interview

Prvi put kad sam pročitala knjigu o sámskoj djevojčici, kao da mi je na neki način cijeli život dobio obris

Kao najavu Lit link festivala (2-5. 10. u Zagrebu, Rijeci i Labinu) donosimo kratki razgovor s švedskom spisateljicom Ellom-Marijom Nutti, glasom sámske književnosti koja nam donosi priče iz arktičkog sjevera, iz naroda na rubu.
Ella-Maria Nutti (1995) rođena je na sjeveru Švedske u gradu Gällivareu. Trenutno živi u Umei gdje studira psihologiju. Podučavala je Sámi i studirala u školi za kreativno pisanje Långholmen u Stockholmu. Njen debitantski roman Kava s mlijekom objavljen je 2022. godine i bio je podjednako zapažen od kritike i čitatelja. Kava s mlijekom, kao i njezin drugi roman Ka drveću (2024) govori o odnosu roditelja i djeteta, životu na sjeveru Švedske i tome koliko teško može biti razgovarati.
Knjige su joj prevedene na nizozemski i finski.
Možete je čuti na Lit link festivalu 5. listopada u Zagrebu (Močvara, 18,30h), u Labinu (3. 10., 19:00, Teatrino) ili Rijeci (4. 10., 18:00, Ex libris).
Photo by Sara Mac Key

 S Ellom-Marijom Nutti razgovarala je Marija Dejanović.

1. Uskoro dolaziš u Zagreb gdje ćeš sudjelovati na festivalu Lit Link. Što je najvažnija stvar koju književni festivali nude autorima/icama i lokalnoj zajednici?

Dolazim i jako sam uzbuđena. Ne samo da ću moći doživjeti Hrvatsku, nego ću i provesti nekoliko dana okružena književnošću i autorima. Osobno su mi važna ta okupljanja pisaca i ljudi koji  vole književnost jer na njima mogu razgovarati o pisanju s ljudima kojima je do njega stalo.

2. Čime se bavi tvoja posljednja knjiga? Postoje li neke teme kojima se uvijek iznova vraćaš?

Knjiga je o ocu i kćeri koji zajedno zapnu sami u planinama i napokon budu primorani razgovarati o temama koje su dugo odlagali. Također je i o slomljenom srcu i fizičkom bolu i osjećaju nepripadanja sámskoj zajednici te o važnosti jezika. Uvijek se iznova vraćam tome koliko su ljudske veze kompleksne. Toliko je lako šutjeti iako bi sve bilo bolje da se izrazimo. 

3. Pokušavaš li kroz pisanje odgovoriti na neko određeno pitanje ili se tvoj rad više bavi postavljanjem pitanja?

Kako pustiti ljude u vlastitu blizinu i zadržati ih tamo. Mislim da je to pitanje kojem se uvijek iznova vraćam. Kao i pitanju zašto je tako teško biti čovjekom (spoiler: zbog ljudi). Ta pitanja uglavnom pobuđuju nova pitanja, što je odlično jer ću moći u budućnosti napisati još knjiga.

4. Reci nam nešto o književnoj sceni iz koje dolaziš! Na što bismo trebali obratiti pozornost?

O, voljela bih na to pitanje imati jednostavan odgovor. Mogla bih se fokusirati na to da kažem nešto o književnoj sceni sjeverne Švedske, gdje živim. Mnoge priče koje pišu marginalizirane skupine nedavno su pretočene u knjige i drago mi je da one postaju više vidljive. Književnost koju pišu Sámi i također druge priče čiji centar nije Stockholm.

5. Ime ovog festivala implicira povezanost. Kako nas književnost povezuje?

Vjerujem da je važno biti percipiran u književnosti. Prvi put kad sam pročitala knjigu o sámskoj djevojčici, kao da mi je na neki način cijeli život poprimio obrise. Možda sam se osjetila povezanom sa svijetom? Dok sam pisala svoju posljednju knjigu, na neki način sam se bojala da će biti previše intimna. Da se ljudi neće moći povezati s njom. Ali jesu. Ne samo sámi ljudi, nego i ljudi koji kod kuće razgovaraju na više jezika, ljudi koji žive s kroničnim bolom, ljudi koji su u kompliciranim odnosima s vlastitom obitelji i mnogi drugi. Vjerujemo da smo posebni, ali ako razmislimo, poprilično smo isti. Kad imamo priliku čitati o drugima koji imaju iskustva slična našima, postanemo manje usamljeni. 

6. Postoji li nešto što se nadaš da ćeš otkriti na Lit link festivalu?

Nadam se da ću otkriti potrebu, ili barem naznaku žudnje, za pisanjem nečega novoga. Slušanje riječi drugih ljudi katkad u meni probudi takve stvari.