prelistavanje

TAO LIN: Uspomene na pitanja publike s nekih mojih čitanja romana Taipei

Taipei je Tao Linu bio treći roman, a sedma knjiga. Kritike su bile podijeljene, a neki recenzenti, kao oni iz New York Timesa i s National Public Radioa kao da su istovremeno, kako je rekao Dwight Garner u svom prikazu u New York Timesu, ''voljeli i mrzili'' Linovu knjigu.



"Taipei" Tao Lina je oda - ili tužaljka - načinu na koji živimo u ovom trenutku, ili barem kako živi njegova generacija. Slijedeći  Paula od New Yorka, gdje komički luta umjetničkom i književnom scenom Manhattana, do Taipeia gdje se suočava s korijenima svoje obitelji, vidimo kako jedan odnos propada dok se drugi rađa na internetu i procvjeta u neočekivanom vjenčanja u Las Vegasu .  

Putem - bilo cjelonoćnom vožnjom istočnom obalom, ukradenim izletima na jug, čitanjima knjiga na Zapadnoj obali, ili nepreporučljivim prehrambenim namirnicama u Ohiou- rade se filmovi s laptop kamerama, gutaju se ogromne količine droga (lijekova), a dvoje zaljubljenih uči  što znači u potpunosti se predavati jedan drugom. Rezultat je neizvjesna meditacija o pamćenju, ljubavi, i što to znači biti živ, mlad, i na rubu u Americi , ili bilo gdje drugdje.

 

 

Uspomene na pitanja publike s nekih mojih događaja za Taipei

 

Seattle - Elliott Bay Book Company

Pitali su me o kritikama Taipeija. Sjećam se, rekao sam da mi se činilo kako su mnoge od kritika napisali spambotovi. Vjerojatno sam se cerio. Rekao sam druge stvari, uključujući i to da me kritika Benjamina Lytala malo rasplakala, na dobar način. U jednom momentu sam shvatio da sam srao po književnim kritičarima (ili nekoj drugoj apstrakciji) već poduže vremena i zaustavio sam se usred rečenice i rekao ili pomislio nešto kao "Isuse, nesvjesno bjesnim nadugo i naširoko o književnim kritičarima, sad ću prestati i krenuti na sljedeće pitanje".

 

Portland - Powell's

Urednik Oregonianove književne rubrike (zaposlenici Powell'sa su mi kasnije potvrdili da je to bio on, ali možda su u krivu) je bio prisutan, mislim, i pitao me glasom koji mi je zvučao optužujuće i neznatiželjno, jesam li na drogama. Drugi ljudi su postavljali pitanja, onda je osoba koja je vjerojatno bila urednik Oregonianove književne rubrike upitala jesam li pročitao kritiku Taipeija u Oregonianu. Rekao sam da jesam i on me pitao što mislim o njoj. Rekao sam nešto o tome kako mi se činilo da me kritičar ne voli kao osobu, i nešto kao "ti izgledaš kao autor te kritike, koliko se sjećam autorove slike" i utihnuo je. Otišao je u nekom momentu prije nego što je dio s pitanjima publike završio.

 

Houston - Brazos Bookstore

U prednjem redu je bila tinejdžerica (s, činilo se, svojom majkom i tri njezine mnogo manje zainteresirane prijateljice - "dovuklo ih", izgleda) koja me pitala jesam li ikad uzeo DMT. Rekla je da ona jest nedavno, i kasnije pitala jesam li pročitao Kozmičku Zmiju. Rekao sam da sam ju zapravo upravo počeo čitati i, jer mi se činila opskurna, pitao je kako je čula za nju. Rekla je da ju je našla, bez da je za nju prije znala, u antikvarijatu. Imala je intenzivni, laserski pogled kao da je na LSDu ili Adderallu.

 

Austin - BookPeople

Otprilike tri-četiri uzastopna pitanja, od različitih ljudi, bila su o video ili računalnim igrama. Spomenuto ili raspravljano u ta tri-četiri pitanja koja su mi se svidjela, i u mojim odgovorima kojih se sjećam (možda sam u krivu): Diablo II, Diablo III, Gemstone III, multi-player role-playing igre bazirane na tekstu, alokacija bodova za vještine u roleplaying igrama, Second Life, Super Smash Brothers, Final fantasy II, Final Fantasy III, Civilization, Caesar II, MechWarrior II, Descent II.

 

Brooklyn - Spoonbill & Sugartown

Netko me upitao nešto kao jesam li autističan ili retardiran. Nisam čuo, ili jasno čuo, prvi put, i kad je ponovio pitanje mislim da je rekao "jesi li retardiran?"

 

Los Angeles - Skylight Books

Michael Silverblatt (čiji radio program Bookworm na KCRW-u slušam s mnogo zanimanja od, čini mi se, 2006. godine) je bio u prvom redu, i pitao me o mom intervjuu s Joy Williams. Nisam mogao vjerovati da ga je pročitao. Tješila me njegova prisutnost u prvom redu, ponekad bih mu se nacerio ili nasmiješio, imao sam poriv da prekinem događaj i sjednem kraj njega i (shvaćam sad, oko 2 mjeseca kasnije) slušam kako njegov klon, na podiju, odgovara na pitanja koja ja postavljam. Užasno sam polako masakrirao jedan citat Terencea McKenne u jednom dijelu pitanja publike, nefokusiranog pogleda, kad sam postao svjestan iPhonea koji su držali preda mnom pod kutem u koji će mi se, kako su pretpostavljali, pogled usredotočiti po povratku u konkretnu stvarnost. Michael je našao citat koji sam mu poslao mailom prije par dana u svom mail računu i pripremio mi ga, na ekranu iPhonea, za čitanje! Bio je to ovaj:

 

"Često mislim da je naša karta svijeta pogrešna, da bismo trebali postaviti književnost kao središnju metaforu od koje želimo raditi tamo gdje smo u središte postavili fiziku. Jer mislim da književnost zauzima isti odnos prema životu koji život zauzima prema smrti. Knjiga je život s jednom dimenzijom istrgnutom iz njega. A život je nešto čemu manjka dimenzija koju mu daje smrt. Zamišljam smrt kao neku vrstu puštanja u imaginaciju, u smislu da je za likove u knjizi, ono što mi doživimo jedna nezamisliva dimenzija slobode."

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg