kritika

Tko niotkud kihne u kulu od karata

"Knjiga pjesama “Pred lavu” (Durieux, 2019.) pjesnikinje Petre Rosandić potvrđuje nam onu dobro poznatu stvar s književnošću, da ona na izvjestan način, samom osjetljivošću stvaraoca, njegovom senzibilnošću na male podražaje i naznake, može predosjetiti ili anticipirati neke nemire koji dolaze. (...) Petra Rosandić napisala je ujednačenu, ritmički uspješno izvedenu knjigu, koja pulsira zaumnošću i sveprisutnim strahom našeg vremena", piše Đorđe Krajišnik (Oslobođenje; BiH) o knjizi Petre Rosandić, splitske pjesnikinje koja živi u Madridu, inače dugogodišnje članice redakcije Kritične mase.

kritika

Zen i hipermarketi

Miroslav Kirin, ‘Hipernovalis’ (Vuković & Runjić, Zagreb 2015): Zaigranost i polisemantičnost ostaju Kirinovom konstantom
piše: Marko Pogačar

Dvije godine nakon ‘Zenzancija’, knjige, kako joj naslov upućuje, oslonjene na više ili manje vrckavo poigravanje prividnom jednostavnošću proizašlom iz istočnjačkih pjesničkih i filozofskih tradicija, njihovom simbiozom sa širokom plejadom zapadnog nasljeđa te – da parafraziramo praktični termin iz teorije prozodije – duhom forme, Miroslav Kirin javlja se novim naslovom.

kritika

Aparat za gašenje gašenja

Branko Čegec, Zapisi iz pustog jezika, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
Piše: Marko Pogačar

Jedan od viđenijih naših pjesnika srednje generacije, urednik, esejist i kritičar Branko Čegec, javio se u razmaku od samo nekoliko mjeseci s dvije razmjerno opširne pjesničke knjige. Pretposljednja, šesta po redu, jest ili bi barem trebala biti značajan događaj, udarac koji bi u dosta prostranom no ne baš ludo dinamičnom ringu domaće pjesničke proizvodnje trebao ostati zapamćen.

kritika

BORIS POSTNIKOV - Andrej Nikolaidis: Odlaganje. Parezija

Andrej Nikolaidis: Odlaganje. Parezija, Algoritam, Zagreb, 2012.

Novi roman Andreja Nikolaidisa Odlaganje. Parezija već naslovom najavljuje dva osnovna, paralelna narativna toka. Oba priča glavni lik, a prvo lice pripovijedanja ima lako prepoznatljive autobiografske crte autora.

kritika

VLADIMIR ARSENIĆ: FRIEDMANOVO EVANĐELJE

Josip Mlakić: Planet Friedman, Fraktura, Zaprešić, 2012.

Antiutopija je žanr u kojem pisci i spisateljice ispoljavaju svoje strahove za budućnost ljudskog roda, odnosno preuveličavaju one anomalije koje se vide danas praveći hiperboličke buduće svetove koji bi trebalo da zastraše čitaoce i da ih nateraju se zapitaju o onome što se oko njih dešava. S obzirom na vreme u kojem živimo, nije ni čudo što je antiutopija postala jedan od vodećih žanrova, posebno u postjugoslovenskoj književnosti u kojoj su i neposredna prošlost i svakodnevica puni jasnih naznaka da će nam budućnost ukoliko je budemo imali, biti prilično sumorna.

kritika

Stenografija grada

Branko Čegec, Pun mjesec u Istanbulu, MeandarMedia, Zagreb, 2012.

Splitska rezidencija za pisce Marko Marulić pod patronatom udruge Kurs drugu godinu uzastopce s turskom partnerskom institucijom organizira ljetnu, jednomjesečnu razmjenu pisaca.

kritika

Pjevaj, Karuzo!

Predrag Lucić: Mjesec iznad Splita, Algoritam, Zagreb, 2012.
Piše: Marko Pogačar

Splitski se novinar, pjesnik i satiričar Predrag Lucić, nakon niza opsežnih zbirki u kojima je konceptualizirano objedinio vjerojatno najbolju stihovanu satiru s ovih prostora (prethodno objavljivanu mahom u kultnom Feral Tribuneu, kojeg je suutemeljio i uređivao), nedavno javio drugom 'ozbiljnom' pjesničkom knjigom, nekom vrstom lokalno utemeljenog baštinika poetike skicirane u Ljubavnicima iz Verone (2007).

kritika

Renato Baretić: Pričaj mi o njoj

SBPeriskop, Darija Mataić Agičić, 5.5.2013.

Čitati roman nakon prethodnika koji je pokupio pet nacionalnih nagrada i smjestio se na zavidno mjesto hrvatske književne scene, uvijek ima dozu vaganja, kompariranja i očekivanja, uz pretpostavku kako i od jako dobrog može biti bolje.

kritika

Delimir Rešicki : Dronjci na hrpi

Moderna vremena, Matko Vladanović, 28.04.13

Lutajući po baranjskim krajolicima i obiteljskim albumima, u neprestanoj potrazi za izgubljenim tragovima nekadašnje stvarnosti poput nestalog industrijskog Osijeka, Rešicki ogoljava sebe i nanovo se sastavlja, premeće značenja riječi i slika stvarajući subjekt čvrsto utemeljen na heraklitovskoj ideji vječne mijene, subjekt koji od sebe odbacuje kolektivistička obilježja, subjekt koji zbog toga vječno ostaje na margini iz koje u konačnici i progovara.

kritika

Stara majstorica kratkih pruga

Za „Previše sreće“ Alice Munro moglo bi se reći da je knjiga za „sladokusce“, ali kako je ta riječ snobovskim raubanjem postala odvratna - recimo tek da gđa Munro, i nakon Bookera za životno djelo (2009), piše život, premda ne i romane. Ovo su pripovijetke. Vrhunske.

kritika

Šijan i Tom

Tomislav Gotovac, otac ne-samo-hrvatskog performasa, nakon godina službeničkog rada, došao je u Beograd studirati režiju i obilježio generaciju čiji je bio guru, u doba o kojem Marina Abramović kaže: „Nisam tada ni znala što je performans.“ Slobodan Šijan, redatelj „Maratonaca“, zato je o Tomu napisao knjigu.

kritika

Amerikanac koji nosi krivnju i oružje

Prozna knjiga «Legenda o samoubojstvu» Amerikanca Davida Vanna (1966), godinama odbijana od izdavača, na koncu je dobila 10 nagrada, uključujući i dvije europske za najbolji strani roman - francusku Prix Medicis Etranger i španjolsku Premi Llibreter. Neobična, jaka knjiga, koje ne bi bilo da se Vannu nije ubio otac...
Piše: Robert Perišić

kritika

Postjugoslavenska književnost?

Donosimo uvodni esej iz knjige "Postjugoslavenska književnost?" književnog kritičara Borisa Postnikova.
Boris Postnikov (Split, 1979.) među najistaknutijim je kritičarima mlađe generacije, a knjigu je objavio Sandorf.

kritika

Izvrstan nepretenciozan roman

Piše: Robert Perišić
Jennifer Egan: Vrijeme je opak igrač; prijevod: Mihaela Velina; Profil; 294 str.
(iz Globusa)
Roman „Vrijeme je opak igrač“ mogao bi biti priča o tome kako je rock ostario, ali knjiga Jennifer Egan je više: naprosto puna onoga što ne znamo kako drukčije nazvati nego život. Knjiga je i stilski i kompozicijski sjajno izvedena – Egan je vrhunski pisac. Čista preporuka.

kritika

Vrlo čitko nezadovoljstvo

Piše: Robert Perišić
Josip Mlakić: Planet Friedman; 256 str.; Fraktura
(iz Globusa)
Josip Mlakić (1964.), pisac upamćen po ratnim BiH temama, u romanu „Planet Friedman“ piše čisto globalnu priču, što ne znači da se radi o nečemu što nas se manje tiče, jer u svijetu (navodne) budućnosti Mlakić dosta žestoko „pere“ našu sadašnjost.

kritika

Dvostruka igra

Piše: Anera Ryznar
Zoran Pilić: Đavli od papira, Profil International, Zagreb, 2011.
/iz Quoruma/
Priča o Šamskom, njegovim kreativnim mukama i nesređenom ljubavnom životu, kao i zanimljivom prijateljskom odnosu s ekscentričnim romanopiscem Fredom te drugim živopisnim likovima iz zagrebačkog književnog života...

kritika

Između

Piše: István Ladányi

Neven Ušumović: Makovo zrno, Profil, Zagreb, 2009.

kritika

Treći korak u tamu

Piše: Marko Pogačar
Ivana Simić Bodrožić, Prijelaz za divlje životinje, VBZ, Zagreb, 2012.
"Nova se pjesnička knjiga Ivane Simić Bodrožić može čitati kao nastavak svojevrsne trilogije, nadovezujući se na prvijenac, zbirku Prvi korak u tamu (2005.) te roman Hotel Zagorje."

kritika

Zatvorim oči, vidim grad

Piše: Marko Pogačar
Olja Savičević Ivančević, Mamasafari (I ostale stvari), Algoritam, Zagreb, 2012.
"Ova knjiga Olje Savičević Ivančević ponovno sjajno integrira prozni fragment i refleksivnu liriku. Autorica je odavno majstorski skrojila vlastiti podžanr, no ovom je knjigom definitivno za sobom ostavila sve njegove dječje bolesti i napisala neobično snažnu i lijepu pjesničku knjigu; najbolju do sada."

kritika

Debeljak, 20 godina nakon Rječnika tišine

Piše: Marko Pogačar

Aleš Debeljak: Krijumčari, sa slovenskoga preveo Edo Fičor, Fraktura, Zaprešić 2011.
/iz Quoruma/

"Kod Debeljaka melankolija je krovni topos statičnog, gotovo paradoksalno bezvremenog svijeta zamrznutog negdje baš u točki prije finalnog pada, u samom dnu onoga Spenglerovog luka, a tako je nekako stihovno posredovan i njezin izraz – izrično, kontemplativno, bez dizanja glasa i uz minimalan broj 'velikih riječi'", piše Marko Pogačar.

kritika

Poetsko posvajanje traume

Piše: Anera Ryznar

Tea Tulić: Kosa posvuda, Algoritam, Zagreb 2011.
/iz Quoruma/

"'Ostala sam sama', konstatacija je koju uporno ponavljaju ženski likovi ove knjige i ona nepogrešivo upućuje na onu tabuiziranu istinu o psihologiji preživjelih: tuđa patnja i smrt traumatični su samo ukoliko ih posvojimo, prisvojimo njihove učinke i dopustimo im da se odzrcale na vlastitom životu", piše Anera Ryznar.

kritika

Slalom nesavršenim jezikom

Piše: Vladimir Arsenić
Branko Čegec: Zapisi iz pustog jezika, Meandarmedia, Zagreb 2011.
/iz Quoruma/

"Čegecova knjiga jeste hvale vredan pokušaj da se unatoč svesti o problemima komunikacije i egzistencijalnim ograničenjima progovori o ljudskom postojanju. Ono tim govorom, tim krikom iz pustinje ne postaje tragičnije niti veselije. Ono prosto jeste i zaslužuje da bude opisano makar nam za to služio nesavršeni jezik", piše Vladimir Arsenić.

kritika

Književnost iz logora

Piše: Nikica Mihaljević

Đorđe Miliša: U mučilištu-paklu Jasenovac;
Milko Riffer: Grad mrtvih – Jasenovac 1943;
Ante Ciliga: Jasenovac: ljudi pred licem smrti;
Naklada Pavičić, Zagreb 2011.

Objavljeno je u Republici (DHK), 2012, br. 3.

"Iako historiografija uvijek daje prednost dokumentarnoj, primarnoj građi nad ovakvom, memoarsko-dnevničkom, sekundarnom, ipak bez kvalitetne memoaristike nema cjelovite i vjerodostojne povijesne znanosti. A tri djela koja su nam predstavljena u okviru ovoga projekta, svakako spadaju među najuvjerljivija i najbolja ostvarenja hrvatske logoraške književnosti", piše Nikica Mihaljević.

kritika

Treba srušiti zidove

Piše: Katarina Brajdić
Krešimir Bagić: Treba srušiti zidove; Disput, Grad Požega i DHK, Zagreb, Požega, 2011.
/iz Quoruma/

Trebalo bi srušiti zidove, ustrajno ponavlja Bagić – u više od pola knjige pjesme započinju tim zazivom, podsjećajući na litanijsko nabrajanje (od trebalo bi srušiti zidove / zidove koji šute / zidove koji drže uglove palača / zidove koji se nastavljaju na temeljne zidove / zidove koji imaju uši do trebalo bi srušiti zidove / koji idu preko polja / koji se bave kazalištem / koji dolaze iz provincije). Od njega čitanje počinje, od odgonetanja zidova, načina njihova rušenja i onoga tko ruši.

kritika

Berlin, utočište nomada

Piše: Marko Pogačar
Aleš Šteger: Berlin; Meandarmedia, Zagreb
/iz Quoruma/

Što je za neokućene, nomadske umjetnike najrazličitije provenijencije krajem devetnaestog stoljeća predstavljao Pariz, početkom dvadesetoga Beč, a njegovom drugom trećinom New York, danas vjerojatno predstavlja Berlin; za već nekoliko generacija – neku vrst gustoga sigurnog mjesta, utočišta. Na to je presudno utjecala njegova, u svjetskim razmjerima, specifična mikro i makro historija, ali i, ništa manje, samoispunjujuće proročanstvo njegova mita.
Najviđeniji i najprevođeniji slovenski pjesnik mlađe/srednje generacije, Aleš Šteger, perpetuaciji je spomenutoga mita, ovom izvrsnom esejističkom knjigom jednostavnog, maksimalno transparentnoga naslova, dao vlastiti obol.

kritika

Kontinuitet pop–kulture u književnosti ili kako su prozi traperice postale preuske?

Piše: Petra Tomljanović

Maša Kolanović: Udarnik! Buntovnik? Potrošač... Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije.
Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.

Iz Književne republike 4-6, 2011.

Osim što je u knjizi riječ o kulturološkom uvidu u književnu i intelektualnu praksu od socijalizma do tranzicije, naglasak je stavljen i na pokušaj rekonstrukcije stanovite »strukture osjećaja« ili majdakovskog feelinga, kao življenog iskustva oblikovanog u posebnom prostoru i vremenu.

kritika

Granice pamćenja hrvatske književnosti

Piše: Davor Beganović

Tatjana Jukić: Revolucija i melankolija. Granice pamćenja hrvatske književnosti.
Naklada Ljevak

Iz Književne Republike 4-6, 2011.

"Studija Revolucija i melankolija zagrebačke anglistice Tatjane Jukić jedna je od onih knjiga koju bi se, bez ostatka, moglo proglasiti temeljnim dostignućem novije hrvatske znanosti o književnosti."

kritika

Europljani u izumiranju

Piše: Dragana Tomašević
Iz Književne Republike

Ugledni austrijski pisac i izdavač časopisa »Literatur und Kritik« Karl Markus Gauss istražuje povijest danas već zaboravljenih europskih manjina. Rezultat njegovih istraživanja i putovanja je knjiga »Europljani u izumiranju«.
Gaussove dobro ispričane priče otkrivaju nam, mnogima danas potpuno nepoznate narode na pragu izumiranja. Mnogi od njih su već odustali i pomirili se s činjenicom da njihove zajednice danas nisu ništa drugo nego »starački dom«. Knjiga sadrži pet poglavlja, pet zanimljivih priča o narodima: Biti posljednji – Sarajevski Sefardi; Šuma povijesti – U Kočevskom; Vrijeme u Civiti – Kod Arbereša u Kalabriji; Slaveni iz susjedstva – Srpsko putovanje kroz Njemačku i Nestala nacija – među makedonskim Arumunjima.

kritika

Ambicije, nagrade i čitalački napori

Piše: Dubravka Bogutovac
Aleksandar Novaković: Vođa, VBZ, Zagreb
Iz Književne republike (10-12, 2011)

Teško je povjerovati da ovakvi književni postupci osvajaju srca i umove žirija koji dodjeljuju književne nagrade, i to 2010. godine, nakon što je već odavno prokazano sve što je prokazivo na polju književnosti. Pitanje koje se neizbježno otvara pred ovom nedoumicom jest: zar je doista dovoljno napisati roman provokativne teme da bi se o njemu pisalo isključivo pozitivno i da bi mu se dodjeljivale književne nagrade?

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

proza

Sándor Jászberényi: Najljepša noć duše

Sándor Jászberényi (1980.) mađarski je novinar i pisac. Objavio je knjige Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire (New Europe Books, 2014.) i Najljepša noć duše, koja je 2017. dobila mađarsku književnu nagradu Libri. Kao ratni dopisnik za mađarske medije, New York Times, Egypt Independent izvještavao je o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi itd. Živi između Budimpešte i Kaira.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg