Robert Perišić

Robert Perišić rođen je 1969. u Splitu.

Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu.

Objavio je slijedeće knjige: romane "Područje bez signala" (2015) i «Naš čovjek na terenu» (2007; Nagrada Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007.; Literaturpreises der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča "Užas i veliki troškovi" (2002.) i "Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas" (1999.), knjigu autobiografske proze „Uvod u smiješni ples“ (2011.) te knjige pjesama "Dvorac Amerika" (1995.) i "Jednom kasnije" (2012.).

Autor je drame «Kultura u predgrađu» (2000.-2002. u Dramskom kazalištu Gavella, Zagreb), te scenarija za dugometražni igrani film "100 minuta Slave" (2004; režija: Dalibor Matanić) po motivima iz biografije slikarice Slave Raškaj.

Knjige su mu prevođene na brojne jezike, ponajviše roman „Naš čovjek na terenu“ koji je naročit odjek doživio u SAD, uz pohvale kritičara istaknutih medija (The New Yorker, Publisher's Weekly, National Public Radio, The Times Literary Supplement, itd.), kao i pisaca poput Jonathana Franzena.

Roman "Područje bez signala" u 2019. izlazi u Francuskoj i SAD.

 

BIBLIOGRAFIJA:

1995. - Dvorac Amerika; poezija, SC PRESS, Zagreb

1999. - Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas; kratke priče, Konzor, Zagreb

2002. - Užas i veliki troškovi; kratke priče, Ghetalus, Zagreb

2007. - Naš čovjek na terenu; roman, Profil, Zagreb

2011. - Uvod u smiješni ples; autofabule, Profil, Zagreb

2012. - Jednom kasnije; poezija, Sandorf, Zagreb

2015. - Područje bez signala, roman, Sandorf

 

KONTAKT (Književna agencija Sandorf): contact@sandorf.hr




Perišićev Naš čovjek na terenu u izboru najboljih stranih knjiga u SAD

Na godišnjoj listi časopisa World Literature Today je 75 knjiga, a među uvrštenima su i Amos Oz, Roberto Bolaño, László Krasznahorkai, Marguerite Duras, Gerbrand Bakker, Ismail Kadare, Javier Marías te drugi.

The Times Literary Supplement o Jergoviću, Koščecu i Perišiću

U prošlotjednom izdanju TLS (The Times Literary Supplement), ugledni engleski tjednik za književnost i kulturu, prikazao je tri suvremena hrvatska romana izdana u engleskom prijevodu: Jergovićev „Mama Leone“, „To malo pijeska na dlanu“ (A Handful of Sand) Marinka Koščeca te Perišićev „Naš čovjek na terenu“ (Our Man in Iraq).

S terena, preko Iraka u New York

Booksa.hr, 25.04.2013

Robert Perišić predstavio je američko izdanje svog romana 'Naš čovjek na terenu'.

Perišićev roman na listi najiščekivanijih knjiga 2013. u SAD-u

Američko izdanje romana 'Naš čovjek na terenu' Roberta Perišića uvršteno je na prestižnu listu najiščekivanijih knjiga koje će se pojaviti na tržištu Sjedinjenih Država tijekom 2013.
Listu “Most Anticipated: The Great Book Preview” redovito objavljuje utjecajni portal za književnost The Millions.

Cannes, normalno

putopisna proza Roberta Perišića
/iz knjige "Uvod u smiješni ples"/

"Ako vas zanima kako je to glumiti na filmu, treba reći: dosadno je, ubitačno dosadno, to je jedna od najdosadnijih stvari na svijetu. Sve ide toliko sporo da si 99% vremena u pauzi, samo se bez veze motaš po toj zimi, tako tri dana, jer je ovo srećom kratki film... Još se na snimanjima ne pije, o čemu nisam imao pojma – računao sam na nekakav tulum, ipak je tu filmska ekipa, a ima li što bolje od filmske ekipe? Mislio sam: tu se živi, na ekskurziji, daleko od kuće. Ali zaboravite sve što ste mislili o filmskoj ekipi."

Prijedlog Ministarstvu kulture: preokrenite jedno pravilo i učinite knjigu jeftinijom!

Piše: Robert Perišić
Zašto je u nas knjiga tako skupa? To se inače ne pita jer, naime, upućeni, oni u književnim krugovima dobro znaju razlog. No šira javnost o tome pojma nema. A mnoge naše knjige skuplje su nego što bi trebale biti zato, naime, što izdavači "štimaju" cijenu prema otkupu za javne knjižnice, a ne prema publici... To traje desetljećima, no postoji rješenje. Treba preokrenuti samo jedno pravilo pri otkupu – koje motivira izdavače da dižu cijene – i knjiga će u Hrvatskoj postati jeftinija.

Roman Roberta Perišića u Velikoj Britaniji i SAD-u

U vrijeme ovogodišnjeg Londonskog sajma knjiga predstavljeno je britansko izdanje romana Naš čovjek na terenu Roberta Perišića u prijevodu Willa Firtha, pod naslovom Our Man in Iraq (Istros Books).
Knjigu su, u prostoru Free Word Centrea u okviru kojeg djeluju organizacije English PEN i Index on Censorship, predstavili Robert Perišić i urednica književnosti lista Guardian Claire Armitstead. Uz Perišićev roman predstavljen je i prijevod romana „Dolazak“ crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa.
Prve reakcije na Perišićevu knjigu izrazito su pozitivne, a netom po objavi engleskog prijevoda - roman je pronašao i nakladnika za Sjedinjene Američke Države i Kanadu. „Naš čovjek na terenu“ bit će objavljen u New Yorku do travnja 2013.

Kritičari časopisa Eastern Iowa Gazette uvrstili su Perišićev roman „Naš čovjek na terenu“ među 15 najboljih knjige godine

Književni kritičari Gazettea koji su prokomentirali preko 100 knjiga 2013 zamoljeni su da iz duge liste knjiga koje su pročitali ove godine izdvoje pet svojih favorita.
Laura Falmer, na svoju je listu uvrstila i „Naš čovjek na terenu“ Roberta Perišića, nazvavši ga jednim od najupečatljivijih romana godine.

o nama

Nagrada ''Sedmica & Kritična masa'' – uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Nikola Pavičić: Suncem i vremenom opržena tijela

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg