poezija

Marko Pisarević: Izbor iz rukopisa 'Pobuna pingvina'

Marko Pisarević (1982., Hrvatska Tišina) do sada je poeziju objavljivao u raznim zbornicima i časopisima, a književnoj se publici predstavio zbirkom ''Ostatak dana''. Iz rukopisa ''Pobuna pingvina'' donosimo nekoliko pjesama.

on nije poznavao talesa

ali je zato provodio vrijeme

s ostalih šest mudraca

platona je smatrao običnim liberalom

nazadnim drugom komunistom

dok je sokratu povremeno

zamjerao brbljavost

a aristotelu učenost

na koncu je pozvan na odsluženje vojnog roka

smješten negdje na granici s mađarskom

psovao je ovidija i razuzdano se opijao s podoficirima

po dopustu je nastojao izbjegavati ljude

samo bi se povremeno

s nekom raščupanom priležnicom

znao odvesti do udaljenog gaja

naglas joj čitati nerudu

bivajući pritom strašno iritiran

činjenicom da je cijelo vrijeme

grizla nokte

glave padaju kao panjevi

a panjeve magla čupa iz zemlje

nevidljiva sila opojnosti

mami prostodušnost

i potiče oduševljenje

sabijen u točku

pravac izvire

u smjeru krivulje

nastojim se smijati

omamljen licem

lijepe žene

tko se budi u podne

za njega

nije sve gotovo

taj ima još vremena

uhvatiti se u koštac

s nelogičnostima svakodnevice

stihijom užurbane prozirnosti

s nakrivljenošću simbola

taj ima još vremena

prisnost drugih i onih bližnjih

smatrati izrazom neispavanosti

HOMO UNIVERSALIS

helmuta, podstanara gospođe klein

sam susreo jutros na križanju mendelssohnstraße

u smjeru reuterwega

kako užurbano korača žmirkajući na lijevo oko

i govori: heutzutage werden kurtisanen

von hinten nicht gebumst, nur foot fetish und

andere schräge sachen, alles spielzeugerotik

und nichts weiter,

na to sam mu odgovorio

kako je m. jutros žbukao u schwanheimu

te kako rumunji sada rade za satnicu od 5 eura

i kako općenito uzevši

napredak ovisi više o

našoj moći prosudbe skrivenih faktora,

helmut je na to pripalio cigaretu

slegnuo ramenima i pozdravio sa

adieu, arschloch.

METAMORFOZE LICA

moj otac ivica tomić

sin marka i luce

rođen '60. u hrvatskoj tišini

prvo od petero djece

'80tih se ženi za saju p.

s kojom ima sina i kćer

po zanimanju mašinski tehničar

okušao se u poslu s nutrijama

kokama nesilicama i kravama

strastveni igrač lota

ljubitelj narodne glazbe

blag i grub istovremeno

trenutno zaposlen u frankfurtu

kao građevinski radnik

sijed i već pomalo star

omiljena knjiga na drini ćuprija

voli psovati

ne vjeruje ni u što

osim u sebe

EVERYBODY

ujak pero radić

babin brat

poznatiji kao evribadi

je nadimak stekao

boravivši nekoliko mjeseci

u sjedinjenim državama

kao radnik.

po povratku se

evribadi propio i počeo

baviti švercanjem povrća

i raznih sličnih potrepština.

bijaše to jedan od

prvih ljudi koji su imali

samostalnu djelatnost u hrvatskoj tišini,

koja ga je ujedno nakon propalog braka

i odvela u zagreb

gdje je evribadi stekao

utjecajne veze i poznanstva

te s vremenom prestao piti.

evribadi je umro tiho

usamljen i tužan

od ciroze jetara

te je jednog popodneva

uz skromne obiteljske počasti

sahranjen na velikogoričkom groblju

rođak naja

je bio rob

ženske ljubavi

i vlastitih strasti.

možda mu je život u jednom trenutku

poprimio apsurdne navike, ali

nije izazvan alkoholizmom

nego nedostatkom nadoknade za prazninu

koja se neizbježno stvara

onako usput, mimoilazeći život

i ta strast i ti ideali

nije rođak izgarao od nedostatka istih

nego je spalio svoju nježnu kožu

zaboravivši zatvoriti propisno

plinsku bocu

skupa sa svojom drugom ženom

zapalivši običnu cigaretu

u draškovićevoj na intenzivnoj njezi

je hladnokrvno tvrdio

kako je eto izgorio kao prase

i ubrzo nakon toga bio otpušten

na kućnu njegu

možda se rođaku naji

u danom trenutku i sam život

učinio kao

jedna velika svinjarija

bez presedana

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor osmog izdanja nagrade ''Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Lea Čorak: Zeleni manifest mladosti protiv hipokrita ili kako je počelo spašavanje svijeta u mojoj staji

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Lea Čorak (Zagreb, 1997.) završila je diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije u Zagrebu. Autorica je zbirke pjesama Šetnja šarenilom, za koju je 2021. primila nagradu "Milivoj Cvetnić" Društva prijatelja knjige Hrvatske Kostajnice, kao i putopisa O bogovima, ljudima i moru; putovanje Grčkom, koji je iste godine nagrađen na regionalnom natječaju "Spasimo putopis." Dobitnica je nagrade "Metafora" (2021.) te međunarodne nagrade "Lapis Histriae" (2022.) za kratku prozu. 2024. godine dodijeljena joj je nagrada "Zdravko Pucak" za pjesnički rukopis Skrletna samsara. Njezina poezija i kratka proza objavljivane su u književnim časopisima te uvrštene u uži izbor više književnih natječaja. Živi i radi u Zagrebu.

proza

Robert Aralica: Akteri za kugu

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga te engleskoga jezika i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. Kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara (2022.). Također, ušao je u uži izbor natječaja Kritična masa i Pišem ti priču (2024.) te Prozak (2025.). Trenutno je zaposlen kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Rea Kurtović: Obitelji i proturječja

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Rea Kurtović (Zagreb, 2000.) pohađa dvopredmetni studij talijanistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stekla je naziv sveučilišne prvostupnice, a trenutno piše diplomske radove. Tijekom studiranja je sudjelovala na Erasmus+ studentskoj razmjeni u sklopu koje je jedan semestar provela studirajući na Univerzitetu u Padovi. Prethodno je završila jezični smjer Gimnazije Lucijana Vranjanina, gdje je pisala za školski časopis Vranec. Uživa u pisanju od ranog djetinjstva pa je tako u 5. razredu osnovne škole osvojila 3. mjesto na književnom natječaju Gradske knjižnice Velika Gorica Pišem ti pismo. Osim kratkih priča, piše i poeziju, a u slobodno vrijeme se bavi sportom i plesom.

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" (7. izdanje) - NAGRAĐENA PRIČA

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 6. IZDANJE - NAGRAĐENA PRIČA

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).