proza

Daniel Batliner: Helmut – Buntovnik

KIKINDA SHORT - festival kratke priče

KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.



 Helmut – Buntovnik

 

Helmut je buntovnik. I to ga čini jedinstvenim. Na autoputu on vozi 125. Kada je dobre volje, čak i 130. Ne obraća pažnju na semafore za pešake kada nema drugih automobila. Ne trebaju mu ni pešački prelazi. Zakoni koji propisuju zabranu bacanja cigareta važe za sve, samo ne za Helmuta. Teška je to borba svakog dana izraziti buntovništvo osobne anarhije. Za to je potrebno veoma mnogo napora.

Svakog dana on obavlja svoj posao, uveče rado popije svoje pivce. Mora da iskoristi vreme kada ne radi kako ne bi stekao utisak da živi samo za posao. Pa ipak, ne pije pivce svake večeri u gradu. To bi bila rutina kada bi svake večeri, nakon posla, popio pivce u gradu. A rutina je prirodni neprijatelj buntovnika. No, njegova borba se suptilno iskazuje u njegovim izjavama i u njegovom ponašanju jer, dovoljno je pametan da to može da izvede. Sa dva minuta zakašnjena i grižom savesti stiže na posao, ali se na njemu to ne primećuje. Helmut svojim prijateljima prećutkuje da ne voli njihov način oblačenja. Oni su tako obični. Oni to ne razumeju. A to što on, uglavnom, nosi istu odeću, ne igra nikakvu ulogu jer on to radi iz drugih razloga. On je buntovnik.

Nestalan je i dosta polaže na to da i drugi to shvate. Čemu njegovo bunovništvo ako drugi ne primete da je on drukčiji? Stoga koristi svaku priliku da govori o tome po čemu se on sve to razlikuje. Na druge, pritom, ne obraća pažnju. Jer oni se ne razlikuju. A i da se razlikuju, reč je o uobičajenim razlikama bez dubljih razloga. Potrebno je razmišljati kao Helmut kako bi se moglo spoznati da su svi isti, čak i u izrazu sopstvene nenormalnosti. Sve se to ipak dešava u jednom normalnom okviru. S njim to nije slučaj. I to bi trebalo svako da zna.

Dva puta voziti oko Velike kružne obilaznice, to može svako, ali niko to ne radi sa takvim buntovničkim misaonim dobrom kao Helmut. Ne dozvoliti nikome da ti soli pamet zahteva mnogo tvrdoglavosti ili čak genijalnosti, upravo kao što je to kod Helmuta slučaj. Linija koja razdvaja slabost od buntovništva je veoma tanka, i on je toga svestan. Stoga svako mora da shvati da se u njegovom slučaju uvek radi o ovom potonjem. Slabići su uvek u službi normalnih. I ne radi se o tome šta čovek konkretno radi, već zašto to radi i sa kojom skrivenom mišlju. I to ga razlikuje od onih koji to čine zbog niskih pobuda. On je buntovnik.

Na proslavama on sedi u kuhinji, ne pleše niti vodi višesatne diskusije sa ljudima koji ga ne zanimaju, ali koji bi, pak, trebalo da se interesuju za njega. Jer on mora da raširi svoje misaono dobro među ljudima. Nema to veze sa pravdanjem, to služi jedino i isključivo divljenju. Time im pokazuje da su oni normalni, a on to, eto, nije. To im je ponekad potrebno. Idoli i spoznaja sopstvene nesposobnosti da i oni takvi budu. A Helmut je idol. To ne shvataju baš svi, ali će već jednog dana morati. On nije poput svih ovih buntovnika po poslednjoj modi. On je buntovan na način da se odvaja od tih modernih buntovnika, upravo zato što on pliva nizvodno. A za to je potrebna hrabrost. Iza nenormalnog ponašanja skrivati svoju normalnost, to može svako. To Helmutu nije potrebno. I tako ovaj usamljeni junak vodi svakodnevno svoju beznadežnu borbu protiv normalnosti i protiv nerazumevanja na koje nailazi, protiv neinteligentnog humora i izostanka priznanja, protiv društva i protiv veverica. Pre svega protiv veverica jer Helmut je buntovnik. A to će uskoro ne samo svi da saznaju, naučiće oni to i da cene. Ljudi poput njega su preko potrebni ovoj zemlji. Bar Helmut tako misli.

S nemačkog prevela Maria Glišić

 

 

------------------------------------------------

DANIEL BATLINER, Lihtenštajnski književnik rođen je 1988. godine u Vaduzu, a odrastao je u Ešenu. Član je PEN-kluba i IG Wort. Studirao je filozofiju i političke nauke na Univerzitetu u Lucernu. Napisao je nekoliko uspešnih predstava ("Wodka Nicotschow", "Einmal Oberland, bitte!", "Schwarze Farbe auf Leinwand") koje su bile prikazane u Lihtenštajnu i Švicarskoj. Često je i sam bio na pozornici kao komičar, moderator ili glumac. Uz svoj pozorišni rad, Danijel Batliner je suorganizator "Literatursalon", platforme za pisce iz i oko Lihtenštajna, od 2011. Međunarodno je priznat kada je njegova kratka priča “Monolog nezadovoljnika” objavljena u američkoj antologiji "Najbolja evropska literatura" studenog 2012, bio je nagrađen s "Prix Kujulie", nagradom za mlade umjetnike u Lihtenštajnu. U studenom 2013. održao je književnu večer u uvaženom Gete institutu u Vašingtonu kojem je prisustvovala lihtenštajnska ambasadorica N.E. Claudia Fritsche. Ona je izjavila da "Danijel Batliner impresionira sposobnošću za izražaj, iskrenošću u kreiranju likova i njihove okoline, kao i svojim senzibilitetom za doživljavanja emocija."

Homepage: http://www.literatursalon.li/Autoren/daniel-batliner

 

Facebook: https://www.facebook.com/danielbatlineroffiziell

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Ivana Pintarić: Priče

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je po zanimanju edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je i priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO.

proza

Marin Ivančić: Karijatida

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik na stručnom usavršavanju u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije. Od zala birokracije dušu spašava čitanjem, županijskim nogometom, a odnedavno i pisanjem. Igra zadnjeg veznog u NK Dobra-Novigrad na Dobri, ima dobar udarac i pregled igre. Čitalački ukus mu je hipsterski eklektičan. Ovo mu je prvi objavljeni rad.

proza

Jelena Petković: Japan

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jelena Petković (1984.) diplomirala je povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Živi i radi u Vukovaru.

proza

Luiza Bouharaoua: Zvučni zid

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Jan Bolić: Mrtvi kanal (ulomak iz neobjavljenog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Jan Bolić (1995., Rijeka) je autor koji boluje od progresivne bolesti spinalne mišićne atrofije tip 2 zbog koje ne može pomaknuti gotovo nijedan dio tijela, no i dalje, bez obzira na progresiju bolesti, uspijeva pisati s dva prsta koja još uvijek može pomaknuti i s njima stvara književna djela. Dosad je objavio dvije knjige: zbirku poezije „Trenutci“ (2016.) i zbirku poezije i proznih zapisa „Može biti lijepo“ (2017.). Jedna pjesma objavljena je i u zbirci poezije skupine autora iz cijele RH naziva „Petrinjske staze“ iz Petrinje. Povremeno objavljuje svoje radove na književnim portalima i svom Facebook profilu U trećoj knjizi odlučio se pozabaviti žanrom krimića.

proza

Andrea Bauk: Kult užarene krune

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Andrea Bauk (1985., Rijeka) je završila stručni studij vinarstva u Poreču nakon kojeg je radila razne poslove. Teme njezinog pisanja su SF, međuljudski, pogotovo obiteljski odnosi i tabu teme, a njezini likovi redovito su autsajderi i mizantropi. Nekoliko njezinih priča i pjesama objavljene su u sklopu književnih natječaja.

proza

Luka Katančić: Papirnati poljubac

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Katančić (1996., Zagreb) student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. 2014. i 2015. godine osvojio je treće nagrade: „Stanislav Preprek“, „Joan Flora“, „Pavle Popović“, „Janoš Siveri“, „Rade Tomić“ te drugu nagradu „Duško Trifunović“ u Novom Sadu za poeziju u kategoriji do 30 godina.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg