Matko Meštrović

Matko Meštrović je znanstveni savjetnik (Emeritus) na Ekonomskom institutu, Zagreb. Šezdesetih godina bio je vodeća figura međunarodnog likovnog pokreta Nove tendencije. Njegovi radovi obuhvaćaju inter-disciplinsku kritičku teoriju, teoriju dizajna i kritiku umjetnosti, te medijsku tehnologiju.

Bio je direktor Zavoda za kulturu Hrvatske (1987-1992). Njegov interes za informacijske znanosti seže unatrag do osnivanja Hrvatskog sociološkog društva i djelovanja Međunarodnog udruženja istraživača masovnih komunikacija (IAMCR) sedamdesetih godina. Kao savjetnik generalnog direktora Radio-televizije Zagreb nastojao je tada unaprijediti profesionalna i teorijska znanja koja se tiču javnog informiranja. Šezdesetih bilo je razdoblje njegova života potpuno posvećeno tada osnovanom Centru za industrijsko oblikovanje u Zagrebu, kad je bio i u bliskom dodira s ICSID-om, Međunarodnim vijećem društava za industrijski dizajn. Već je tada stekao reputaciju među avangardnim umjetnicima i znanstvenicima svojim sudjelovanjem u osnivanju spomenutoga međunarodnog likovnog pokreta (Donald D. Egbert, Social Radicalism and the Arts - West Europe, Alfred A. Knopf, New York, 1970). Bio je član zagrebačke umjetničke grupe Gorgona.

Kao što je iscrpno dokumentirano u zamašnoj knjizi New Tendencies and Bit International, 1961-1973, koju je priredila Margit Rosen, ZKM, Karlsruhe i objavio The MIT Press 2011., radi se o kratkotrajnom ali intezivnom umjetničkom eksperimentu koji se dogodio u Jugoslaviji prije pedesetak godina, ali čiji se utjecaj osjetio daleko izvan toga vremena i mjesta. Zahvaljujući inicijalnom djelovanju pokreta Nove tendencije, i institucije koja ga je podržavala, ondašnje Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu, "misleći stroj" (kompjuter) bio je upotrebljen kao umjetničko sredstvo i medij. 

Kao što je objasnio Darko Fritz, tijekom kasnih 1950-ih i ranih 1960-ih grupe umjetnika suprostivile su se uvriježenom poimanju tada dominatnog individualnog umjetničkog izraza kao informela i apstraktnog ekspresionizma. Zastupali su racionalni pristup koji je usvajao znanstvene radne postupke i primjenu novih materijala i tehnologija u umjetničkoj praksi. Promijenio se i diskurs o umjetnosti: umjetnik je postao istraživač ili radnik; intuitivni umjenički proces postao je racionalno strukturirani eksperimeny koji slijedi determinirani program; slike i skulpture postali su objekti, multipli, inastalacije koje često koriste svjetlo kao materijal. Individaualo umjetničko stvaranje postalo je predmet grupnog rada, a ummjetničke grupe postajale su interdisciplinarni timovi. 

Prepoznavanjem takvih aktivnosti širom svijeta u Zagrebu je uspostavljena krovna mreža koja je predstavljala pluralističku scenu takve umjetničke prakse. Galerija suvremene umjetnosti organizirala je pet izložbi Novih tendencija [NT] u Zagrebu od 1961. do 1973. Osim toga, velike međunarodne izložbe održane  su u Parizu, Veneciji i Leverkusenu. Pokret je bio doista internacionalan, nadilazio je podjenako blokove hladnog rata i uključivao južnoameričke a pred kraj i azijske umjetnike. Takva situacija, jedinstvena u tadašnjem povijesnom kontekstu, bila je moguća zahvaljujući poziciji Zagreba u socijalističkoj ali nesvrstanoj Jugoslaviji.

Svojim izložbama i simpozijima na temu računali i vizualno istraživanje i lansiranjem višejezičnog, prekretnog časopisa Bit international 1968. godine, Nove tendencije pretvorile su Zagreb, već totad jedan od najvitalnijih umjetničkih središta u Jugoslaviji, u međunarodno mjesto susretanja gdje su se umjetnici, inženjeri i znanstvenici s obje strane željezne zavjese okupljali oko tada novih tehnologija.

 

Bibliografija:

Pored prve knjige Od pojedinačnog općem (1967), objavio još i slijedeće knjige: Obrisi bez obrasca (1978), Teorija dizajna i problemi okoline (1980), Svijet, svijest i zavisnost (1983), Roba i sloboda - Ogledi iz nepropitane suvremenosti (1995), Vrijeme zbilje - Ususret evolucijskom ubrzanju (2002), Raspršenje smisla - Doktrinarni svijet na izmaku? (2007), Prema novom usmjerenju (2011) i knjigu poezije Razaznanja (2011).

Bio je galvni urednik stručnog časopisa Dizajn (1968/69), član redakcije i urednik zagrebačkog časopisa Bit-International (1968/72), te član konzultativnog kolegija međunarodnog časopisa Journal of Communication, Philadelphia (1974/80). Uredio je više tematskih zbornika i publikacija.

Istraživački projekti koje je vodio u Ekonomskom institutu rezultirali su zbornicima Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj (1998) te Globalizacija i njene refleksije u Hrvatskoj (2001).

 




Nova knjiga Matka Meštrovića na engleskom

Nakon što je 2008. objavio knjigu Matka Meštrovića Dispersion of Meaning - The Fading Out of the Doctrinaire World?, isti engleski izdavač CSP-Cambridge Scholars Publishing upravo je objavio zbirku devet njegovih međusobno povezanih eseja pod naslovom Towards a New Orientation. Inter-disciplinski, ili, točnije, post-disciplinskim načinom razmišljanja, teorijskim, empirijskim i normativnim uvidom, Meštrović prati postojeću neravnotežu između globalizacije tržišta i globaliziranih modusa društvenosti kao posljedicu temeljnjih proturječnosti u današnjem kapitalističkom načinu proizvodnje, ne samo između kapitala i rada, nego i između kapitala i društva i, štoviše, kapitala i kulture.
Hrvatsko izdanje knjige, Prema novom usmjerenju, objavio je prošle godine zagrebački nakladnik Anibarbarus.

Računalo i vizualno istraživanje - načini mišljenja i doseg djelovanja

MATKO MEŠTROVIĆ, 60-tih vodeća figura međunarodnog likovnog pokreta Nove tendencije:

U svom pismu upućenom zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u lipnju prošle godine, Frieder Nake postavlja zanimljivo pitanje: kako je Zagreb u nekoliko godina postao vrlo važno mjesto za ovu vrstu umjetnosti i vizualnog istraživanja... (Frieder Nake, 16. lipnja 2003.).
Kad sam nedavno dobio kopiju njegovog pisma bilo mi je prilično neugodno: kako čovjek koji je taj grad posjetio nekoliko puta i redovito sudjelovao u aktivnosti tog muzeja od 1968. do 1973. može postaviti takvo pitanje?

proza

Ivan Tomašić: Smrt kralja Sebastijana (ulomak iz romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Emma Mihalić: Nova žar-ptica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Emma Mihalić (1999., Zagreb) studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Piše prozu i poeziju, ali do sada ništa nije objavljivala. Bavi se i crtanjem. Jedna je od pobjednica na natječaju za kratku horor priču na engleskom jeziku Srednje škole Ivan Švear, i nekoliko se puta natjecala na LiDraNo-u, jednom završivši nominacijom za državnu razinu (s pjesmom ''Podstanar''). Planira se baviti pisanjem i ovo je njen prvi završeni prozni rad na hrvatskom jeziku. Inače piše i na engleskom jeziku.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Deni Baleta: Make Empathy Great Again!; Pismo starijoj sebi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Deni Baleta (1998., Split) studira hrvatski jezik i filozofiju u Splitu.

proza

Iva Hlavač: Nakaze

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

proza

Antonija Jolić: Mažuran

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg