Rezensionen

Sonne und Meer, Lust und Gewalt

Wo Gier ist, lauert Grausamkeit, und Sex reimt sich auf Tod: Zoran Ferićs Roman über das wilde Inseltreiben im Kroatien der siebziger Jahren fällt mindestens so morbid wie burlesk aus.
Von Jörg Plath / NZZ



 Der Realitätsbezug von literarischen Werken kann Segen oder Fluch sein. Nach seinem Buch über Georgien wurde Andrei Bitow von anderen Sowjetrepubliken flehentlich gebeten, doch auch sie zu besuchen und ergriffen zu besingen als Länder, wo ebenfalls die Zitronen blühn sowie im dunkeln Laub die Goldorangen glühn.

Kroatiens Touristikmanager werden den Schriftsteller Zoran Ferić wohl eher bitten, im heimischen Zagreb zu bleiben und in Zukunft keine weitere Adriainsel als Schauplatz zu wählen. Sein neues Buch «In der Einsamkeit nahe dem Meer» spielt nämlich auf Rab, aber das Geschehen auf der «glücklichen Insel», die sich schon seit jugoslawischen Tagen grossen Zuspruchs insbesondere bei westeuropäischen Ferienreisenden erfreut, ist nur auf den ersten Blick glücklich: Sinnenlust paart sich dort mit Grauen. Während sich Miljenko Jergović, der andere grosse kroatische Autor, an der tiefen Geschichte des Landes abarbeitetvertieft sich Ferić in dessen Triebstrukturen. Stubenrein geht es bei beiden nicht zu.

Die libertären siebziger Jahre

Auf der ersten Seite des Romans, die den eben vom Festland angereisten jungen Luka noch ganz benommen von Sonne, Freiheit und Testosteron-Überschuss zeigt, fällt bereits das Wort «Tod». Die Heranwachsenden geniessen in der Exterritorialität der Insel, des Sommers und der Ferien die Freiheiten der sexuellen Revolution in den siebziger Jahren: Sie stellen jedem Mädchen, jeder Frau nach und treffen mit ihnen abendliche Verabredungen im Stundentakt – es könnte ja auch eine nicht auftauchen. Dann hängt sie weich wie eine erlegte Beute im Schwimmreifen. Er zieht sie zu einer nahe gelegenen Insel, wird unter ihrer Achsel befriedigt und schickt sie allein zurück, denn «er kann einfach nicht mehr zurück unter die Lebenden». Wunsch erfüllt, Mensch tot.

In neun Kapiteln, eigenständigen Erzählungen gleich, begleitet der 1961 geborene Ferić Luka, Boris, Bero, Škembo, Gavran und einige andere aus den siebziger Jahren bis in die jüngste Vergangenheit. Die sexuelle Revolution prägt sie, weshalb sie sich im EU-Staat Kroatien mit über fünfzig schwertun mit den nun dominierenden katholischen oder feministischen Frauenbildern. Im letzten Kapitel soll Gavran begraben werden, doch liegt – wie nur die immer wieder von ihm wegen anderer Trophäen verschmähte Geliebte Jelena weiss – der Falsche im Sarg. Zoran Ferićs Sittenbilder fallen mindestens so morbid wie burlesk aus.

Das wilde, gierige Inseltreiben, geschildert von einem Erzähler, der den Figuren nah ist, macht den Roman sehr kurzweilig. Nicht nur die Jungen suchen hartnäckig und unverfroren den Kick – auch die Damen aus der Ferne probieren aus, was sie sich zu Hause nicht trauen würden. Eine frisch Verwitwete aus Belgien soll nach dem Willen ihres Bruders über ihr Trauma hinwegkommen, weshalb sie mit Bero schläft, nicht ohne sich gleichzeitig gegen ihn zu wehren. Eine hübsche Mutter aus Deutschland zeigt ihre Dankbarkeit für die keusche Ritterlichkeit Škembos gegenüber der erst 14-jährigen Tochter, indem sie auf den Vorschlag ihres Ehemanns hin den jungen Mann bei jeder sich bietenden Gelegenheit besteigt... Mehr.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg