poezija

Katarina Fiamengo: U meni se rita crna rupa

Katarina Fiamengo (1984., Kladovo) dobitnica je više regionalnih nagrada za poeziju i prozu. Urednica je rubrike za poeziju elektronskog časopisa ''Afirmator''. Objavila je: ''Profili'' (2007.), ''Veče pre'' (2009.), ''Simbiozi'' (na makedonskom, u prijevodu Elene Prendžove, 2015.)



 

KOLOTEČINA

 

To je dobro

za tebe

Mokre ulice mirišu

na domaću pitu

od jabuka

na kanalizaciju

rastužuju me

osvetljeni prozori

To je dobro

za tebe

Žurim, i od umora

može da se pobegne

verujem u svoje

telo

To je dobro

za tebe

Nebitne stvari

otpadaju usput

(nemoj da se okrećeš)

testiraš svoje granice

To je dobro

za tebe

Ionako nemaš

šta drugo

osim da izdržiš

i to mora

da je dobro

za tebe

 

 

RASPORED

 

Ponedeljkom i petkom

sam na liniji

koja spaja 2 groblja

tup-tup

Zveckaju nove

čizmice

kesa netbuk knjige

tup-tup

Na prozorima

žive mačke

na trafici

voda i čokolada

tup-tup

Zvono za odmor

razliva glasove

niz ulice uglove

paralelno sa

ovim je

smrtna tišina

to me zabavlja

tup-tup

Napred i nazad

od jednog do

drugog groblja

nikada preblizu

ponedeljkom i petkom

 

 

ŠIRINE

 

Oslobađajuće je

Dok tek vidim

u tebi sve dobre

strane

i dok još nismo

imali vremena

da pokažemo zube

Dobro je i

oslobađajuće

jer znam

u meni postoji

Praznina

večito gladna

večito žedna

i svesna sam

gde god mi da

odemo

ona ne ide

nigde

 

        (u meni postoji praznina

         u meni postoji nigde

         u meni se tiho kikoće

         u meni se rita crna rupa)

 

 

CILJ

 

Tražiš mir po

drugim gradovima

jer ga ne nosiš

u sebi

Sa sobom vučeš

probleme i nesigurnosti

pun kofer

lebdećih pitanja

Nije ti težak prtljag

ni put

teška ti je glava

Misli sređuješ

alkoholom

san obeznanjivanjem

Jedino što te

nekad prene

je plavetnilo

Spajanje 2 nijanse

na horizontu

probudi čak i veru

u pročišćenje

 

 

MAČKE

 

Jugo zavija za

jednim uhom

košava za leđima

Jašemo vazdušne

struje

prisluškujemo daljine

(svašta se čuje)

Nedostatak opipljivih

stvari

ne može da se

ne primeti

Na različitim vodama

dočekujemo dane

ni slane

ni slatke

 

 

GODIŠNJA DOBA

 

Stiglo je leto

u gradski prevoz

Ljudi se plaše

otvorenih prozora

Delimo telesne

tečnosti i bolesti

usne duplje

bez ikakve rezerve

Vode ključaju

u plastičnim flašama

mozgovi su nam

srećom otupeli

na bilo kakve

senzacije

Teturamo se

brundaju ofucane

mašine

kašlju stari ljudi

mladi cokću i

zrače se telefonima

Stiglo je leto

u gradski prevoz

dragi Vivaldi

o čemu ti to

uopšte

 

 

ZAJEDNO

 

Crtice i tačkice

mrlje otisci ugrizi

razlivamo se

slojevi i brojevi

tvoji na meni

moji na tebi

moji na meni

Prozor je ekran

u spoljnom svetu

komšije i mi

gledamo različite

programe

Mesečevo telo

menja položaj

a mi mene

Navlačimo zavese

retko

ko više i razmišlja

o privatnosti

u nekoliko kvadratnih

metara

uspešno organizujemo

život

U našim zapreminama

je sva budućnost

koju imamo

Prave male fabrike

laboratorije

mi smo sopstveni

pokusni kunići

valjda se zato

zaskačemo na

svakom koraku

a u sobi nema mesta

za previše

koraka

Selidba je nužni

proces u našem

programu

i planovi nas uljuljkuju

virtuelno smo bolji

a kada se vratimo

u ovo polje koje

nas omogućava

zaista

zaista želim

da se delimo

 

 

ISLAND

 

Grč u donjem stomaku

postao je vezan

za sunce i maj

Ko će ga dočekati

Dani postaju debele

žute mačke

sa oštrim kandžama

U zelenom

u plavom

tražim dašak predaha

ali boje su

prejake, a oči

još nisu usvojile

prerano leto

Vazduh će nam doći

glave

Plivamo poput slepih

riba

u toplom aprilu

a vrućine tek počinju

Ideja koja

sve ovo čini prohodnim

zasad je

kako najlakše

pobeći na Island

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pročitajte tko su sedmero odabranih.

proza

Hana Kunić: Vidjela sam to

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.

proza

Saša Vengust: Loša kob

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg