writers

Ivan Slamnig

(1930-2001)



A Short Biography

by Sibila Petlevski[1]

 

Poet, story teller, dramatist, literary theorist and translator, born in 1930 in Metković. Died in 2001 in Zagreb. Ivan Slamnig studied at the Arts’ Faculty in Zagreb from 1949 to 1955. He was a university lecturer at the Arts’ Faculty in Zagreb and he translated literature from English, Russian, Italian and Swedish. Slamnig translated many world classics and a number of books by contemporary authors. He completed several valuable anthologies such as An anthology of Croatian poetry, from the earliest records to the end of the 19th century (Antologija hrvatske poezije, od najstarijih zapisa do kraja XIX stoljeća) Zagreb 1964, An anthology of Croatian poetry of the 17th century (Antologija hrvatske poezije XVII stoljeća) and An anthology of Croatian poetry from A. Kačić Miošić to A. G. Matoš (Antologija hrvatske poezije od A. Kačića Miošića do A. G. Matoša) Zagreb 1979. He also wrote plays, essays and scientific books.

It is hard to imagine a poet with greater versatility than Ivan Slamnig. He was certainly one of the most innovative and unpredictable poets of the eighties. He enjoyed toying slightly whimsically with poetic conventions. He explored the bizarre and, in several of his poems from the fifties, the spiritual. His early poems are gems of imagism. An autobiographical element appears more evident in his later fiction and poetry. In his best work robust comic energy and elements of pathos work alongside each other in a creative partnership. His range is wide, covering poetry, fiction, one-act plays and essays. He was a seminal writer of the 1980s who started his literary career in the 1950s, publishing poems, essays and translations in an influential literary magazine entitled Circles (Krugovi). Slamnig’s authentic poetic vision survived into the nineties. He has both a popular following and the admiration of his fellow poets. The death of Ivan Slamnig was a heavy blow for Croatian writers, who enormously admired him. His work is full of literary allusions and brilliant elements of pastiche. There can be a touch of the macabre in his work but there is also humor. Slamnig is greatly interested in how ordinary people handle their lives. This writer made a major impact on the Croatian literary scene, especially on the new generation for whom humor and casualness in relationships are often the norm. His poetry is fastidious to a degree and his interest in poetic monologue and dialogue techniques in poetry appears deliberately indebted to American modernism. Slamnig excels in shorter forms of poetry.

He has also proved a remarkable novelist, with his novel The Better Part of Courage winning a place in the Croatian graduate school literature program. He wrote his first books in the fifties and thus caught the social atmosphere of the fifties, especially the mood of the post-war generation coming to adulthood at the time. The development of the Croatian post-modern novel owes much to the pioneering work of Ivan Slamnig although he did not write much in the genre of fiction. Already his first collection, The Avenue after the Ceremony (1956) put him into the master class of modern poets. Slamnig was particularly sharp as an observer of suburban pathos – which was apparent in his later collections such as Dronta (1981), Sed scholae (1987) and Relatively upside down (1987).

There are no simple moral certainties affirmed in his books. He examined disturbing areas of our sexual personalities never losing his sense of humor. He was a skillful poet who in a deft verse could capture the pain of ordinary living. Slamnig is a comparatively rare author whose appeal is almost universal, as much to the holiday reader as to the student of modern poetry. Slamnig’s work eludes easy categorization. His books greatly influenced the emergence of a playful and urban new voice in Croatian poetry, calling into question the traditional values. Slamnig is an excellent poet of modern constructivism who remains, at the same time, quite paradoxically, emotionally attached to Baroque and Romantic literary traditions, from English metaphysical poetry to Heine and some local authors from the epoch of Romanticism. In the scale and versatility of his achievement Ivan Slamnig is a major figure among contemporary Croatian poets.

 

 

Poetic works

 

The Avenue after the Ceremony (Zagreb, 1956)

Landslide (Zagreb, 1956)

Siesta in Narona (Zagreb, 1963)

Limbo (Zagreb, 1973)

Analecta (Zagreb, 1971)

Poems (Zagreb, 1973)

Dronta (Zagreb, 1981)

Selected works (Zagreb, 1983)

Relatively Upside Down (Zagreb, 1987)

Sed scholae (Zagreb, 1987)

Collected Poems (Zagreb, 1990)

Wounded Cannon (Zagreb 2000), Tin Ujević Award



[1] Sibila Petlevski 11964o, poet, novelist, playwright, theatre scholar and literary critic, was born in Zagreb. She teaches at the Academy of Dramatic Art in Zagreb. Both her poetry and her fiction have been translated into many languages, and she has given readings and public recitals at several international literary events. Poetic works: Crystals (1988), Jump from the Spot (1990), One Hundred Alexandrian Epigrams (1993), Choreography of Suffering (2002).

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg