solutions built to help authors in reaching their target audiences.

Read more here.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg