Die Nachdichtungen der burgenländischen Volkslieder sind der 1971 in Zagreb herausgegeben Sammlung von Fran Kurelac „JAČKE“ entnommen.
Der Originaltitel lautet: „JAČKE ili NARODNE PESME PROSTOGA I NEPROSTOGA PUKA HRVATSKOGA PO ŽUPAH ŠOPRUNSKOJ, MOŠONJSKOJ I ŽELEZNOJ NA UGRIH.“
ADLER, DU MEIN ADLER
(Orle, moj orle)
Adler, o mein Adler, du gescheckter Vogel,
Hoch fliegst du, mein Adler, doch noch weiter blickst du!
Hast du nicht gesehen meine erste Liebe?
Hab sie nicht gesehen, hab sie nur vernommen
Als ich jüngst des Nachts durch ihren Hof geflogen.
Im,Hof ist sie gewandelt, hat traurig gejammert
Geklagt und gejammert, Dich, o Held, verwünschend.
Adler, o mein Adler, du gescheckter Vogel,
Sollst du wieder einmal ihren Hof durchfliegen,
Laß ihr von mir sagen, sie soll nicht mehr klagen,
Soll sich niemals einem andern angeloben,
Weil ich, niemals, sag ihr, von ihr lassen werde
Auch wenn ich auf ewig müßt im Walde bleiben
Im Walde, im schwarzen, von Unrat mich nähren,
Von Unrat mich nähren, mit Unflat mich trlänken...
BOTSCHAFT SANDT' DER DEUTSCHE AN KARLOVIĆ IVE
(Poručil je Nimac Karloviću Ive)
„Botschaft sandt' der Deutsche an Karlović Ive:
Botschaft sandt' der Deutsche an Karlović Ive:
„Nennst neun weiße Burgen, Ive, du dein Eigen,
In der neunten Burg blüht eine Mädchenblüte.
Läßt du mich nicht, Ive, diese Blüte pflücken,
Plündern werd’ ich deine weißen Burgen alle
Und gefangennehmen deine Mädchenblüte!“
Gab Bescheid dem Deutschen Karloviću Ive:
„Deutscher, komm und hol dir meine Schwester Jele!“
Schöne Jele wandelt auf dem weißen Söller,
Spricht zum Bruder Ive: „Gib mich nicht dem Deutschen!
Gibst du mich ihm dennoch, schick mir keine Kleider,
schick mir nur das eine, das Gewand aus Seide,
Für den Dom von Zell, die Schatzkammer Marias.
Mit dem Deutschen aber tu mich nicht zusammen,
Kann ja mit dem Deutschen nicht ein Wörtchen reden!“
Ive schiebt das Hütchen tief in seine Stirne,
schiebt das Hütchen tief auf beide schwarzen Augen,
wandert auf und ab gar traurig und verdrossen:
„Sei nicht bange Jele, meine liebe Schwester,
Ive wird dir geben zwölf Dolmetscherleute,
Die dolmetschen werden dir und deinem Deutschen.“
„Was sollen mir, Ive zwolf Dolmetscherleute,
Kann ich ohne sie doch selbst kein Wörtchen reden!“
In die oberen Gemächer stieg dann Jele
Sah von dort hinunter durch die biefen Fenster:
Auf dem weiten Felde dunkelt’s wie von Raben.
„Komm, mein Bruder Ive, auf den hohen Söller,
Sieh hinunter, Ive durch die Fensterbogen,
Wie es dunkel wimmelt auf dem weiten Felde,
Sind es schwarze Kräben oder sind es Raben?“
Sind es schwarze Krähen oder sin es Raben ?“
sondern, Schwester Jele, deine Hochzeitsgäste.“
„Wehe mir, ach wehe, armer Mädchenblüte!
Wer will mich jetzt noch mit grünen Kränzlein schmücken?
Wer wird noch mir Armen Seidentüchlein schenken ?“...
Als his zum Kroatendorf der Zug gekommen,
Bat sie für ein Weilchen, daß sie frei sie gäben,
Nur ein Weilchen frei für die Kroatenmädchen:
daß sie reden könnt’ mit den Kroatenmädchen:
„Bitte euch gar schön, fihr meine lieben Schwestern,
Laßt euch niederfallen auf die weißen Knie,
bitten sollt ihr Gott und die Jungfrau Maria,
daß sie mich nicht lassen mit dem Deutschen schlafen,
auch nicht eine Nacht mit ihm verbringen müsse!“
Zweimal hat im Krexis die Mädchen slie umschritten
Ist beim dritten Male zu Boden geglitten.
Hat sterbend ihr Kleid vermacht der Gottesmutter
Für den Dom von Zell, die Schatzkammer Marias.
MEINE MUTTER HIESS MICH EINE BURG ZU BAUEN
(Dala mi je mati beli grad zidati)
Meine Mutter heiß mich eine Burg zu bauen
Auf hohem Gestade, an der stillen Donau.
Daß ich könnt’ erspähen mein Kränzlein, mein grünes,
Wie es treibt stromabwärts auf der stillen Donau.
Fischer, o ihr Fischer, auf der stillen Donau, ”
Habt ihr, liebe Fischer, nicht gesehn, mein Kränzlein,
Wie es schwimmt stromabwärts auf der stillen Donau?
