fokus

Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju "Akademske solidarnosti"

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti "Akademska solidarnost" predstavio je javnosti, te akademskim i političkim institucijama svoju Deklaraciju o znanosti i visokom obrazovanju, pozivajući sve zainteresirane pojedince i institucije da se uključe u raspravu o ovom značajnom dokumentu koji oponira vladajućim trendovima u obrazovanju.
Kroz kritiku ideologije ekonomskog redukcionizma, u okviru koje se hrvatski građani definiraju isključivo kao potrošači, poduzetnici i radna snaga, kao "ljudski resursi", a studenti kao naizgled samostalni pojedinci i proračunati klijenti, u Deklaraciji se iznosi alternativni vrijednosni okvir.
U Deklaraciji se iznose vrijednosti i rješenja suprotstavljena danas globalno dominantnom stajalištu prema kojem je kompetitivnost osnovni pokretač kvalitete, a različite vrste kvantitativnih evaluacija njezini objektivni pokazatelji.
Deklaracija kritički oblikuje alternativu pogubnim posljedicama ideologije, koja tezom o državi kao lošem vlasniku, uz krinku nužne štednje i rezanja javnih sredstava, provodi i potiče privatizaciju i komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, predviđa financijsku penalizaciju studenata, a pravo na besplatno obrazovanje omogućuje sve manjem broju studenata. Deklaracija je ujedno i kritika prakse kojom se reforme u područjima znanosti i visokog obrazovanja donose isključivo odozgo, uz fingiranje javne rasprave, mimo temeljitog preispitivanja šireg vrijednosnog okvira, a sve u neposrednom dosluhu s međunarodnim financijskim institucijama.

Priopćenje "Akademske solidarnosti" u cijelosti:

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti "Akademska solidarnost" predstavlja akademskoj i široj javnosti, te akademskim i političkim institucijama svoju Deklaraciju o znanosti i visokom obrazovanju, pozivajući sve zainteresirne pojedince i institucije da se uključe u raspravu o Deklaraciji i pitanjima kojima se ona bavi. Deklaracija je, u tiskanom obliku, objavljena 15. ožujka 2012. u časopisu Zarez.

Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju nastala je na temelju analize normativnog okvira i strateških dokumenata Republike Hrvatske, postojećih istraživanja, relevantne literature, rada u akademskoj zajednici i iskustva studiranja. Kroz kritiku ideologije ekonomskog redukcionizma, u okviru koje se hrvatski građani definiraju isključivo kao potrošači, poduzetnici i radna snaga, kao "ljudski resursi", a studenti kao naizgled samostalni pojedinci i proračunati klijenti, u Deklaraciji se iznosi alternativni vrijednosni okvir i njemu pripadne definicije pojedinca i društva.

Deklaracija ukazuje na "slijepa mjesta" i nudi alternativu mehaničkom povezivanju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom, kao i uznapredovaloj hijerarhizaciji znanstvenih disciplina, područja i vrsta istraživanja s obzirom na pretpostavljenu tržišnu isplativost. U Deklaraciji se iznose vrijednosti i rješenja suprotstavljena danas globalno dominantnom stajalištu prema kojem je kompetitivnost osnovni pokretač kvalitete, a različite vrste kvantitativnih evaluacija njezini objektivni pokazatelji.

Deklaracija kritički oblikuje alternativu pogubnim posljedicama ideologije, koja tezom o državi kao lošem vlasniku, uz krinku nužne štednje i rezanja javnih sredstava, provodi i potiče privatizaciju i komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, predviđa financijsku penalizaciju studenata, a pravo na besplatno obrazovanje omogućuje sve manjem broju studenata. Deklaracija je ujedno i kritika prakse kojom se reforme u područjima znanosti i visokog obrazovanja donose isključivo odozgo, uz fingiranje javne rasprave, mimo temeljitog preispitivanja šireg vrijednosnog okvira i u neposrednom dosluhu s međunarodnim financijskim institucijama.

U Deklaraciji iznesena kritika neodrživog stanja sustava hrvatske znanosti i visokog obrazovanja te ponuđena vrijednosna alternativa usmjerena je na dobrobit svih studenata, cjelokupne akademske zajednice, kao i svih građana Republike Hrvatske, bez obzira na njihov socijalni status, nacionalnost, spol, vjersku pripadnost, dob ili političku opciju. U njoj iznesene vrijednosti i rješenja prijeko su potreban uvjet za rad na održivoj razvojnoj perspektivi znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra od primarne društvene važnosti. Te vrijednosti i ta rješenja moraju poslužiti kao temelj svakoj budućoj strategiji znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske, a ne tek kao puki političko-korektni ukras državnih politika znanosti i obrazovanja.

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti
AKADEMSKA SOLIDARNOST

U Zagrebu, 15. ožujka 2012.

Deklaraciju u cijelosti preuzmite :ovdje:

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.