Pročitajte dio iz knjige pjesama "Pred lavu" Petre Rosandić. Knjiga ovih dana izlazi u izdanju Durieuxa.
Petra Rosandić (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom Fakultetu u Splitu. Objavljivana je u regionalnoj periodici: Zarezu, Temi, Poeziji, Agonu, Split Mindu, Kolapsu, Ulaznici, Proletteru, Fantomu slobode, zborniku Rukopisi 36, Antologiji mladih suvremenih autora BHSC jezika FFZG-a 'Meko tkivo'. Rukopis na engleskom jeziku Why I died polufinalist je internacionalne nagrade Tomaž Šalamun 2015 američkog časopisa Verse.
Radila je kao izvršna urednica književnog sajta Kritična masa. Objavila je zbirku poezije Ako dugo držiš usta otvorena (Presing, Srbija, 2014.). Bavi se kolažem i dizajnom, živi u Madridu.
SMETNJE ILI NEMIRI U VREMENU – PROSTORU
uspinju se glazbene kutije iz trgovine pod prozorom
liježu glasove u sobi
našla si se da sjediš možda od sinoć
ne mogavši se pomiriti s tim da smo ono
što smo izabrali reći
Mojsije je dobio rogove greškom u prijevodu
trepnula si i vidjela – nad tobom šesnaest malih ruku
pomiče grobnu ploču
crna pereš podove palača ne smijući
pogledati vlasnike u oči
trepnula si i vidjela – goriš a masa skandira kao da će
to kasnije znatno pridonijeti kvaliteti života
s ulice nova ponuda zvuka
nitko ne navija glazbene kutije
ustaješ i govoriš –
ja sada idem a vi me zovite samo ako nekom bude trebalo
zaozbiljno jebati mater
kad ne znaš zašto si u njima i kad krenu
bespredmetni razgovori
napuštaš prostorije
prodavač na pauzi – mrtve glazbene kutije
zurenjem ih naviješ u pet koraka i izvršiš galamu
nad ulicom
od sad pa nadalje paziš da se ne odvedeš u zatvor
pokušavajući popraviti stvari
korakom na grad
jesi li u gradu u kojem si mislila da jesi
srce se igra strujnim krugom tijela lupka činele u ušima
opet te uši
žarna nit u hipotalamusu
u hipokampusu šišmišev radar
tko ne voli lude ne zna koliko je
lako poludjeti
živci rastežu harmonike misli dok im ne puknu mjehovi
kiša sitničari dajući ljudima priliku da nađu zaklon
poprave maske ako su u društvu
kao jučer kao danas kao sutra
a sutra je prva pošiljka ploča, prazni crtački blok
shiraz i klepet svrake
velike mutirane želje krnjavi uskomešani uljezi
na zatvaranju poklopca vremena
toliko je gradova
na nekom od računa mora biti novca
pitaš na što je nužnije potrošiti
bankomati su nove telefonske govornice
prenuo se beskućnik koji je spavao pod jednim
uključio u razgovor
rekla si mu da je izgleda sitno sve što imaš
on ti je rekao – bog te blagoslovio
tako je bankomat čuo za boga tako su se
bankomat i bog zbližili
ubrzo nakon bog se uselio u bankomat
ni beskućnika ni tebe nije zvao na vjenčanje
maske ljudi akvarel
kiša bocka kao zubi šteneta
zastaje životinja s čovjekom
čovjek i danas naziva životinje štetočinama
trepnula si i vidjela – vođena si ali si i onaj koji te vodi
trepnula si i vidjela – bale su ti balast
usta će ti popucati usneš li na mrkoj gumenoj zemlji
valovlje planina orgulje bure
u smrti u mraku cvilež buka od koje se povraća
tjeraju te krvavu od staja
trepnula si i vidjela – sve četiri su ti zavezane noge
konopom kojim te preko ramena zabacio na leđa
netko čije pazuho ne možeš ugristi jer ti je
slomljena njuška
sad se sjećaš te nikad zaslužene vjernosti
nešto zakuha u stanicama
opekama života za koje si mislila
da se nikad ne mogu rastaliti
kao da bi bilo pogubno
kao da si ikad znala gdje treba početi
a gdje završiti sa sobom
kao da si zaboravila da se nikamo ne može doći
dok se ne zajaše i ne prevesla sebe
neodgodivu se sjetu pokušava zasmijati
iz lokve na ulazu trgovine
trepnula si i vidjela – oko tebe nisu više ljudi
glave im na letećim pladnjevima
trepnula si i vidjela – skačeš sa stabla na stablo
prelijećeš parkove
kapi o tlo ping pong lopte
kiša kucka kao kokice u loncu
iz klimavih klopki kolnika
salijećeš fasade
ništa nije na svom mjestu u toliko
stanova po sekundama
ni svijeće ni sagovi ni slike ni stolovi
ni sofe ni smeća ni stropovi
ni sjene ni sapuni ni sobe ni stanari
ni smočnice ni sušila ni satovi
ni stube na kakvima si znala sjediti u slovo S
ništa nije na svom mjestu ali što je unutra
unutra je potčinjeno kao da se jedino
među zidovima može izračunati ludilo
govoriš – svi van, 'amo svi van
sram je skalpelski precizan ili ga se ima ili ga se nema
trepnula si i vidjela – kad si se umorila sletjela si
na katedrali o križ oštrila jezik
od gore mjerila amebe utuljeno liježu u Petrijevoj posudi
nikad nije bilo teško nahraniti gladne
teže je zasititi pohlepne
visoka je katedrala oštar križ
pridružuješ se milijunima ako na njemu bude i tvoje krvi
svejedno ga oštriš ako će to nekima isprazniti pladnjeve
s fasada na avionske kljunove
smiješaš karte oblaku odrežeš prsa
začudiš čelo kliznu sunčane naočale
kockaš se kockaš li sve na jezik
na jezik na jezik na naš početak
naš padobran ili balon
drugi će spasiti svijet
ne odlučuješ brojevima sreća nema veze s tri
ako odlučiš da nesreća dolazi triput doći će
samo da dokaže da dolazi triput
nije iz ekipe kolokvira ispite stavlja svećenički ovratnik
ide linijom manjeg otpora
što sve ljudi neće napraviti ljudima dok
kombiniraš paradokse o obilju
govoriš – pokažite ruke
ruke izrasle iz praznih želudaca
u skliskim stepeništima izmaknutoj stolici
smicalici tla pod nogama visidbi o koncu
pokvarenim kočnicama
ruke koje zaboravljaju da su bile opečene
to su ruke koje će čupati
glave iz blata
odžmiriš prižmiriš odžmiriš
u metežu grizu za palčeve zatežu mrežu
kišobrani poklopci pladnjeva
za ispušten komad sunca ljudi su trampolin
govoriš – svi ovuda, 'amo svi ovuda
sve ćemo znati na vrijeme
sletjela si sutra na zemljane ruke
gnijezdima glad grči grla
sletjela si svračjim klepetom pod tamnu
pjenu i poklopac
u stanu kojim tvoja gazdarica isplati
svoje nove prozore i svoje zimovanje u Los Angelesu
pozirajući ispred tebe sedam tvojih biljaka
raspravljat će o zraku i tvojim naglim premještajima
poplavljuje ulica hipnotizirana ih crtaš
okrećeš opere koje zauzmu čitavo popodne
govoriš – ostavite me na miru
nisam još gotova
Dom omladine Pančevo raspisuje 44. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 44“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslavenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj je otvoren do 21. veljače 2021. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Emma Mihalić (1999., Zagreb) studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Piše prozu i poeziju, ali do sada ništa nije objavljivala. Bavi se i crtanjem. Jedna je od pobjednica na natječaju za kratku horor priču na engleskom jeziku Srednje škole Ivan Švear, i nekoliko se puta natjecala na LiDraNo-u, jednom završivši nominacijom za državnu razinu (s pjesmom ''Podstanar''). Planira se baviti pisanjem i ovo je njen prvi završeni prozni rad na hrvatskom jeziku. Inače piše i na engleskom jeziku.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Deni Baleta (1998., Split) studira hrvatski jezik i filozofiju u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.
Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.