Haben's wohl gesehen, konnten’s doch nicht fischen,
Warum brachtet ihr mein Kränzlein mir nicht wieder?
Wenn dreihundert Janitscharen dir's nicht finden konnten
Wie könnten drei Fischer dir das Kränzlein bringen?
Kränzlein grünes Kränzlein, aufgelöst vom Wasser,
Kränzlein grünes Kränzlein, verweht von den Wuinden,
Kränzlein grünes Kränzlein, versehrt von den Nebeln...
Wein jetzt um mich Mutter, unter’m weißen Laken,
Wolltest mich nicht haben in der bunten Haube,
In der Flitterhaube unter’m grünen Kränzlein.
JURE SCHLEICHT SICH ZUR VERLOBUNGSFEIER
(Jure mi se spravlja Turku na zaruke)
Jure schleicht sich zur Verlobungsfeier.
Seine Mutter wollte ihn nicht ziehen lassen:
„Geh nicht Jure, geh nicht zu den Türken -
Böse sind die Türken, Menschen andern Glaubens!“
Doch Jure ging dennoch zur Verlobung.
Als er dann aufs weite Feld hinauskam
Holt ihn dann durch einen dunklen Wald kam,
Ging im duklen Wald ein blutiger Regen nieder.
Und als Jure kam zu der Verlobungsfeier
Fraßen Hafer aller andern Helden Pferde
Nur das Pferdchen Jures wiehert traurig,
Alle andern Helden aßen schönes Weißbrot
Nur auf Jures Platz drei runde Steine lagen.
Und da sprach zu ihm sein schwarzes Pferdchen:
»Komm, und 1aß uns heimgehn, Jure- in die Heimat
Heim in unser Hochland, unsre Heimaterde.“
STERBENDER HELD
(Umirajući junak)
In den schwarzen Bergen
brennt ein glühend Feuer,
stehn zwölf junge Helden
um das Lagerfeuer.
Spricht der Helden einer:
„Ich werd müssen sterben,
vor den Herrgott gehen,
Red’ und Antwort stehen.
Grabt mir in der Erden
bei Sankt Veit die Gruben
tief wie eine Flinten,
breit als wie ein Säbel.
Sollt darein begraben
meinen Leib voll Sünden.
Nur den Arm, den einen,
laßt mir draußen stehen.
An den Arm tut lminden
meinen treuen Rappen,
mag er um mich weinen,
wenn's nsicht tut die Liebste.
ES BEFAHL, DER JUNGE KÖNIG
(Zapovidal mlad kraljičac)
Es befahl der junge König Jung und Alt zu den Soldaten
Und auch einen alten Vater, Vater von neuen jungen Töchtern,
Älteste hieß Rosalinka und daie jüngste Vidovinka.
Bange ward dem alten Vater: was tun und wohin sich wenden?
Sprach zu ihm die jüngste Tochter, schöne junge Vidovinka:
„Seid nicht bange, alter Vater, ich will gehn an eurer Stelle'
Kauft ein eichhornflinkes Pferdchen, schneidert mir Soldatenkleider!“
Kauft der Vater flinkes Pferdchen, schneidet zu Soldatenkleider.
Vidovinka sitzt zu Pferde, trägt am Leib Soldatenkleider.
Als sie kam zu den Soldaten, sieht sie da der junge König,
Und er blickt sie an voll Staunen und es spnicht der junge König:
„Kommt herbei, Soldaten alle, Hauptleut’ auch und Kapitäne!
Seht euch an den jungen Helden, schöner noch als jedes Mädchen!
Laßt uns auf den Markt ihn führen, daß wir sehn ob es ein Mädchen!
Wird er nach der Seide greifen oder Blei und Pulver kaufen?“
Doch es war ein kluges Mädchen, klug war sie und war auch schalkhaft,
Ließ die seidnen Tücher liegen, kaufte Flinte und auch Pulver
„Führt das Mädchen an die Donau, wird sie wohl hinüberschwimmen?“
Steht der König an der Donau, ist das Mädchen in der Donau.
Ist der König in der Donau, steht sie schon am andern Ufer.
Sie enthüllt den seidnen Busen und läßt sehn zwei Frauenschenkel.
„Sieh nur her, du junger König, sieh ich bin ein junges Mädchen!“
„Warte doch du junges Mädchen, meine Liebste sollst du werden!“
Doch ich will nicht, junger König, hast geprüft mich allzulangel!“
(Aus dem Kroatischen von Ina Jun Broda)
Dom omladine Pančevo raspisuje 44. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 44“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslavenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj je otvoren do 21. veljače 2021. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Emma Mihalić (1999., Zagreb) studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Piše prozu i poeziju, ali do sada ništa nije objavljivala. Bavi se i crtanjem. Jedna je od pobjednica na natječaju za kratku horor priču na engleskom jeziku Srednje škole Ivan Švear, i nekoliko se puta natjecala na LiDraNo-u, jednom završivši nominacijom za državnu razinu (s pjesmom ''Podstanar''). Planira se baviti pisanjem i ovo je njen prvi završeni prozni rad na hrvatskom jeziku. Inače piše i na engleskom jeziku.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Deni Baleta (1998., Split) studira hrvatski jezik i filozofiju u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.
Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.