poezija

Marko Pisarević: Izbor iz rukopisa 'Pobuna pingvina'

Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.



 

&

 

on nije poznavao talesa

ali je zato provodio vrijeme

s ostalih šest mudraca

platona je smatrao običnim liberalom

nazadnim drugom komunistom

dok je sokratu povremeno

zamjerao brbljavost

a aristotelu učenost

 

na koncu je pozvan na odsluženje vojnog roka

smješten negdje na granici s mađarskom

psovao je ovidija i razuzdano se opijao s podoficirima

 

po dopustu je nastojao izbjegavati ljude

samo bi se povremeno

s nekom raščupanom priležnicom

znao odvesti do udaljenog gaja

naglas joj čitati nerudu

bivajući pritom strašno iritiran

činjenicom da je cijelo vrijeme

grizla nokte

 

 

&

 

glave padaju kao panjevi

a panjeve magla čupa iz zemlje

 

nevidljiva sila opojnosti

mami prostodušnost

i potiče oduševljenje

 

sabijen u točku

pravac izvire

u smjeru krivulje

 

nastojim se smijati

omamljen licem

lijepe žene

 

 

&

 

tko se budi u podne

za njega

nije sve gotovo

taj ima još vremena

uhvatiti se u koštac

s nelogičnostima svakodnevice

stihijom užurbane prozirnosti

s nakrivljenošću simbola

taj ima još vremena

prisnost drugih i onih bližnjih

smatrati izrazom neispavanosti

 

 

HOMO UNIVERSALIS

 

helmuta, podstanara gospođe klein

sam susreo jutros na križanju mendelssohnstraße

u smjeru reuterwega

kako užurbano korača žmirkajući na lijevo oko

i govori: heutzutage werden kurtisanen

von hinten nicht gebumst, nur foot fetish und

andere schräge sachen, alles spielzeugerotik

und nichts weiter,

na to sam mu odgovorio

kako je m. jutros žbukao u schwanheimu

te kako rumunji sada rade za satnicu od 5 eura

i kako općenito uzevši

napredak ovisi više o

našoj moći prosudbe skrivenih faktora,

helmut je na to pripalio cigaretu

slegnuo ramenima i pozdravio sa

adieu, arschloch.

 

 

METAMORFOZE LICA

 

moj otac ivica tomić

sin marka i luce

rođen '60. u hrvatskoj tišini

prvo od petero djece

'80tih se ženi za saju p.

s kojom ima sina i kćer

 po zanimanju mašinski tehničar

okušao se u poslu s nutrijama

kokama nesilicama i kravama

strastveni igrač lota

ljubitelj narodne glazbe

blag i grub istovremeno

trenutno zaposlen u frankfurtu

kao građevinski radnik

sijed i već pomalo star

omiljena knjiga na drini ćuprija

voli psovati

ne vjeruje ni u što

osim u sebe

 

 

EVERYBODY

 

ujak pero radić

babin brat

poznatiji kao evribadi

je nadimak stekao

boravivši nekoliko mjeseci

u sjedinjenim državama

kao radnik.

po povratku se

evribadi propio i počeo

baviti švercanjem povrća

i raznih sličnih potrepština.

bijaše to jedan od

prvih ljudi koji su imali

samostalnu djelatnost u hrvatskoj tišini,

koja ga je ujedno nakon propalog braka

i odvela u zagreb

gdje je evribadi stekao

utjecajne veze i poznanstva

te s vremenom prestao piti.

 

evribadi je umro tiho

usamljen i tužan

od ciroze jetara

te je jednog popodneva

uz skromne obiteljske počasti

sahranjen na velikogoričkom groblju

 

 

 &

 

rođak naja

je bio rob

ženske ljubavi

i vlastitih strasti.

 

možda mu je život u jednom trenutku

poprimio apsurdne navike, ali

nije izazvan alkoholizmom

nego nedostatkom nadoknade za prazninu

koja se neizbježno stvara

onako usput, mimoilazeći život

 

i ta strast i ti ideali

nije rođak izgarao od nedostatka istih

nego je spalio svoju nježnu kožu

zaboravivši zatvoriti propisno

plinsku bocu

skupa sa svojom drugom ženom

zapalivši običnu cigaretu

 

u draškovićevoj na intenzivnoj njezi

je hladnokrvno tvrdio

kako je eto izgorio kao prase

i ubrzo nakon toga bio otpušten

na kućnu njegu

 

možda se rođaku naji

u danom trenutku i sam život

učinio kao

jedna velika svinjarija

bez presedana

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Valerija Cerovec: Hotel Horizont (ulomak iz kratkog romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.

proza

Luka Mayer: Tko, što?

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.

proza

Ana Romić: Tjedan dana posutih fragmentima samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Romić (1993., Hrvace) studirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s radom Filozofija egzistencijalizma u romanu „Sam čovjek“ Ive Kozarčanina. Velika je ljubiteljica književnosti, osobito poezije koju i sama piše, te psihologije i filozofije. Živi u Zagrebu.

proza

Matea Šimić: Kuća za bivše

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.

proza

Dalen Belić: Ispovijed serijskog samoubojice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Dalen Belić rođen je 1997. godine. Živi u Pazinu, a studira engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Objavljivan je u istrakonskoj zbirci Apokalipsa laži te zbirkama Priče o manjinama i Priče o Pazinu u sklopu Festivala Fantastične Književnosti. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim perspektivama 2017. godine i prvo mjesto 2018. Jednu njegovu priču teškometalne tematike možete pročitati na portalu Perun.hr.

proza

Monika Filipović: Ljetna večer u Zagrebu '18.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Monika Filipović rođena je u Zagrebu 1996. godine. Studentica je politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem poezije i kratkih priča, a trenutno radi i na svom prvom romanu. U svome pisanju najradije se okreće realizmu. Dosad nije objavila nijedan svoj rad.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg