Robert Perišić

Robert Perišić rođen je 1969. u Splitu.

Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu.

Objavio je slijedeće knjige: romane "Područje bez signala" (2015) i «Naš čovjek na terenu» (2007; Nagrada Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007.; Literaturpreises der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča "Užas i veliki troškovi" (2002.) i "Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas" (1999.), knjigu autobiografske proze „Uvod u smiješni ples“ (2011.) te knjige pjesama "Dvorac Amerika" (1995.) i "Jednom kasnije" (2012.).

Autor je drame «Kultura u predgrađu» (2000.-2002. u Dramskom kazalištu Gavella, Zagreb), te scenarija za dugometražni igrani film "100 minuta Slave" (2004; režija: Dalibor Matanić) po motivima iz biografije slikarice Slave Raškaj.

Knjige su mu prevođene na brojne jezike, ponajviše roman „Naš čovjek na terenu“ koji je naročit odjek doživio u SAD, uz pohvale kritičara istaknutih medija (The New Yorker, Publisher's Weekly, National Public Radio, The Times Literary Supplement, itd.), kao i pisaca poput Jonathana Franzena.

Roman "Područje bez signala" u 2019. izlazi u Francuskoj i SAD.

 

BIBLIOGRAFIJA:

1995. - Dvorac Amerika; poezija, SC PRESS, Zagreb

1999. - Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas; kratke priče, Konzor, Zagreb

2002. - Užas i veliki troškovi; kratke priče, Ghetalus, Zagreb

2007. - Naš čovjek na terenu; roman, Profil, Zagreb

2011. - Uvod u smiješni ples; autofabule, Profil, Zagreb

2012. - Jednom kasnije; poezija, Sandorf, Zagreb

2015. - Područje bez signala, roman, Sandorf

 

KONTAKT (Književna agencija Sandorf): contact@sandorf.hr




Perišićev Naš čovjek na terenu u izboru najboljih stranih knjiga u SAD

Na godišnjoj listi časopisa World Literature Today je 75 knjiga, a među uvrštenima su i Amos Oz, Roberto Bolaño, László Krasznahorkai, Marguerite Duras, Gerbrand Bakker, Ismail Kadare, Javier Marías te drugi.

The Times Literary Supplement o Jergoviću, Koščecu i Perišiću

U prošlotjednom izdanju TLS (The Times Literary Supplement), ugledni engleski tjednik za književnost i kulturu, prikazao je tri suvremena hrvatska romana izdana u engleskom prijevodu: Jergovićev „Mama Leone“, „To malo pijeska na dlanu“ (A Handful of Sand) Marinka Koščeca te Perišićev „Naš čovjek na terenu“ (Our Man in Iraq).

S terena, preko Iraka u New York

Booksa.hr, 25.04.2013

Robert Perišić predstavio je američko izdanje svog romana 'Naš čovjek na terenu'.

Perišićev roman na listi najiščekivanijih knjiga 2013. u SAD-u

Američko izdanje romana 'Naš čovjek na terenu' Roberta Perišića uvršteno je na prestižnu listu najiščekivanijih knjiga koje će se pojaviti na tržištu Sjedinjenih Država tijekom 2013.
Listu “Most Anticipated: The Great Book Preview” redovito objavljuje utjecajni portal za književnost The Millions.

Cannes, normalno

putopisna proza Roberta Perišića
/iz knjige "Uvod u smiješni ples"/

"Ako vas zanima kako je to glumiti na filmu, treba reći: dosadno je, ubitačno dosadno, to je jedna od najdosadnijih stvari na svijetu. Sve ide toliko sporo da si 99% vremena u pauzi, samo se bez veze motaš po toj zimi, tako tri dana, jer je ovo srećom kratki film... Još se na snimanjima ne pije, o čemu nisam imao pojma – računao sam na nekakav tulum, ipak je tu filmska ekipa, a ima li što bolje od filmske ekipe? Mislio sam: tu se živi, na ekskurziji, daleko od kuće. Ali zaboravite sve što ste mislili o filmskoj ekipi."

Prijedlog Ministarstvu kulture: preokrenite jedno pravilo i učinite knjigu jeftinijom!

Piše: Robert Perišić
Zašto je u nas knjiga tako skupa? To se inače ne pita jer, naime, upućeni, oni u književnim krugovima dobro znaju razlog. No šira javnost o tome pojma nema. A mnoge naše knjige skuplje su nego što bi trebale biti zato, naime, što izdavači "štimaju" cijenu prema otkupu za javne knjižnice, a ne prema publici... To traje desetljećima, no postoji rješenje. Treba preokrenuti samo jedno pravilo pri otkupu – koje motivira izdavače da dižu cijene – i knjiga će u Hrvatskoj postati jeftinija.

Roman Roberta Perišića u Velikoj Britaniji i SAD-u

U vrijeme ovogodišnjeg Londonskog sajma knjiga predstavljeno je britansko izdanje romana Naš čovjek na terenu Roberta Perišića u prijevodu Willa Firtha, pod naslovom Our Man in Iraq (Istros Books).
Knjigu su, u prostoru Free Word Centrea u okviru kojeg djeluju organizacije English PEN i Index on Censorship, predstavili Robert Perišić i urednica književnosti lista Guardian Claire Armitstead. Uz Perišićev roman predstavljen je i prijevod romana „Dolazak“ crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa.
Prve reakcije na Perišićevu knjigu izrazito su pozitivne, a netom po objavi engleskog prijevoda - roman je pronašao i nakladnika za Sjedinjene Američke Države i Kanadu. „Naš čovjek na terenu“ bit će objavljen u New Yorku do travnja 2013.

Kritičari časopisa Eastern Iowa Gazette uvrstili su Perišićev roman „Naš čovjek na terenu“ među 15 najboljih knjige godine

Književni kritičari Gazettea koji su prokomentirali preko 100 knjiga 2013 zamoljeni su da iz duge liste knjiga koje su pročitali ove godine izdvoje pet svojih favorita.
Laura Falmer, na svoju je listu uvrstila i „Naš čovjek na terenu“ Roberta Perišića, nazvavši ga jednim od najupečatljivijih romana godine.

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

proza

Sándor Jászberényi: Najljepša noć duše

Sándor Jászberényi (1980.) mađarski je novinar i pisac. Objavio je knjige Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire (New Europe Books, 2014.) i Najljepša noć duše, koja je 2017. dobila mađarsku književnu nagradu Libri. Kao ratni dopisnik za mađarske medije, New York Times, Egypt Independent izvještavao je o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi itd. Živi između Budimpešte i Kaira.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg