intervju

Iva Hlavač: Žene su još uvijek na marginama književne scene

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Nakaze''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.

intervju

Vid Hribar: Lockdown me natjerao da pročitam neke stvari za koje sam uvijek lagao da sam ih pročitao

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Vid je u uži izbor ušao s pričom ''Bilješke za preživljavanje''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

intervju

Marina Gudelj: Jednog dana želim napisati sve

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Marina je u uži izbor ušla s pričom ''Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.

intervju

Luca Kozina: Nezanemariv je kulturološki utjecaj feminizama koji stalno skreće pozornost na žensko stvaralaštvo

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Luca je u uži izbor ušla s pričom ''Grbava plesačica''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.

intervju

Filip Rutić: Književnost bez novih glasova i perspektiva pretvara se u historiografiju

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Filip je u uži izbor ušao s pričom ''Riža s kečapom, blagim ili ljutim''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

intervju

Lucija Švaljek: Najbolje je to što s riječima možeš raditi što god želiš

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Lucija je u uži izbor ušla s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od četiri natjecateljice.

intervju

Darko Šeparović: Svoju generaciju vidim kao prijelomnu

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Darko je u uži izbor ušao s pričom ''Ovako''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od trojice muških natjecatelja.

intervju

Maja Klarić: Bez proživljenog iskustva, nema pravog pisanja

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Maja je u uži izbor ušla s ulomkom iz putopisa ''Japan: Put 88 hramova''. Voli li više književnost ili putovanja te o samoj poeziji i o onome što je drži, pročitajte u intervjuu ispod.

intervju

Dinko Kreho: Književna ''mladost'' je sklizak i evazivan pojam koji najčešće nosi i problematičan ideološki balast

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Dinko je u uži izbor ušao s pričom ''Zoja''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednog od dvojice muških natjecatelja.

intervju

Iva Hlavač: Promjene su dobra stvar

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Iva je u uži izbor ušla s ''Humoreskama o ženama koje se ne smiju''. Iva je bila u užem izboru i 2016. godine, a što se od tada promijenilo, pročitajte u intervjuu ispod.

intervju

Iva Sopka: Može li nešto biti previše realno napisano, a nedoživljeno u stvarnom životu?

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Iva je u uži izbor ušla s pričom ''Moje pravo, nezaljubljeno lice''. O prednostima i manama pisanja u prvoj osobi, životu u Belišću te o lektiri i čitanju, možete pročitati više u intervjuu ispod.

intervju

Mira Petrović: Od Splita se ne mogu odvojiti, to je ljubav i mržnja u jednom

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Mira je ušla u uži izbor s dvije priče: ''Bye bye baby bye'' i ''Zana''. Sam ulazak u uži izbor za nju nije novost, a što se od 2017. naovamo promijenilo, možete pročitati u intervjuu ispod.

intervju

Toni Juričić: Nisam jedan od onih koji bez pokrića pljuju po domaćem samo zato jer je domaće

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Toni je u uži izbor ušao s pričom ''Con calma''. Što Toni misli o (hrvatskoj) književnosti i vlastitoj generaciji, možete pročitati u intervjuu ispod.

intervju

Leonarda Bosilj: Ostati mrtav hladan spram životnih nepravdi po meni je gore nego biti preosjetljiv na njih

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica & Kritična masa

Leonarda je u uži izbor ušla s pričom ''Ptice ne lete''. U to ime, obavili smo s njom standardni intervju. Intervjui s ostalim autorima iz užeg izbora slijede uskoro.

intervju

Alen Brlek: Pisati kao da nekome govoriš da ga voliš

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Katja Grcić: Književnost je mjerna jedinica

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Marko Gregur: Književnost je mogućnost putovanja i nadogradnje čovjeka

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Marina Gudelj: Mi smo generacija koja je dobila ostatke neke ranije i uljuljala se u pasivnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Mira Petrović: Dobra knjiga jedna je od najboljih definicija sreće

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Iva Sopka: Wannabe pisac više ne mora napustiti sobu da bi vidio kako je to živjeti

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Ana Rajković: Moja je generacija pristala na kompromis

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Marija Katalinić: Željela bih napisati 'ludilo od bezbroj ludila na jednome mjestu'

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Ivan Zrinušić: Pisanje je fina prilika da čovjek ode u posjet samom sebi

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Jelena Zlatar: Književnost je pojas za spašavanje

Predstavljamo dobitnicu nagrade Sedmica&Kritična masa 2016.

intervju

Iva Hlavač: Trudim se pisati angažiranu književnost

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Iva Sopka: Pisanjem se mirim sa stvarima s kojima se inače ne mogu pomiriti

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Jelena Osvaldić: Pisati je uokvirivati vlastite misli

Predstavljamo uži izbor Nagrade Sedmica&Kritična masa

intervju

Heidi Julavits: Ne postoji izravna veza između naklade i kulturnog utjecaja

Heidi Julavits iz New Yorka autorica je četiri romana (The Mineral Palace, The Effect of Living Backwards, The Uses of Enchantment, The Vanishers) koji su joj donijeli reputaciju kod kritike, kao i značajnu publiku. Njezine kratke priče i eseji objavljivani su u časopisima Harper's, Esquire, New York Magazine, The New York Time. Urednica je u već famoznom književnom i šire časopisu The Believer iz San Francisca, najutjecajnijem književnom glasilu mlađe-srednje generacije.

intervju

Tao Lin: Ne, nisam pisac internet generacije

Tao Lin (SAD) autor je sedam knjiga i po mnogima najsignifikantniji američki mlađi pisac. Lin je često nazivan 'piscem generacije' rođene osamdesetih (rođen 1983), no neki ga kritičari već brane od generacijskog predznaka i uspoređuju s klasicima. Osnovao je i neovisnu izdavačku etiketu Muumuu House – New York

intervju

Robert Perišić: Festival nema smisla ako iza njega nešto ne ostane

Davor Mandić, novilist.hr, 24. rujna 2013.

»Književna karika« ili »LitLink« održat će se od 26. do 29. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu i uz orijentaciju na publiku bit će orijentiran i na povezivanje domaćih pisaca i stranih izdavača, ovoga puta američkih

intervju

Richard Nash na Litlinku

Mija Pavliša, tportal

Richard Nash iz New Yorka inovativni je urednik i izdavač a zovu ga futurologom izdavaštva i jedna je od najcitiranijih osoba u Americi po pitanju budućnosti knjige. U Zagrebu je u sklopu književnog festivala Lit link održao iznimno zanimljivo predavanje.

intervju

Marko Pogačar: Beskonačno tesanje detalja

Marijo Glavaš, Moderna vremena, 08.04.2013.

Marko Pogačar jedan je od najboljih hrvatskih modernih pjesnika. Točka. U jako zanimljivom razgovoru koji se odvijao putem mail korespondencije i usred kojeg je on po tko zna koji put otputovao tko zna gdje teme su se izmjenjivale kao amplitude pitome sinusoide. Upustite se u čitanje prepiske i saznajte što Pogačar misli o ontološkom sakupljanju leptira, koja je dubina hrvatske kaljuže, tko je i zašto rekao da je mačka bolja od psa i da li se pjesnik zaljubio.

intervju

Pred autorima regije je dug put do inozemnog uspjeha

Ana Bunčić / tportal.hr / 21.4.2013

INTERVJU: SUSAN CURTIS

U povodu predstavljanja hrvatskih autora na Londonskom sajmu knjige razgovarali smo s književnicom i osnivačicom nezavisne izdavačke kuće Istros Books, Susan Curtis Kojaković, o hrvatskoj književnosti u inozemstvu

intervju

Damir Karakaš: Dosada je smrt za umjetnost

Biografski intervju s Damirom Karakašem vodio je pisac Zoran Pilić - o književnosti i drugim stvarima u širokom rasponu između Brinja i Pariza...

"To je jedna predivna zgrada koju turisti vole slikati, i ja sam stoput tuda prolazio i divio joj se, ali nisam ni sanjao da ću jednom završiti negdje duboko ispod njezinih temelja, u katakombama u kojima su za vrijeme Francuske revolucije čuvali ljude za giljotiniranje."

(Intervju je prvotno objavljen u Quorumu)

intervju

Milan F. Živković: Druga smrt autora i pravo na akciju

Govoreći o inicijativi "Pravo na profesiju" i problemima u hrvatskom sustavu knjige, analitičar kulturne politike Milan F. Živković kaže: "Da parafraziram Derridaa: nikada tržište nije reklo da možemo bez autora, nego samo to da ga više ne moramo plaćati. Zaista? Upozoravajući na drugu, ekonomsku smrt autora, inicijativa Pravo na profesiju je - pomičući naizgled samo jedan kamen u sumornom pejzažu kapitalističke kulture - izazvala cijeli odron lažnih, tržišnih vrijednosti. Pomaci koje je Inicijativa već izborila mjerljivi su već i unutar austerity-modela financiranja, a ako bi nova kulturna politika posegnula za predloženim alatom post-fonda, zatim uređenjem časopisne scene i otvaranjem prostora za autore u sferi obrazovanja i medija, optimizam bi se uskoro proširio kulturom. Činjenica da novija djela pripadnika Inicijative već pokazuju povećani interes za društveni angažman, kao i stvarni učinci pritiska odozdo, najveći su uspjesi Prava na profesiju."

intervju

Karl-Markus Gauß, Ljubljana, Slon

Piše: Robert Perišić

Pričali smo tako o Krleži, koga Gauß smatra piscem svjetskog ranga, koji nije tretiran kao svjetski klasik «samo zato jer nije iz velikog jezika», onda smo došli do Andrića, kojeg također cijeni, pa nekako i do Beograda gdje je Gauß nedavno bio i osjetio, kaže, «bilo velegrada», da bi zatim rekao kako je iz Beograda otišao do Novog Sada, pa do mjesta Futog, gdje je, reče, premda to inače ne radi, ušao u crkvu, «i vidio je da svjetlo pada baš onako kako mu je ona pričala», pa ju je zamišljao tamo... Kasnije ga je, reče, neki čovjek dopratio do kuće u kojoj se rodila, pa je stajao ispred – čudno je gledati tu kuću, reče... Tu se Ludwig Hartinger nagnuo prema meni i na uho mi sa strahopoštovanjem šapnuo: «On o ovome nikad ne priča.»

proza

Philippe Lançon: Zakrpan

Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.

proza

Sándor Jászberényi: Najljepša noć duše

Sándor Jászberényi (1980.) mađarski je novinar i pisac. Objavio je knjige Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire (New Europe Books, 2014.) i Najljepša noć duše, koja je 2017. dobila mađarsku književnu nagradu Libri. Kao ratni dopisnik za mađarske medije, New York Times, Egypt Independent izvještavao je o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi itd. Živi između Budimpešte i Kaira.

proza

Sheila Heti: Majčinstvo

Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.

poezija

Selma Asotić: Izbor iz poezije

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu ''Nana'', a 2021. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima.

proza

Ines Kosturin: Izbor iz poezije

Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.

proza

Luka Ivković: Sat

Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.

poezija

Bojana Guberac: Izbor iz poezije

Bojana Guberac (1991., Vukovar) odrasla je na Sušaku u Rijeci, a trenutno živi u Zagrebu. U svijet novinarstva ulazi kao kolumnistica za Kvarner News, a radijske korake započinje na Radio Sovi. Radila je kao novinarka na Radio Rijeci, u Novom listu, na Kanalu Ri te Ri portalu. Trenutno radi kao slobodna novinarka te piše za portale Lupiga, CroL te Žene i mediji. Piše pjesme od osnovne škole, ali o poeziji ozbiljnije promišlja od 2014. godine kada je pohađala radionice poezije CeKaPe-a s Julijanom Plenčom i Andreom Žicom Paskučijem pod mentorstvom pjesnikinje Kristine Posilović. 2015. godine imala je prvu samostalnu izložbu poezije o kojoj Posilović piše: ''Primarni zadatak vizualne poezije jest da poeziju učini vidljivom, tj. da probudi kod primatelja svijest o jeziku kao materiji koja se može oblikovati. Stoga Guberac pred primatelje postavlja zahtjevan zadatak, a taj je da pokušaju pjesmu obuhvatiti sa svih strana u prostoru, da ju pokušaju doživjeti kao objekt. Mada pjesnički tekst u ovom slučaju primamo vizualno, materijal te poezije je dalje jezik.'' Njezine pjesme objavljivane su u časopisima, a ove godine njezina je poezija predstavljena na Vrisku – riječkom festivalu autora i sajmu knjiga.

proza

Iva Sopka: Plišane lisice

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.

proza

Ivana Caktaš: Život u roku

Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.

poezija

Marija Skočibušić: Izbor iz poezije

Marija Skočibušić rođena je 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno i pohađa gimnaziju. Sudjeluje na srednjoškolskim literarnim natječajima, a njezina poezija uvrštena je u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42. Također je objavljena u časopisima Poezija i Libartes, na internetskom portalu Strane te blogu Pjesnikinja petkom. Sudjelovala je na književnoj tribini Učitavanje u Booksi, a svoju je poeziju čitala na osmom izdanju festivala Stih u regiji.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg