intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa



Pričom 'Lee' svoje je mjesto u finalu zauzela i Marina Gudelj. Što joj znači pisanje i sam ulazak u finale otkrila nam je u intervjuu. 

 

-   Gdje i kako živiš? 

Živim u Splitu, nekad veselo, nekad bijesno, a nekad u svom zatvorenom balonu. Družim se s ljudima i životinjama, odlazim na noćne vožnje, na kvizove, u prirodu. Kad zgrabim priliku, putujem i morim se mislima kako utrpati 20 kilograma prtljage u dozvoljenih 8. Gledam dokumentarce o suđenjima, čitam, gledam dobre i loše filmove. Radim, izbjegavam vijesti i novine, gotovo nikad ružno ne sanjam. Pišem.

 

-   Gdje izlaziš i što je zabavno u tome?

U razdobljima kad mi se izlazi, može me se nagovoriti na skoro bilo što (mislim na mjesto izlaska). To onda ide od sramotnog pjevanja na karaokama do uobičajenog odlaska u kino. U svakom slučaju, zabavni su ljudi s kojima izlazim, čak i onda kad prijete da više neće sa mnom u kino. Da, ja sam ona iritanta osoba koja sve komentira na glas.

 

-   Što je tebi i za tebe književnost?

Doživljavam književnost (a pritom ne mislim na vlastito pisanje) kao nešto neodvojivo od sebe.

 

-   Što je ono najbolje u književnosti, odnosno u tvom privatnom odnosu s književnosti/pisanjem?

Najbolje je to što već jedna neočekivana misao može promijeniti sve.

 

-   A ono najgore?

Najgore što se tiče mog procesa pisanja jest to što teško ostajem usredotočena na jednu temu.

 

-   Koje su tvoje teme? 

Teme oko kojih se uglavnom vrtim su teme privida i stvarnosti, granice između postojanja i nepostojanja, dorečenog i nedorečenog, onog što je bilo i onog što je sad.

 

-   Što ti je motiv za pisanje?

To što jednom kad mi nešto padne na pamet se toga ne mogu otarasiti dok ne zapišem. Često to na kraju ne ispadne ono što sam prvo zamislila.

 

-   Što te drži?

Valjda spoznaja da bih pisala bez obzira na sve, makar nikad ništa od toga ne bilo.

 

-   Postoji li mlađa književna scena u tvom gradu / okolici i ima li tu nešto što bi željela istaknuti?

Konkretna mlada kniževna scena ne postoji, međutim postoji velik broj mladih ljudi koji pišu, šalju tekstove na natječaje, idu na radionice pisanja, održavaju radionice pisanja itd. Veći književni događaji rezervirani su za afirmirane pisce.

Ljudi se uglavnom okupljaju povezani sličnim žanrom pisanja ili na koncu jezikom- na primjer, grupa ljudi kojima hrvatski nije materinji sastaje se jednom tjedno za zajedničko pisanja i komentiranje ideja. Međutim, sve su te književne grupacije u manjini, veća je pažnja posvećena poduzetništvu i samozapošljavanju.

 

-   Koji su tvoji najvažniji književni/kulturni utjecaji - bilo vezano, bilo nevezano za tvoje pisanje?

Pisci koji su na mene ostavili utjecaj većinom su ga ostavili u smislu tema o kojima razmišljam, no ne onih o kojima pišem. Da, ovo zvuči kao da ne razmišljam o onome što pišem, haha.

Stilom i pristupom odabranoj temi najviše su me inspiririrali Joseph Conrad i Elena Ferrante. Ne pišem kao oni (niti sam to u stanju izvesti), ali na njihovim romanima sam najviše naučila.

 

-   Kako vidiš svoju generaciju?

Ne znam govoriti o ljudima kao o generaciji, ali ako je baš potrebno generalizirati, rekla bih da smo mi generacija koja je dobila ostatke neke ranije i koja se uljuljala u pasivnost.

 

-   Postoje li pisci iz tvoje generacije (rođeni osamdesetih i mlađi) koji su na tebe ostavili dobar dojam – osobito domaći, no i drugi?

Sramotno malo čitam mlađe domaće autore, ali sastavila sam popis pa možda neki drugi put bolje odgovorim na ovo.

 

-   Već nekoliko godina zaredom u finalu ove Nagrade za mlade pisce – autorice imaju većinu. Prije petnaestak godina (fakovska generacija, recimo), bilo je obratno. Smatramo to, ipak, signifikantnom činjenicom. Kako to komentiraš?

Ne mislim da spol određuje kvalitetu nečijeg rada, no znamo kako je to nekad išlo. Naravno, drago mi je da su autorice izborile svoj prostor, ali čini mi se da dok god brojimo koliko je žena, a koliko muškaraca (ne samo u književnosti) da smo daleko od ravnopravnosti.

 

-   Što je ono što bi željela napisati?

Sve.

 

-   Što ti znači (ako išta) da si ušla u uži izbor 7Km?

Ulazak u uži izbor bio je ogromno i pozitivno iznenađenje. Sebično me usrećilo što su ljudi koji čitaju i pišu pomislili da moja priča to zaslužuje.

 

-   Što pisac treba raditi?

Što god želi.  

 

***

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.  

 

foto: Sonja Maleš

o nama

Nagradu Sedmica i Kritična masa za mlade pisce dobila je Marina Gudelj

Pobjednica ovogodišnje Nagrade Sedmica i Kritična masa za mlade autore je Marina Gudelj (1988.) iz Splita.
Marina Gudelj nagrađena je za priču "Lee".
U užem izboru Nagrade za 2017. bili su: Alen Brlek, Katja Grcić, Marko Gregur, Marina Gudelj, Mira Petrović, Iva Sopka i Ana Rajković.
Ovo je treća godina Nagrade koju sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Marina Gudelj: Lee

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR

Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.

proza

Elena Ferrante: Genijalna prijateljica

Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.

proza

David Szalay: Duge rute

Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.

David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.

poezija

Ognjen Obradović: Oticanja

Ognjen Obradović (1992., Užice, Srbija) diplomirao je dramaturgiju na FDU u Beogradu, a trenutno je na poslijediplomskom studiju Teorije dramskih umjetnosti, medija i kulture na istom fakultetu. Izvedene su mu drame i radio drame: Nedelja: juče, danas, sutra (2013., BDP), Put u Lisabon (2015., Radio Beograd), Da mi je da spustim ovu suzu (2016., Radio Beograd).
Donosimo nekoliko pjesama iz zbirke poezije Oticanja (2016.), za koju je Obradović dobio nagradu Mladi Dis.

Stranice autora

Književna Republika Relations Quorum Hrvatska književna enciklopedija PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg