Jurica Pavičić

 

Rođen 1965. u Splitu, gdje je završio i sred­nju školu. Diplo­mi­rao povi­jesti i svjet­sku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao film­ski kritičar i kolum­nist različitih novina («Slo­bodna Dal­ma­cija», «Vijenac», «Zarez», «Nedjeljna Dal­ma­cija», «Jutar­nji list»…). Godine 1992. nagrađen naci­onal­nom nagra­dom za film­sku kri­tiku «Vladi­mir Vuković». Od 1994. piše u različitim novi­nama tjednu kolumnu «Vijesti iz Lili­puta» u kojoj secira društvo, poli­tiku i kul­turu ratne i pos­li­je­ratne Hrvat­ske. Za tek­s­tove iz te serije 1996. dobiva nagradu naci­onal­nog novi­nar­skog društva «Marija Jurić Zagorka», 2002. nagradu za dopri­nos novi­nar­stvu «Veselko Tenžera», a 2007. nagradu «Miljenko Smoje» Slo­bodna Dalmacije.

U književnosti se javlja 1997. soci­jal­nim tri­le­rom «Ovce od gipsa» u kojem pro­ble­ma­ti­zira tema­tiku ratnog zločina u ambi­jentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nomi­ni­ran za naci­onalnu proznu nagradu «Gjal­ski». Godine 2000. objav­ljuje drugi roman «Nedjeljni pri­ja­telj», krimić koji tema­ti­zira soci­jalna proturječja Hrvat­ske deve­de­se­tih. U različitoj peri­odici objav­lji­vao i kratke priče. Godine 2000. u Hrvat­skom narod­nom kazalištu u Splitu pra­izve­dena mu je drama «Trovačica» koje je pret­hodne godine osvo­jila naci­onalnu nagradu za dramu «Držić». Godine 2001. obja­vio sabrane tek­s­tove iz serije «Vijesti iz Lili­puta» kao knjigu. Iste godine obja­vio i mono­gra­fiju o hrvat­skoj postmodernističkoj fan­tas­tici. Treći roman «Minuta 88» objav­ljuje 2002, a riječ je o romanu ambi­jen­ti­ra­nom u svijet nogo­meta i navijačke sup­kul­ture. Roman je ušao u uži krug za nagradu «Jutar­njeg lista» za naj­bo­lju proznu knjigu godine. Četvrti roman «Kuća njene majke» objav­ljuje 2005. u izda­nju Jutar­njeg lista. Peti mu je roman – «Crven­ka­pica» – izašao je u rujnu 2006.

Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engle­ski, njemački, tali­jan­ski i bugar­ski. Roman «Ovce od gipsa» pre­ve­den je na njemački u izda­nju Nummer 8 iz Wet­z­lara. Švicarski časopis Facts pro­gla­sio je to izda­nje trećom naj­bo­ljom knji­gom godine na njemačkom govor­nom području u kate­go­riji krimića i tri­lera. Po istom romanu načinjen i film u režiji Vinka Brešana «Svje­doci» koji je uvršten u kon­ku­ren­ciju film­skog fes­ti­vala u Ber­linu, gdje je nagrađen i eku­men­skom nagra­dom. Za sce­na­rij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Veli­kom zlat­nom arenom za sce­na­rij fes­ti­vala u Puli.

O svom književnom putu Pavičić kaže: "Putanja proznog pisca ponajčešće otpočinje pisanjem kratkih priča, objavljivanjem pripovjedaka u časopisima, da bi potom, nakon šegrtovanja i sazrijevanja, na red stiglo Njeno Veličanstvo – roman.

U mom slučaju, povijest je išla oprečnim smjerom. Od konca devedesetih, objavio sam pet romana, romana u kojima sam nastojao povezati sastavnice nekonvencionalnog, pametnog žanrovskog štiva (trilera i krimića) sa socijalnim romanom. Nakon dekade pisanja romana, počeo sam pisati kratke priče i postao potpuno opčinjen njima. Nakon duge potrage, pronašao sam priče kakve pišem dobro: nešto dulje, s duljim odsječkom vremena koji katkad obuhvaća desetljeća, s više likova u složenim konstelacijama- a opet, sve to ukratko. Priče koje volim nalik su romanima (ili filmovima) stiješnjenim u malu bočicu."

 

Bibli­ogra­fija:

  • Ovce od gipsa, roman, A.B. Gigan­tic,
    — Solin-​Split 1998.
  • Nedjeljni pri­ja­telj, roman,
    — Znanje, Zagreb, 2000.
  • Hrvat­ski fantastičari -
    — jedna književna gene­ra­cija
    ,
    — Zavod za zna­nost o književnosti
    — FF u Zagrebu, Zagreb 2000.
  • Vijesti iz Lili­puta, eseji i kolumne,
    — v.b.z. Zagreb, 2001.
  • Nac­h­t­bus nach Triest,
    — Kri­mi­nal­ro­man,
    — Ver­lag­haus No.8, Wet­z­lar 2001.
  • Minuta 88, roman,
    — v.b.z., Zagreb, 2002.
  • Split by Night, eseji i kolumne,
    — Split 2003.
  • Kuća njene majke, roman,
    — Jutar­nji list, Zagreb 2005
  • Crven­ka­pica, roman,
    — v.b.z. Zagreb 2006.
  • Patrola na cesti, Zbirka priča,
    — v.b.z. 2008.

 




Pavičićeva 'Patrola na cesti' na talijanskom

Patrola na cesti, zbirka pripovjedaka Jurice Pavičića upravo je izišla u Italiji. Pod naslovom "Collezionista di serpenti" (Skupljač zmija), u prijevodu Estere Miočić Monzali, zbirka je izišla u izdanju talijanske izdavačke kuće Salento Books iz Leccea koja je specijalizirana za književnosti jugoistočne Europe i koja u svom programu ima i pisce poput Davida Albaharija, Svetislava Basare i drugih. Knjiga će se u distribuciji naći u studenom, a promocija je predviđena za početak prosinca u Rimu.

Zapadni kanon istočnoeuropskog filma

JURICA PAVIČIĆ

Pročitajte ulomak iz analitične i važne knjige "Postjugoslavenski film - Stil i ideologija" (Hrvatski filmski savez) Jurice Pavičića. Riječ je o dijelu knjige koji, između ostalog, govori o načinu na koji Zapad oblikuje balkanske kinematografije.

o nama

Natječaj nagrade ''Kritična masa'' (8. izdanje) - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor osmog izdanja nagrade ''Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.

proza

Lea Čorak: Zeleni manifest mladosti protiv hipokrita ili kako je počelo spašavanje svijeta u mojoj staji

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Lea Čorak (Zagreb, 1997.) završila je diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije u Zagrebu. Autorica je zbirke pjesama Šetnja šarenilom, za koju je 2021. primila nagradu "Milivoj Cvetnić" Društva prijatelja knjige Hrvatske Kostajnice, kao i putopisa O bogovima, ljudima i moru; putovanje Grčkom, koji je iste godine nagrađen na regionalnom natječaju "Spasimo putopis." Dobitnica je nagrade "Metafora" (2021.) te međunarodne nagrade "Lapis Histriae" (2022.) za kratku prozu. 2024. godine dodijeljena joj je nagrada "Zdravko Pucak" za pjesnički rukopis Skrletna samsara. Njezina poezija i kratka proza objavljivane su u književnim časopisima te uvrštene u uži izbor više književnih natječaja. Živi i radi u Zagrebu.

proza

Robert Aralica: Akteri za kugu

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga te engleskoga jezika i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. Kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara (2022.). Također, ušao je u uži izbor natječaja Kritična masa i Pišem ti priču (2024.) te Prozak (2025.). Trenutno je zaposlen kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Rea Kurtović: Obitelji i proturječja

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR (8. izdanje)

Rea Kurtović (Zagreb, 2000.) pohađa dvopredmetni studij talijanistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stekla je naziv sveučilišne prvostupnice, a trenutno piše diplomske radove. Tijekom studiranja je sudjelovala na Erasmus+ studentskoj razmjeni u sklopu koje je jedan semestar provela studirajući na Univerzitetu u Padovi. Prethodno je završila jezični smjer Gimnazije Lucijana Vranjanina, gdje je pisala za školski časopis Vranec. Uživa u pisanju od ranog djetinjstva pa je tako u 5. razredu osnovne škole osvojila 3. mjesto na književnom natječaju Gradske knjižnice Velika Gorica Pišem ti pismo. Osim kratkih priča, piše i poeziju, a u slobodno vrijeme se bavi sportom i plesom.

proza

Ana Predan: Neke su stvari neobjašnjivo plave

NAGRADA "KRITIČNA MASA" (7. izdanje) - NAGRAĐENA PRIČA

Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 6. IZDANJE - NAGRAĐENA PRIČA

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

proza

Robert Aralica: Gugutka

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.

proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).

proza

Luca Kozina: Na vjetru lete zmajevi

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink zg