poezija

Vladimir Stojnić: Iz zbirke 'Kutija'

Vladimir Stojnić (1980., Beograd) piše poeziju, eseje, kratke priče i književne prikaze, prevođen je na poljski, francuski, engleski, mađarski i slovenski jezik, a dobitnik je i nagrade Mladi Dis za najbolji neobjavljeni rukopis u 2008. godini. Objavio je sljedeće zbirke poezije: Vreme se završilo (2008.), Fotoalbum (2010.), Czas się zakończył (2011.), Poziv na saučesništvo (2011.) i Kutija (2013), iz koje donosimo nekoliko pjesama. Prevodi s engleskog jezika (Edgar Li Masters, Antologija Spun Rivera, 2015.) i uređuje internetski časopis za suvremenu poeziju Agon.



 

koraci koji se iznenada oglašavaju iza nas-
pramnog zida. grafiti impresionističkih pote-
za.ova svakodnevica postoji kao svetlost 
među ruševinama. prostor gde tražim sliku
najmanjih odstupanja. statue koje se osipa-
ju u slučajnost. siva svetlost jutra. orgije si-
logizama. nešto. iza zida. disanje se pro-
vlači kroz prizor povratka kući.
 
 
 
grafički prikaz pogleda koji prate kretanje
muve na vratima sudnice. kartografija sub-
jekatskih pozicija. otuda hermes koji bira
novine u prolazu. povratak unazad pra-
šnjavim hodnicima. u vreme određeno
drugim znacima: engleskom travom i
gipsanim patuljcima. pojmovi se doga-
đaju već na prostranoj verandi. gde du-
va vetar. gde uvek nešto
 
 
 
ne nalazim se iza oka koje se otvorilo u
trenutku naručenog telefonskog poziva.
pojavljuje se dobro upamćeni kadar prija-
telja u kariranim pantalonama. ukazuje na
to da je istina nekad stanovala izvan reči.
tačka alefa nalazi se na prašnjavom tepihu
u hodniku. kaleidoskop. naše novo telo.
prisustvo entiteta na vratima postaje simbol.
kiša koja kaplje sa razbokorenih grana
pada u zatamnjeni prostor. istrošenost
pejzaža umornog od pogleda.
 
 
 
strofe su spojene zarđalim lancima. kiša
koja neprimetno nestaje sa betona pred
mesarom. dan je dan ako se odvija pred
očima i ništa više. završeci simbola. uku-
cani ekseri. naracija u preambuli nagore-
log ugovora. drveće i zgrade se troše i
iščezavaju pred ubrzanim očima. frejmovi.
mobilne ivice. vibrirajuća slova su protera-
na niz strma stepeništa istorije. ono što se
ne vidi ima izdužen oblik. evo: neko stoji
uspravno kao u snu.

 

 
pod prozorom je plastična kesa u krošnji
kestena. godišnja doba koja se kreću una-
zad pre nego što napuste prostor između
raširenih prstiju. mogu li reći da se zgrade
pojavljuju iz ružičaste pene u predvečerje.
imam li pravo na prevod slike. na talasima
koji se odbijaju o ivicu stranice i nestaju ka
drugim poglavljima. neko je zaboravio po-
krete kada je izašao iz sobe.
 
 
 
plakat u ramu od aluminijuma iznad piso-
ara. nakon oluje odmerili smo mesto na
kojem se nalazila obala stranice. miris
mokraće u podrumu ispod kafea prenosi
se u vreme koje je prošlo i koje je napra-
vljeno od tuša, masonita i gipsa. popodne
na dogovorenom mestu. zaboravljeni ra-
spored ispeglanih košulja. glagol koji se
kotrlja niz stepenice je smrvljen i uveličan.
tako je dobro živeti pored vode. kaže onaj
koji prelazi granicu grada u oba smera.
 
 
 
jedna tačka na usijanom parkingu iz koje
sve počinje. nalepljeni listovi neba. pulsi-
ranje okolne scenografije po vrelom asfa-
ltu. stišani glas iza radijatora proizvodi pre-
dmete: kablove, busenje prašine, mrtve
insekte. grafit ispisan žutom bojom na
zidu koji zatvara prostor pesme. obrnuti
reljef popunjava šupljine dodira. korak u
prazno. gledati sebe u daljini znači biti
tamo. u sužavanju trotoara.
 
 
 
pucketanje kućne tehnike u praznom
stanu. sa fotografija su uklonjene oči.
mogu ubacivati uzvičnike u svoja čula.
biti retorska figura usred besmislenih
šumova. simbol koji se širi ka horizontu
i postaje pisani trag onoga što se nije
desilo. duga svetla na urvini. točkovi
aviona koji dodiruju pistu iskrsavaju u
svesti sagovornika.
 
 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg