Helena Mašaberg (Osijek, 1987.) završila je Poljoprivredni fakultet na diplomskom studiju bilinogojstva - smjer zaštita bilja, te je po struci agronom. Tokom studiranja je počela pisati članke za nekoliko različitih portala. Dok je pisala za Agroklub - najpoznatiji poljoprivredni portal u regiji objavljivala je dobre priče o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Voli pisati realne priče o životu, a najviše preferira one sa ljubavnom tematikom koje imaju elemente romantičarske zanesenosti, ali i motive gorčine, tuge, boli i bijesa. Takva je i njezina prva dosad napisana i neobjavljena kratka priča pod nazivom Gorki pelin. Helena Mašaberg živi i radi u Osijeku.
Lovre Rončević (Vrsi, 1992.) izdao je zbirku priča ''Nesretni Luka Tančulović''.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Filip Katavić (Zagreb, 1999.) od 2018. do 2020. studira južnoslavenske jezike i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2020. kroatistiku i filozofiju. Od 2022. sudjeluje u neformalnom pjesničkom društvu „Ili jesmo ili nismo“ te na fakultetskom udruženju „Povezani poezijom“ i objavljuje nekoliko pjesama u istoimenom zborniku te u zborniku „Senje i meteori“ 2022. 2023. objavljuje pjesme u zbornicima naklade Kultura snova „Zagreb na dlanu 2023.“, „Sarajevo na dlanu 2023.“ i „Split na dlanu 2023.“.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jakov Skok (Čakovec, 1997.) diplomirao je germanistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Odmalena se bavi crtanjem, pisanjem i glazbom, pa je sa sedam godina ilustrirao obiteljsku slikovnicu s očevim pričama Pijetao Grozdan i pet priča, a s četrnaest imao prvu samostalnu izložbu. Dosad su mu tiskane tri zbirke pjesama: Oskvrnuti zvuk (2014.), čiji je rukopis nagrađen na natječaju Društva prijatelja knjige Milivoj Cvetnić u Hrvatskoj Kostajnici, te Desetorica skeptika (2018.) i Verestovaje (2020.). Poeziju je objavljivao i u časopisima Zarez, Hrvatski kajkavski kolendar, Kolo, Republika, a prozu piše tek odnedavno. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luka Ivković (Šibenik, 1999.) student je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radove objavljuje po raznim časopisima. Dobitnik je nagrade Trećeg Trga za zbirku pjesama Gospodar pčela, te nagrade izdavačke kuće Slavitude za istu knjigu. Ove godine dobitnik je nagrade Zadravko Pucak za zbirku Novi strojevi, knjiga druga.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Bernarda Burazin (Split, 1991.) nakon završene gimnazije upisala je fakultet prirodoslovno-matematičkog smjera kojeg nikada nije završila. Živi u Omišu, mama je dvoje male djece i životna želja joj je jednom napisati roman koji će govoriti o (ne)položaju žena u današnjem društvu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mihovil Rismondo (Zagreb, 1999.) maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 2017. godine te je iste godine upisao Preddiplomski studij Dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na studentskoj reviji DeSADU do sada je predstavio četiri drame; Hipolit iz predgrađa (2017.), Ljubav u afteru (2021.), Pater familias (2022.) i Viktorija (2023.), a na studentskom festivalu KRADU jednu; Vampir alergičan na krv (2021.) Osim navedenih, tu je i drama Obojani (2020.) Pater familias izveden je u siječnju 2023. na Hrvatskom radiju 3, u sklopu programa „Radio igra“, a u režiji Mislava Brečića. Potpisuje i adaptaciju Šume Striborove pod nazivom Začarani sin (2019.) nastalu u suradnji s kazališnom radionicom Malik, Rijeka. Kao scenarist i koscenarist potpisuje scenarije za tri kratkometražna filma: kao scenarist za kratki igrani film Bloodline, kao koscenarist za kratki animirani film Ispod maske nastao u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti (Undercover, 2022. prod. Hrvatski audiovizualni centar, red. Darian Bakliža), te kao koscenarist za igrano-eksperimentalno-animirani film Uloga (2020. prod. Zagreb film, red. Darko Bakliža). Kratki animirani film Ispod maske temeljen je na autorskoj priči Terase, prvi put objavljenoj u višejezičnoj zbirci Biber (04), u sklopu radova koji se bave temom pomirenja u kontekstu nasljeđa rata i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije. Od veljače 2022. započeo je, kao redatelj, nezavisni autorski projekt Ljubav u afteru.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Štrkalj (Zagrebu, 2004.) završila je Gimnaziju Lucijana Vranjanina i trenutno studira psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu. Pisanjem se "ozbiljnije" bavi od svoje dvanaeste godine i već je pohađala nekoliko radionica kreativnog pisanja. Uglavnom piše prozu, najčešće kratke priče.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Rebeka Petković (Varaždin, 2000.) trenutačno je studentica druge godine diplomskog studija anglistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U srednjoj školi počinje pisati pjesme i kratke priče. Nema puno iskustva s književnim natječajima. Loše se snalazi u pisanju kratkih biografija.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Rina Roje (Split, 2000.) nakon završetka II. gimnazije u Splitu, upisuje studij komparativne književnosti i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje trenutno studira. Pisanjem se bavi od malih nogu, no tek je nedavno skupila hrabrosti za poslati svoju pjesmu na radionicu Servis za pjesmu Ivice Prtenjače, Martine Vidaić i Marka Pogačara gdje je njezina pjesma uređena i objavljena.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Filip Jurjević (Zadar, 1994.) diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Surađuje kao dramaturg na projektima Kazališta lutaka Zadar, Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, HNK Zagreb, Teatra Fort Forno i Kazališta Virovitica, Satiričkog kazališta Kerempuh, Kotar teatra i mnogih drugih. Također piše za film i televiziju.
Član je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dora Šulentić (Zagreb, 2002.) studira Ekonomski fakultet u Zagrebu. Nada se upisati smjer marketing jer smatra da je kreativna osoba. San joj je jednog dana napisati roman. Žanr u kojem najviše voli pisati je fantasy, ali se okušava i u drugim područjima. Pobjednica je natječaja Zagrebu-riječju i slikom iz 2020. i smatra to svojim najvećim dosadašnjim spisateljskim postignućem. Osim pisanjem, bavi se i šahom, gledanjem serija i čitanjem.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Krešić (Zagreb, 1993.) bavi se radnom terapijom na Odjelu fizikalne terapije u KB Dubrava. Pisanjem se bavi u slobodno vrijeme, te do sada nije objavila veće radove. Bila je finalistkinja u natjecanju za kratku priču na Europskom festivalu kratke priče.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Alen Živković (Zagreb, 1996.) završio je PMF u Zagrebu i radi kao programer trčeći za parama. Tu i tamo se okušava u pisanju. Hobiji uključuju gledanje filmove, igranje igrica, čitanje knjiga, otpisivanje svega iole mainstream. Živi i radi, koristeći post-koronske pogodnosti svoje branše, na relaciji Šibenik–Zagreb.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mirta Maslać (Zagreb, 1993.) diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Teorijske tekstove objavljivala je na portalu Stilistika te u časopisu Centra za ženske studije Treća (br. 22, 2020). Njezin prvi roman Junak ili čudovište izašao 2018. godine u Zagrebu u nakladi Durieuxa. Ulomci iz romana objavljeni su na portalu Kritična masa te u časopisu Fantom slobode, a dio je preveden i na francuski na portalu Le fantôme de la liberté. Na natječaju za kratku priču Nastavi priču (2021.) osvojila je četvrto mjesto te treće na natječaju Festivala europske kratke priče (2022). Iste je godine bila na književnoj rezidenciji Kamov u Rijeci te dobila potporu Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva za zbirku pjesama Kako se razbijaju tanjurići.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Hardi (Vukovar, 1998.) diplomirala je filozofsko-teološki studiji na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 2022. godine te stekla zvanje magistre teologije. Trenutno je doktorandica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a živi u Vukovaru i radi kao vjeroučiteljica u osnovnoj školi. Dosad je objavljivala kraće prozne radove na natječajima, među kojima je i kriminalistička kratka priča Dragi dnevniče koja je na I. međunarodnom natječaju Kristalna pepeljara 2020. godine osvojila 1. nagradu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Esther Davies (Zagreb, 1996.) je apsolventica studija dramaturgije i istražiteljica novih kazališnih formi u suvremenom cirkusu. Završila je i scenarističku školu Palunko, te ljetnu školu pisanja u Nottingham University. Već u srednjoj školi do početka studentskih dana je pisala dramske predstave za polaznike grupa ZKM-a. Interesira je world building, gaming development i svjetovi skriveni u svakidašnjici. Radno iskustvo joj je od A do Ž, što joj je dalo mnogo inspirativnog materijala, a sada radi na tome da freelanca članke za stranicu namijenjenu umjetnosti i filozofiji, te integraciji filozofskih struja misli kroz književnost.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Noa Fischer (Zagreb, 2004.) je 2022. godine završila srednju školu i uslijed selidbe u London na fakultet doživjela krizu srednjih godina (s nenapunjenih 19), te odlučila da će vlastitu patnju pretvoriti u tuđu. Stoga je počela pisati. Piše, zapravo, od godina kada je još bilo socijalno prihvatljivo zaspati na spojenim stolcima usred večere s vrlo dosadnim ljudima. Fale joj ti dani. Ne fali joj kvaliteta njenog pisanja u tim danima. Ovo je Noina prva ozbiljna prijava na književni natječaj. Nada se da neće biti i zadnja.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tihana Sinobad (Split, 1997.) u Zagrebu je diplomirala Komparativnu književnost i Švedski jezik i kulturu. 2015. joj je priča objavljena u zbirci „Brod kulture“. Sudjelovala je na Ferićevoj radionici kratke priče u Booksi. 2022. priča joj je ušla u uži izbor natječaja „Prozak“.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sonja Vojvodić (Zagreb, 1994.) završila je diplomski studij glazbene pedagogije (Muzička akademija) dvosmjerno s češkim jezikom i književnosti (Filozofski fakultet). Tijekom studija odlazi na dva Erasmus boravka na Karlovo sveučilište te na dvije ljetne škole češkog jezika. Trenutno je zaposlena kao lektorica češkog jezika za strance u Pragu. Pisati je počela u nižim razredima osnovne škole. Sve do danas to su uglavnom sramežljive skice, ponekad poezija, dosad većinom kraći prozni oblici. Kroz srednju školu je bila strastveni sudionik na književnim radionicama poslije nastave. Oduševljena je detaljima svakodnevnog života, voli izokrenutu percepciju i pomalo mračni humor. Neko je vrijeme pisala dnevnik (Na pragu otkrivenja) za portal Anna Lit.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Dora Levačić (Zagreb, 1989.) diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a studirala je i rusistiku. Radi na regionalnom portalu Bilten gdje uređuje i piše tekstove društvene tematike, a povremeno ubaci i književne preporuke. Surađuje u emisijama Signatura i Skitnje u zvuku na Trećem programu Hrvatskog radija. Honorarno lektorira, prevodi i uređuje prozu i publicistiku. Završila je (pre)više radionica kreativnog pisanja i scenarističkih radionica. Prozu piše od osnovne škole i dosad nije ništa objavila. Osim književnosti voli planinariti, tarot, tradicijsku muziku i istraživati Liku.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Bono Cvitkušić (Vinkovci, 1999.) trenutno je student druge godine diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Njegov literarni rad započeo je dobivanjem nagrade Europa u školi 2018. godine kada je boravio u akademiji u Otzenhausenu zajedno s ostalim dobitnicima iz različitih država (Njemačke, Francuske, Rusije). Za vrijeme studija, objavljivao je svoje literarne radove u časopisu Aleph. Sudjelovao je kao izlagač na međunarodnoj konferenciji posvećenoj Ivi Andriću, predstavivši znanstveni rad Melankolični imaginarij u zbirci Ex Ponto 2022. godine. Objavio je i nekoliko književnih kritika u časopisu Filozof iz Osijeka. Bio je u širem izboru za nagradu Sedmica & Kritična masa. Njegove su pjesme objavljene i u časopisu Književna riječ koji uređuju članovi Društva hrvatskih književnika, ogranak Vukovarsko-srijemski te u časopisu Moji Vinkovci. 2021. dobio je nagradu na natječaju za najbolji neobjelodanjeni pjesnički rukopis autora do 35 godina koji raspisuje Općinska knjižnica Drenovci te mu je 2022. objavljena prva zbirka pod naslovom Plava košulja apatrida. 2023. izlagao je znanstveni rad Psihološki prostori u djelima Josipa Kozarca na Danima Josipa Kozarca u Lipovljanima. Također njegova je kratka priča Nema više M(m)ore bila u užem izboru za nagradu potaknutu 150. obljetnicom rođenja Antuna Gustava Matoša.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vida Terze (Zagreb, 2003.) studentica je druge godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše prozu od svoje četvrte godine. Njena kratka priča Pet minuta 2021. je godine dobila drugu nagradu na Natjecanju za kratku priču o Domovinskom ratu. Njena priča Trobojnica uvrštena je u Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora bivše Jugoslavije, Rukopisi 45. Napisala je zbirku kratkih priča, Strah od ludila. Njezina je priča Kiselo srce prošle godine ušla u širi izbor natječaja Sedmica i Kritična masa.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Goran Glamuzina (Zagreb, 1995.) diplomirao je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao prevoditelj, urednik te piše intervjue i članke za portal Kritika HDP-a. Kratke priče i pjesme objavljene su mu u časopisima i na portalima: Fantom slobode, Književna republika, Republika, booksa.hr, strane.ba.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tino Deželić (Zagreb, 1990.) je magistar povijesti i magistar komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je, radio i živio u Litvi, Kini, Italiji, Grčkoj i Irskoj. Trenutno zaposlen kao učitelj engleskog jezika u Republici Češkoj. Povodom osvajanja natječaja Milivoj Cvetnić Društva književnika Hrvatske Kostajnice objavljena mu zbirku pjesama Pessoin kovčeg. Uvršten je u Meko tkivo, antologiju nove poezije s prostore bivše Jugoslavije, međunarodni online festival It's not here te zbornik Slavitude – prijevod mlađe jugoslavenske poezije na francuski jezik. U pripremi mu je objava putopisnih intervjua u izdanju "No Rules" izdavačke kuće. Neke od pjesama prevedene su mu na makedonski, ruski, francuski i kineski.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jelena Benčić (Varaždin, 1999.) završila je prevoditeljski smjer na zagrebačkoj Germanistici, a na Anglistici je apsolventica. Godine 2019. ušla je u uži izbor za nagradu Prozak i sudjelovala na Učitavanju u Booksi. Ciklusi pjesama objavljeni su joj u časopisima Tema i Vijenac, a kratke priče u zbornicima natječaja Lapis Histriae u nakladi Gradske knjižnice Umag. Tri ljeta zaredom sudjelovala je na radionici književnog prevođenja na Premudi. Ondje je započela suradnju s pjesnikinjom i prevoditeljicom Oljom Alvir, u čijem su joj prijevodu dvije pjesme izašle u austrijskim časopisima Litrobona i 'apostrophe. S kolegicom s beogradske Germanistike moderirala je online čitanje u organizaciji njemačke udruge DAAD na kojem je sa svojim romanom „Snovi i kulise“ („Träume und Kulissen“) sudjelovala Alida Bremer.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Boko (Split, 2002.) osnovnu školu pohađa u Splitu te završava III. gimnaziju Split. Tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja sudjeluje u izradi publikacije „Žvrljotine jedne male“ NZJZ SDŽ te u javnozdravstvenom projektu „Oko stola“ NZJZ SDŽ. 2021. godine upisuje Filozofski fakultet u Splitu koji još uvijek pohađa. Tijekom tog razdoblja napisala je i recenziju za publikaciju „Puštam papirnate lađe“ NZJZ SDŽ. Oduvijek je voljela čitati Tolkiena i C. S. Lewisa te kao svoju najdražu hrvatsku autoricu imenuje Ivanu Brlić-Mažuranić.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Franjka Antoliš Essert (Zegreb, 1993.) završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom fakulteta bila je članica nekoliko studentskih organizacija, a za postignuća u školovanju dobila je Dekanovu nagradu. U slobodno vrijeme voli čitati na hrvatskom i engleskom jeziku. Odnedavno se okušala u pisanju kratkih proznim oblika te je upisala online radionicu o pisanju kratkih priča. Na 2. natječaju za Gorku priču Narodne knjižnice Vrbovec sa svojom kratkom pričom osvojila je treću nagradu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Kopeczky (Split, 1992.) bavi se jezikom i književnosti, ne nužno u isto vrijeme. Spisateljica je opće prakse: piše poeziju, prozu, dramu i eseje. Osim pisanjem, bavi se uredništvom, moderiranjem književnih događaja, pisanjem kolumni i kritika za književne portale i držanjem različitih radionica pisanja. Objavila je zbirku priča "U potrazi za jugom", za koju je dobila je nagradu Trećeg Trga, zbirku pjesama "Kamen, školjka, papir", koja joj je donijela nagradu Mak Dizdar, zbirku priča "Više ne znam tko si" koja joj je donijela nagradu Edo Budiša, i knjigu za djecu "Priče iz Drugozemske". Za kratku prozu osvojila je nagrade Zlatko Tomičić, Ranko Marinković i Ulaznica. Njena drama „Ona moja“ dobila je preporuku Ministarstva kulture na natječaju Marin Držić. Napisala je riječi i melodiju pjesme „Moja si bura“, premijerno izvedene na festivalu „Večeri dalmatinske pisme“. U sklopu udruge za pisanje i književnost „Pisci za pisce“, čija je osnivačica i predsjednica, objavila je „Priručnicu“, vodič za kreativno pisanje nastao na temelju praktičnog iskustva s održanih radionica. Trenutno dovršava roman, čija se objava očekuje iduće godine.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Adi Hodžić (Doboj, 1989.) je novinar, pisac, scenarist rođen u Doboju, odrastao u Zagrebu, a danas živi u Sarajevu. Autor je knjige poezije „Udisaj srodnosti“ (2021.) koju je promovirao u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Tuzli... te knjige „Bajke iz čarobne škrinje“ (2023.) za najmlađe.
Autor je drame „Javna kuća bez zidova“ te scenarija za kratki dokumentarni film „U mreži“. Od 2010. je aktivan kao novinar. Piše kolumne i članke o kulturi ali i običnim ljudima koji se bave neobičnim stvarima, ali i pojedincima koji su napravili uspjeh u nauci, umjetnosti i doprinose ovom društvu svojim zalaganjem kroz svoje stvaralaštvo. Autor je desetak grupnih radova, zbirki i publikacija.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Sivić (Sisak, 2000.) trenutno je studentica druge godine diplomskog studija kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Nagrađena je prvim mjestom na Natječaju za najbolji studentski poetski i prozni rad “Margan Tadeon” za kratku priču Starica, u organizaciji Društva studenata kroatologije “Cassius” 2020., kao i prvim mjestom na Natječaju za najbolju kratku priču Gradske knjižnice Samobor „Pišem ti priču“ za kratku priču Život i smrt Poreznika III 2022. Također, dobitnica je Rektrove nagrade u humanističkom području za individualni znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2022./2023. za rad pod nazivom Mračna akademija.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Anica Miličević (Mostar, 1991.) je profesorica violine, ljubitelj knjiga i slobode, skupljačica snova dvojice šašavih dječaka i svemirska suputnica jednoga posebnoga čovjeka. U rodnome gradu je započela i završila svoje obrazovanje, diplomirala je 2016. godine na Studiju glazbenih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, smjer violina i etnomuzikologija. Poslovni put započinje u Simfonijskome orkestru Mostar, kao i glazbenim školama u Hercegovini. Pisanjem se bavi od ranoga djetinjstva, radovi su joj objavljivani u učeničkim časopisima i nagrađivani na smotrama hrvatskoga jezika. Od rujna 2019.godine rodnu Hercegovinu je zamijenila Slavonijom, živi u Osijeku i radi u Glazbenoj školi Franje Kuhača. Posljednjih godina je objavila svoje tekstove u zbirkama priča Perunikine besjede (Društvo ljubitelja književnosti Littera, Osijek, 2022.) i Čarolija Božića (Prof&Graf, Tenja, 2022.). U godini 2023. ušla je u uži izbor od deset autora na natječaju za nagradu Mak Dizdar (Festival Slovo Gorčina) za neobjavljenu zbirku poezije. Živi od ljubavi i sjećanja.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tena Mesarić (Zagreb, 2004.) tijekom srednje škole redovito sudjelovala na smotri Lidrano, a 2023. se plasirala na državnu razinu s proznim tekstom "Ti ćeš izabrati bolje". Na natječaju Prozak ulazi u širi izbor, a radovi su joj zamijećeni i na natječaju Metafora gdje je dvije godine za redom ušla u uži izbor. U svibnju 2023. gostuje na književnoj tribini Učitavanje.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tanja Samoščanec (Zagreb, 1989.) ponosna je majka djevojčice od 10 godina, učiteljica joge i bibliofil. Od malih nogu zaljubljena je u čitanje, i u knjigama nalazi svoju sigurnu luku. Najdraži pisac joj je J.D. Salinger, čija djela su je osvojila na prvo čitanje i jedini je autor čije radove nanovo čita. Njezino spisateljsko putovanje započelo je pjesmama, da bi se razvilo u rad na prvoj zbirci kratkih priča. U pisanju je pronašla način da oblikuje misli i emocije koje su čekale da budu prenesene na papir, konačno u pravom redoslijedu.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Tušek (Zagreb, 1989.) diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje kao vanjski suradnik predaje na stručnom diplomskom studiju Digitalni marketing. Povremeno režira videospotove kao trećina kolektiva Kudbashoni, jedna je polovica filmskog podcasta "Videoteka na kraju svemira" i trenutno je samozaposlen kao kreativni direktor u području marketinga. Dosadašnje spisateljsko iskustvo stekao je na kratkim filmskim formama, u čemu mu je pomoglo pohađanje Palunkove scenarističke škole.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Dina Vukelić (Zagreb, 1990.) je dramaturginja je i dramatičarka. Nakon završetka studija komparativne književnosti i primijenjene lingvistike na Filozofskom fakultetu te dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti 2015., aktivno se bavi dramaturgijom i pisanjem za kazalište i radio. Ostvarila je suradnje s mnogim kazalištima (HNK u Zagrebu, HNK Ivan pl. Zajc, INK Pula, ZKM, SK Kerempuh, GK Žar ptica, GK Gavella, Dječje kazalište Dubrava, itd.), a radila je i na nezavisnoj sceni (Eurokaz, Teatar Rugantino, Ludens teatar, Mali teatar, Empiria teatar, Presvrt i dr.). Izvedeni su joj dramski tekstovi “Ako kažeš, gotov si” (GK Žar ptica), “Darian, hrvatski kralj samopomoći” (SK Kerempuh), “Dnevna doza mazohizma” (MKC, Skopje), “Muke sv. Sanje u karanteni” (dio omnibusa “Monovid–19”, ZKM), “Moderni oblici patnje” (GK Gavella, Ludens teatar) i “Digitalno sama” (Empiria teatar, Scena Ribnjak). S Dramskim programom radija surađuje od 2013. godine kao autorica dramatizacija, vanjska dramaturginja emisije KriK (2020. – 2022.) te autorica radiodramskih tekstova izvedenih u Radio ateljeu: “Obična”, “One male stvari nakon polusna”, “Ako kažeš, gotov si”, “Dnevna doza mazohizma”, “Moderni oblici patnje” i “Krotka se buni”. Tekstovi su joj prevedeni na poljski, makedonski i francuski jezik te tiskani u publikacijama (Kazalište, Naklada Pozor). Od 2021. producentica je i dramaturginja Empiria teatra. Trenutno radi kao samostalna umjetnica.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eliša Papić (Beograd, 1992.) osnovnu školu pohađao je u Puli, gdje je završio i jezični smjer Gimnazije Pula. Nakon toga seli u Rijeku, gdje završava Medicinski fakultet i započinje svoj rad na Klinici za neurologiju kao specijalizant. Nagrađivani je pisac, pjesnik, glazbenik i liječnik. Autor je romana “Šest žica i Stetoskop” (Naklada Bošković, 2017.) te “Gad” (Vlastita naklada, 2022.) te zbirke pjesama “Aurora” (Vlastita naklada, 2020.). Njegova priča “Da je bar sve to rock’n’roll” proglašena je najboljom kratkom pričom na 7. natječaju za kratku priču Muzeja Anđela 2018. godine. Sa kratkom pričom Monument, ulazi u top 27 kratkih priča na 16. WHFestu, a pričom “ Johnny Gitara “ ulazi u zbirku 17 kratkih priča na 6. natječaju za kratku priču Gradske knjižnice Samobor. 2019. godine sa svojom pričom “Pogreb za dvoje” pobjeđuje na Festivalu europske kratke price ( FEKP ). 2020. godine svojom pričom “Hohnerica” ulazi u zbirku Gradske knjižnice Samobor. 2021. godine osvaja drugo mjesto na natječaju Metafora s pričom “Sirene”. Kao glazbenik iza sebe ima nekoliko izdanja pod imenom Elisha (Chapters, 2018.; Chaos Buddy, 2019.; “Let me tell you about” 2020. ; “Amy”, 2021.). Njegov album “Let me tell you about” u užem je izboru za najbolji album RiRocka 2020. godine. Trenutno radi kao liječnik, specijalizant neurologije u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te stvara novu glazbu, piše prozu i poeziju.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Boris Mirko (Makarska, 1995.) bavi se amaterskim pisanjem, no do prije koju godinu nije slao radove nigdje. Prije tri godine u studentskom časopisu "Split Mind" izašle su mu dvije pjesme. Prošle godine priča "Ciklus" je ušla u širi izbor natječaja "Sedmica & Kritična masa".
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Marija Dejanović (Prijedor, 1992.) odrasla je u Sisku. Živi i djeluje u Zagrebu i Larissi. Završila je studij komparativne književnosti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2018. godine objavljuje knjige Etika kruha i konja (nagrada Goran za mlade pjesnike i nagrada Kvirin za mlade pjesnike) i Središnji god (nagrada Zdravko Pucak). Trojezična knjiga Orato Osto/Visible Bone/ Vidljiva kost izašla joj je u Grčkoj u sklopu Athens World Poetry Festivala i Versopolisa, u izdanju Poets' Circlea. 2021. objavila je knjigu pjesama Dobrota razdvaja dan i noć (najuži izbor za nagradu Tin Ujević). Za pojedine pjesme dobila je: prvu nagradu Milo Bošković (2021.), drugu nagradu na DiBiase Poetry natječaju (2021.), treću nagradu na natječaju Castello di Duino (2022.), te nagradu Marin Držić Ministarstva kulture RH za 2020. godinu za dramski tekst Ne moramo više govoriti, svi su otišli. Objavljivala je pjesme, eseje i književne kritike u raznim časopisima, zbornicima i na internetskim portalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Pjesme su joj prevođene na petnaestak svjetskih jezika. Sudjelovala je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim pjesničkim festivalima i čitanjima poezije te na pjesničkim rezidencijama. Zamjenica je direktora Thessalian Poetry Festivala (Πανθεσσαλικό Φεστιβάλ Ποίησης) i članica uredništva časopisa Tema i Libartes. Članica je Hrvatskog Društva Pisaca, Hrvatskog P. E. N. Centra i europske pjesničke platforme Versopolis.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Daria Blažević (Zagreb, 1987.) završila je preddiplomski studij Filmske i televizijske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, te diplomski studij Režije na Filmskoj akademiji u Beču. Od 2020. godine članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Suosnivačica je i voditeljica umjetničke organizacije Kadromat, u sklopu koje djeluje i kao producentica filmskih i multimedijskih projekata. Njeni kratki filmovi prikazivani su na domaćim, regionalnim i svjetskim festivalima, a u Hrvatskoj je nagrađena na Zagreb Film Festivalu, Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva i festivalu Kratki na brzinu. Članica je i dopredsjednica Kinokluba Zagreb.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Korina Husnjak (Zagreb, 2000.) nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna upisuje Sveučilište VERN na kojemu je završila preddiplomski studij Filmskog, televizijskog i multimedijskog oblikovanja. Trenutno je na prvoj godini diplomskog studija Filmske i televizijske režije i produkcije. Čita više nego što piše, a filmove gleda više nego što ih režira. U fakultetskim okvirima piše scenarije, a honorarno piše najave nadolazećih filmova za novinare i web stranice. Izvan fakultetskih i honorarnih okvira piše poeziju i prozu koju nikome ne pokazuje.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Nina Bjelan (Vinkovci, 1987.) završila je studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Umjesto željenog znanstvenog, upisala je i završila nastavnički smjer, diplomirala 2004. na temu „Psihoanalitička i dramaturška analiza drama Ubu Roi, Kralj Gordogan i Macbeth“ te potom godinu dana stažirala u osnovnoj školi. Do 22. godine života preselila se desetak puta, a zadnja velika selidba bila je u Njemačku 2016., gdje trenutno živi i radi te pokušava pisati priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Saša Vengust (Zagreb, 1988.) završio je školovanje kao maturant II. opće gimnazije. Nakon toga je naizmjence malo radio u videoteci, malo brljao na Filozofskom fakultetu po studijima filozofije, sociologije i komparativne književnosti. U naglom i iznenadnom preokretu, zaposlio se u Hladnjači i veletržnici Zagreb kao komercijalist u veleprodaji voća i povrća. Trenutačno traži posao, preuređuje kuću, savladava 3D printanje, boja minijature, uveseljava suprugu i ostale ukućane sviranjem električne gitare te redovito ide na pub kvizove da se malo makne iz kuće.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Hana Kunić (Varaždin, 1994.) završila je varaždinsku Prvu gimnaziju nakon koje upisuje studij Glume i lutkarstva na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je magistrirala 2017. godine. Kao Erasmus+ studentica studirala je Glumu i na Faculty of Theatre and Television u Cluj-Napoci u Rumunjskoj. Glumica je pretežno na kazališnim (HNK Varaždin, Kazalište Mala scena Zagreb, Umjetnička organizacija VRUM, Kazalište Lutonjica Toporko), a povremeno i na filmskim i radijskim projektima. Kao dramska pedagoginja djeluje u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK i u romskom naselju Kuršanec u sklopu projekta Studija Pangolin. Pisanjem se bavi od osnovne škole – sudjelovala je na državnim natjecanjima LiDraNo (2010. i 2012.), izdala je zbirku poezije „Rika“ (2018.), njena prva drama „Plavo i veliko“ izvedena je na Radiju Sova (2019.), a njen prvi dječji dramski tekst „Ah, ta lektira, ne da mi mira“ postavljen je na scenu lutkarskog Kazališta Lutonjica Toporko (2021.). Suosnivačica je Umjetničke organizacije Favela. Živi u Zagrebu, puno se sunča i alergična je na banalnost.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ljiljana Logar (Koprivnica, 1988.) diplomirala je fonetiku i hrvatski jezik na FFZG. Pisanjem se počinje aktivnije baviti za vrijeme studija. Kraće vrijeme predaje hrvatski jezik u školi, nakon čega se prebacuje u korporativne vode. Ne objavljuje puno, dosad je sudjelovala na natječaju KGZ-a za kratku priču gdje je osvojila prvo mjesto. Kod pisanja je zanimaju usputne, svakodnevne teme, pri čemu putovanja koristi kao stabilan motiv i pozornicu za generiranje univerzalnih ljudskih preokupacija.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vida Terze (Zagreb, 2003.) studentica je prve godine na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Piše prozu od svoje četvrte godine. Njena kratka priča ''Pet minuta'' prošle je godine dobila drugu nagradu na Natjecanju za kratku priču o Domovinskom ratu. S istom je pričom sudjelovala na državnoj smotri literarnog, dramskog-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ivana Butigan (Zagreb, 1987.) diplomirala je komparativnu književnost i portugalski jezik i književnost na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pisanjem kratkih priča, koje su joj najdraža forma, počela se baviti krajem 2021. To je ujedno i prvi put da se odlučila okušati u pisanju fikcije, te nema prethodno objavljivanih radova.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Paula Ćaćić (Vinkovci, 1994.) diplomirala je indologiju i južnoslavenske jezike i književnosti na FFZG. Poeziju je objavljivala u raznim časopisima i na web portalima te je sudjelovala na večerima poezije u Ljubljani i Zagrebu. Na 27. Pjesničkim susretima u Drenovcima dobila je priznanje za najbolji rukopisni prvijenac koji je 2017. godine i objavljen pod naslovom ''Povratna karta''. Godine 2018. njezina kratka priča ''Na kraju sela'' proglašena je najboljom na Preprekovoj jeseni. 2020. objavljena joj je druga zbirka pjesama ''Osobni pejzaž'' koja je na Danima Josipa i Ivana Kozarca nagrađena Poveljom uspješnosti. Stalna je suradnica web portala VoxFeminae na kojemu piše o kinematografiji i televiziji iz feminističke perspektive. Prevodi književne tekstove s bugarskog i slovenskog jezika.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Adrian Satja Kurdija (1991.) živi u Zagrebu od ranog djetinjstva. Magistrirao je računarstvo i matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te doktorirao računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi kao asistent. Povremeno sastavlja zadatke za informatička natjecanja i piše blog (Blogaritam.com). Pohađao je nekoliko radionica kreativnog pisanja. Priče su mu objavljene na portalima ZiN Daily, Booksa, Čovjek-časopis i Blacksheep.rs. Ušao je u širi izbor za nagradu Prozak 2016., 2020. i 2021. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Šima Majić (Imotski, 1992.) živi u Kongori kod Tomislavgrada. Po struci je magistrica hrvatskog jezika i književnosti. Objavila je dvije zbirke pjesama: Potkožni sjever i Melankolija igra badmiton, kao i poeziju i prozu u književnim časopisima, antologijama i zbornicima; neki od njih su: Asymptote, Eurolitkrant, Strane, Stih u mreži, Astronaut, Motrišta, Čovjek Časopis… Dobitnica je nagrada Zdravko Pucak i Anka Topić. Pjesme su joj prevedene na engleski i francuski jezik. Radi kao nastavnica i školska knjižničarka u osnovnoj školi u Tomislavgradu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Kristina Tešija (Solin, 1988.) magistrirala je hrvatski jezik i književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Splitu, a dodatno se educirala u polju rada s mladima te sudjelovala, organizirala i provodila različite neformalne edukacije iz područja kulture, umjetnosti, ljudskih prava i medija. Jedna je od suosnivačica platforme Culture Hub Croatia koja djeluje od 2017., a od ljeta 2021. upravlja kreativnim hub-om Prostor u Splitu. Radi kao nezavisna kazališna kritičarka i novinarka u kulturi (gledam.org, kritikaz, kazaliste.hr, kulturpunkt, Theatralia / Hrvatski radio) i radijska urednica i novinarka (KLFM).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Darko Crnolatac (Sisak, 1992.) odrastao je u selu Greda, okružen kajkavskim narječjem i običajima. Nakon završene srednje medicinske škole, na FFZG završava studij germanistike i fonetike za kojeg sudjeluje na nekoliko stipendija i razmjena u Njemačkoj i Hrvatskoj. Pohađao je nekoliko radionica književnog prevođenja i preveo dva književna djela za djecu i mlade s njemačkog na hrvatski jezik: Ja, Cezar i ekipa s Kapitolija i Petominutne priče (Znanje, 2022.). Trenutačno je zaposlen u knjižnici Goethe-Instituta Kroatien, a povremeno vodi radionice govorništva.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ivana Grbeša (1988.) živi i radi u Zagrebu. Po zanimanju je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju, kratke priče i prozne crtice. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015.godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Na natječaju 2020. "Sedmica & Kritična masa'' ulazi u širi izbor s kratkim pričama. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org, booksa.hr, ne ma.net, knjizevnost.hr, te kratku priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču književno stvaralaštvo, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima, te organiziraju književne susrete i čitanja. Autorica je bloga ''Soba za ovdje''. (http://www.sobazaovdje.com.hr/)
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Negotić (Split, 1989.) završila je studij kroatistike i portugalskog jezika i književnosti na FFZG. Nakon toga usavršavala se u Portugalu gdje je završila studij portugalskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Coimbri. Od 2015. do 2021. godine radila je u izdavačkoj kući Hena com kao lektorica i asistentica glavne urednice, a od 2018. do 2021. godine kao urednica strane proze. Lektorski potpisuje stotinjak djela, a urednički preko trideset. Završila je radionicu književnog prevođenja te dvije radionice književne kritike u Centru za kreativno pisanje, kao i radionicu književnog prevođenja pri Društvu hrvatskih književnih prevodilaca. Članica je Translaba – laboratorija za književno prevođenje. Objavljuje književne kritike u časopisu Stav. Prevodi s portugalskog i engleskog jezika književne i stručne tekstove. Vlasnica je obrta za uredničke, lektorske i prevoditeljske poslove Lovac u tekstu. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Hardi (Vukovar, 1998.) trenutno studira teologiju na KBF-u u Đakovu. Privlači ju misterij ljudskog susreta, opterećujućih strahova i snažnih emocija. Smatra kako su to teme koje dodiruju svakog čovjeka, a svojim pisanjem želi čitatelju poručiti kako ni u jednom trenutku nije prepušten sam sebi. Dosada objavljeni prozni književni radovi su kratka priča Ljubav koja mijenja u zborniku Biseri u zvijezdama, kratka priča O krčmi, Ugarima i biskupu u zborniku Priča se (p)o gradu VI/VII te kriminalistička kratka priča Dragi dnevniče koja je na I. međunarodnom natječaju Kristalna pepeljara 2020. godine osvojila 1. nagradu. Od poezije, objavljena je njezina pjesma Samoća ljubavi u zborniku duhovne poezije Sveti Martin denes.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Bašić (Brač, 1992.) je profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Studirala je na Sveučilištu u Zadru gdje je diplomirala na temu „Kompleks tijela u odabranom proznom opusu Slavenke Drakulić“. Većina je njenih tekstova napisana na standardnom jeziku, ali dijaloge gotovo uvijek piše na mjesnom govoru (selačkoj čakavici). Njena je kratka humoristična priča na čakavici objavljena u zborniku radova „Pinka smija“ GK Kaštela i navedena je osvojila drugo mjesto na natjecanju „Književno stvaralaštvo mladih otoka Brača” (Nazorovi dani). U posljednje se vrijeme okušala i u pisanju književnih osvrta, a trenutno završava roman prvijenac „Iskreno, Koka“. Riječ je o fragmentarnom romanu čija radnja prati život njene obitelji, ali i njen vlastiti. Aktivno objavljuje kratke prozne tekstove na svojoj Facebook stranici „Riječ ili dvije” i Anna Lit književnom portalu (portal čija je primarna svrha otkrivanje ženskih imena u književnosti).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Katičić (Split, 1990.) ima objavljenu zbirku priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' od strane Pučkog učilište Velika Gorica.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Magdalena Mrčela (Split, 1992.) profesorica je hrvatskoga i latinskoga jezika i književnosti, zaposlena u splitskoj II. gimnaziji. Od 2013. godine bila je suradnica portala Nogometplus, a od 2017. novinarka je na portalu Dalmacija Danas. Uža su područja njezina novinarskog interesa nogomet i kazališna kritika. Dobitnica je književnih nagrada Slavko Kolar (kratka priča „Urota ozaljsko-zagrebačka“), Zvonko Todorovski (roman prvijenac „Kako je Flegmarin postao kapetan“), Zlatko Tomičić (kratka priča „Influenserica“) i Zdravko Pucak (zbirka pjesama „Kvadratna jednadžba“). Uz već spomenute naslove, 2019. objavila je tinejdžerski roman „Dnevnik 4. A“, a godinu kasnije hvaljeni roman „Između“ koji se bavi tabuiziranim temama depresije i suicida. 2021. uz poticaj Ministarstva kulture objavljuje psihološko-kriminalistički roman „Osvetnici“. Živi i radi u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ana Topić (Zagreb, 2000.) je studentica sociologije. U slobodno vrijeme pohađa dvije dramske grupe, sudjeluje u radionicama te se bavi i drugim oblicima umjetnosti: raznim tehnikama crtanja i slikanja, digitalnom umjetnošću, izradom predmeta, bilo da su skulpture od gline, razni ukrasi ili nakit, te čitanjem i pisanjem.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Lucija Švaljek (Zagreb, 1995.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost u Zadru na temu ''Žanrovske transformacije gurmanskog lika''. U koautorstvu s mentoricom napisala je znanstveni članak ''Lik čudovišnog gurmana i destruktivni pantagruelizam u romanima Amélie Nothomb'' koji je objavljen u Književnoj smotri 2021. godine. Iste te godine pohađala je Ferićevu radionicu kratke priče na kojoj je nastala priča ''Zašto su djevojčice ljute'' objavljena na Booksinom portalu. Na stranici Anna Lit može se pročitati kolumna o studiranju ''Kaj ti stara radi Zadar?'', a u časopisu Zadarska smotra objavljena je njezina recenzija romana ''Pjevač u noći'' Olje Savičević Ivančević. Ušla je u uži izbor na Kritičnoj masi s pričom ''Nikad nećemo biti Julije Roberts''. Pjesme su joj objavljene na portalima Zg-Kult, Eckermann i Anna Lit. Nastupala je na četvrtoj pjesničkoj tribini ''Govorimo glasnije'' i tako se okušala u slam poeziji. Kad piše, voli pisati o stvarima koje je bole. U svojim poetskim i proznim tekstovima bavi se temama obiteljskog nasilja, ljubavi, prijateljstva i odrastanja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mira Petrović (Split, 1989.) predaje engleski jezik u školi stranih jezika. Dobitnica je nagrada za kratku priču Vranac – 2015, Kritična masa 2019, Ulaznica 2016 i 2021. Dva puta je bila u finalu nagrade Prozak. 2020. je objavila roman ''Divljakuše''. Živi u Splitu, piše povremeno, čita puno.
Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Autorica više pjesničkih i proznih knjiga. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, diplomirala je filozofiju, a potom jezik i južnoslovenske književnosti. Na Fakultetu za političke nauke u Podgorici završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše socijalno angažiranu poeziju, prozu i esejistiku namijenjenu za izvođačke performanse. Nastupala je na mnogim regionalnim festivalima, a njezini su tekstovi zastupljeni na svim važnijim portalima u regiji te u časopisima, zbornicima i antologijima. Njezina poezija objavljena je i na engleskom jeziku.
Marina Gudelj (Split, 1988.) diplomirala je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Književnim radom bavi se oduvijek za sebe, a javno zadnjih nekoliko godina. Objavljivala je u Zarezu, na Kritičnoj masi, Portalu Strane i u međunarodnom časopisu Alternator. Kratke priče nagrađivane su joj na Kritičnoj masi, FEKP-u i na koncu nagradom Prozak (2018.) za najbolji prozni rukopis autora/ice do 35 godina starosti. Kao produkt nagrade Prozak, 2020. izlazi joj zbirka kratkih priča Fantomska bol koja iste godine ulazi u širi izbor za nagradu Fric. Vodi književni blog Straničnik na kojem objavljuje priče koje (uglavnom) stanu na jednu stranicu. Živi i radi u Splitu, a svoje slobodno vrijeme provodi nepredvidljivo.
Adnan Bajrović (Sarajevo, 1991.) stekao je zvanje bachelora komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nakon uspješno obranjenog rada „Gospodar prstenova – svijet u previranju: Međuzemlja između mita i prosvjetiteljstva“. Tijekom studija se počinje baviti filmskom i književnom kritikom, što će se kasnije razviti u stalno zanimanje. Pisao je za nekoliko različitih regionalnih portala; Ziher.hr, Omladinski magazin Karike, tportal, XXZ Magazin, Školegijum. Tijekom 2017. godine je bio član Mladih filmofila na 64. Pula film festivalu kao filmski kritičar i član žirija u kategorijama Kratka Pula i Studentski film. 2018. godine osvojio je posebnu nagradu za književnu kritiku na književnom festivalu Bookstan koji organizira Buybook. S ciljem da tvorevinama žanra, pored zabavnog, pronađe i vrijednosno mjesto u našoj kulturi, 2019. godine zajedno s bratom pokreće portal E-volucija. Trenuto radi kao novinar u Oslobođenju.
Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi priču o više od šezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno društvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sjećanjima, fotografijama, povijesnim događajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, željama i htijenjima generacija, roman je živo svjedočanstvo o preobrazbama jednog društva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vraća u rat u Alžiru, susrećemo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agnès Varda, vraćamo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na pobačaj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti. Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilježi i slaže poput palimpsesta kako bi u pojedinačnu sjećanju izrazila „proživljenu dimenziju povijesti“ i pisanjem „oblikovala svoju buduću odsutnost“ rekonstruirajući ono naše, zajedničko vrijeme koje „iz davnina sipi do danas“. Tako autorica uspijeva ispisati život u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.
Philippe Lançon (1963.) novinar je, pisac i književni kritičar. Piše za francuske novine Libération i satirički časopis Charlie Hebdo. Preživio je napad na redakciju časopisa te 2018. objavio knjigu Zakrpan za koju je dobio niz nagrada, među kojima se ističu Nagrada za najbolju knjigu časopisa Lire 2018., Nagrada Femina, Nagrada Roger-Caillois, posebno priznanje žirija Nagrade Renaudot. Knjiga je prevedena na brojne jezike te od čitatelja i kritike hvaljena kao univerzalno remek-djelo, knjiga koja se svojom humanošću opire svakom nasilju i barbarizmu.
Sheila Heti (1976.) jedna je od najistaknutijih kanadskih autorica svoje generacije. Studirala je dramsko pisanje, povijest umjetnosti i filozofiju. Piše romane, kratke priče, dramske tekstove i knjige za djecu. U brojnim utjecajnim medijima objavljuje književne kritike i intervjue s piscima i umjetnicima. Bestseleri How Should a Person Be? i Women in Clothes priskrbili su joj status književne zvijezde. New York Times uvrstio ju je na popis najutjecajnijih svjetskih književnica koje će odrediti način pisanja i čitanja knjiga u 21. stoljeću, a roman Majčinstvo našao se na njihovoj ljestvici najboljih knjiga 2018. godine. Hvalospjevima su se pridružili i časopisi New Yorker, Times Literary Supplement, Chicago Tribune, Vulture, Financial Times i mnogih drugi koji su je proglasili knjigom godine. Majčinstvo je tako ubrzo nakon objavljivanja postao kultni roman. Sheila Heti živi u Torontu, a njezina su djela prevedena na više od dvadeset jezika.
lija Đurović rođen je 1990. u Podgorici. Nakon gimnazije upisao je opću i komparativnu književnost. Priče piše od 2005. Svoju prvu knjigu proze, „oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“, objavio je 2014. u "Yellow Turtle Press", mladoj crnogorskoj nakladi koju sam vodi. Uslijedile su "Crne ribe" (2016.) i knjiga pjesama "Brid" (2018.), koja je dobila nagradu na festivalu u Beogradu. Od 2013. živi u Berlinu, radeći kao slobodni autor i publicist. Godine 2019. bio je sudobitnik nagrade crnogorskog pozorišta za najbolju suvremenu dramu "Uspavani". Njegov roman prvijenac, "Sampas", pojavit će se 2021. u Beogradu.
Ines Kosturin (1990., Zagreb) rodom je iz Petrinje, gdje pohađa osnovnu i srednju školu (smjer opća gimnazija). Nakon toga u istom gradu upisuje Učiteljski fakultet, gdje je i diplomirala 2015. godine te stekla zvanje magistre primarnog obrazovanja. Pisanjem se bavi od mladosti, a 2014. izdaje svoju prvu samostalnu zbirku poezije, ''Papirno more''. Krajem 2020. izdaje drugu samostalnu zbirku poezije, ''Herbarij''. Pjesme objavljuje kako u domaćim, tako i u internacionalnim (regionalno i šire) zbornicima i časopisima. Na međunarodnom natječaju Concorso internazionale di poesia e teatro Castello di Duino 2018. osvaja treću nagradu. Poeziju uglavnom piše na hrvatskom i engleskom jeziku.
Luka Ivković (1999., Šibenik) je student agroekologije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do sada je objavljivao u časopisu Kvaka, Kritična masa, Strane, ušao u širi izbor za Prozak 2018., uvršten u zbornik Rukopisi 43.
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković” 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade “Sedmica & Kritična Masa” 2016., 2017. i 2019. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine, a kratka priča joj je odabrana među najboljima povodom Mjeseca hrvatske knjige u izboru za književni natječaj KRONOmetaFORA 2019. godine. Kao dopisni član je pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja "Pisaće mašine" pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić. Dobitnica je posebnog priznanja 2019. godine žirija nagrade "Sedmica & Kritična masa" za 3. uvrštenje u uži izbor.
Igor Petrić (1973., Sisak) živi u Sisku. Diplomirao je 1996. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada. Po zvanju je mag. socijalnog rada zaposlen kao stručni suradnik izvanpravne struke na Županijskom sudu u Sisku. Član je Matice hrvatske i Društva nezavisnih pisaca. Do sada mu je objavljeno oko tristo pedeset pjesama i tridesetak kratkih priča u književnim časopisima, antologijama, zbirkama i zbornicima pjesama te internetskim portalima za književnost, znanost, kulturu… u zemlji i inozemstvu. Nagrađen je na prvom književnom natječaju SPPIKAPP. Sudjelovao je na petom međunarodnom festivalu ''50 Poems for Snow''. Časopis Zvezdani kolodvor dodijelio mu je ''Džojsov KNJIGOSLOV'' za pjesmu ''Samo šalim se S.I.N.D (strah ili nešto drugo)'' objavljenu u antologiji ''Džejms Džojs na Mediteranu''. Pjesma ''Pitanja o životu, ljubavi, smrti i sreći'' objavljena je kao pjesma dana na portalu mojzagreb.info. Na književnom natječaju ProvidencaBnM, Zagreb za najbolje književno djelo regije, osvojio je treće mjesto za kratku priču ''Leptir'' i ostale.
Matej Čolig (1993., Zagreb) završio je klasičnu gimnaziju. Na posljednjoj je godini studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je prethodno kraće studirao komparativnu književnost i kroatistiku. Objavljen mu je filozofski esej ''Točka urušavanja'' u studentskom časopisu Čemu. Živi u Adamovcu pored Zagreba.
Lovro Brlobuš (1993., Zagreb) studira povijest na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. U slobodno vrijeme voli pisati, čitati i svirati gitaru.
Clemens J. Setz (Graz, 1982.), nazivan i wunderkindom, austrijski je pisac i prevoditelj, a bivši matematičar i kompjutoraš. Studirao je matematiku i germanistiku. Godine 2007. debitirao je s romanom ''Söhne un Planeten'', a već s drugim romanom, ''Die Frequenzen'', bio je finalist za nagradu ''German Book Prize''. Godine 2011. osvojio je nagradu književnog sajma u Leipzigu sa zbirkom kratkih priča ''Die Liebe zur Zeit des Mahlstäder Kindes''. Godinu nakon, 2012., ponovno je bio u finalu za nagradu ''German Book Prize'' s romanom ''Indigo'', a 2015. dobio je nagradu ''Wilhelm Raabe'' za roman ''Die Stunde zwischen Frau und Gitarre'' (2015.). Njegova su djela i roman ''Die Frequenzen'' (2009.) i zbirka kratkih priča ''Glücklich wie Blei im Getreide'' (2015.). Prepoznat je i od publike i od kritike, a uspoređivan je s Nabokovom i Fosterom. Živi i radi u Austriji.
Donosimo vam ulomak iz njegovog romana ''Indigo'' koji je s njemačkoga preveo Dalibor Joler (2020., Hena com). Knjigu - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dominik Tujmer (1992., Zagreb) jezavršio švedski i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi kao prevoditelj. Više čita nego što piše, ali dosad je uspio objaviti jednu kratku priču. Bavi se i glazbom i sportom, radi na tome da bude renesansni čovjek, strahuje da je ta renesansa zapravo ADHD, a voli opskuran humor i misaone eksperimente.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dalen Belić (1997.) je mladi pazinski autor. Do sada je objavljivan u regionalnim zbirkama science fiction, fantasy ili horror tematike. Njegove kratke priče mogu se naći u istrakonskim zbirkama ''Apokalipsa laži'' i ''Zrnca spoznaje'', u zbirkama u sklopu manifestacije Festival Fantastične Književnosti ''Priče o manjinama'', ''Priče o Pazinu'' i ''Priče o sjedinjenju'' te na raznim web portalima. Osvojio je drugo mjesto na Riječkim Perspektivama 2017. godine sa pričom ''Paket jaja i jedno kiselo vrhnje'' i prvo mjesto 2018. i 2019. godine s pričama ''Tko rano rani, golub na grani'' i ''Jedan, Dva, Tri i Četiri''. Također je i jedan od dobitnika nagrade Chrysalis, priznanja za nove obećavajuće autore koje dodjeljuje Europsko udruženje za znanstvenu fantastiku (ESFS). Studira anglistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Patrik Weiss (1996., Rijeka) trenutno je student završne godine diplomskog studija kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Nema pojma kako će se nakon faksa prehranjivati. Objavljuje poeziju u raznim Internet časopisima i na raznim portalima posvećenim književnosti. Ne preferira određen stil, zalaže se za slobodu izraza i inovaciju u pisanoj riječi. Do sada je objavio pet knjiga poezije. (''Šutnja je zlato i ostale životne laži'' 2017., Redak, ''Purpurni oblaci'' 2018., Redak, ''Le Nouvel Etat'' 2018., Redak, ''I papiga može ponavljati'' 2018., UNSP, ''S kandžama na očima'' 2019., Redak). Životni san mu je postati bébé terrible književnosti, a isto tako zna da se to ne postaje. U suštini, onaj koji se osjeća kao apatrid s koferom punim riječi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Danko Delač (1985., Osijek) nakon završetka gimnazije 2003. upisuje studij psihologije. 2009. upisuje, a 2014. završava Preddiplomski studij kulturologije, smjer Medijska kultura. 2014. upisuje diplomski studij Komparativne književnosti/Etnologije i kulturne antropologije na FFZG-u. Piše kratke priče i scenarije. 2007. dobiva nagradu (drugo mjesto) za ''Kikijev izbor'', posebno priznanje za napisani scenarij na radionici Palunko pri ZFF-u za scenarij ''Naranče'' te ulazi u širi izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' s proznim radom ''Divertimento''.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Karla Andrić (1986., Đurđevac) magistrirala je Odnose s javnošću pri Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Osnivačica je nezavisnog huba HAIKU communications u kojemu je samozaposlena na poziciji komunikacijske strateginje i konzultantice. Surađuje s globalnim, regionalnim i nacionalnim kreativnim agencijama, institucijama te udrugama koje provode projekte iz kulture. Između ostalog, pet godina je bila zadužena za komunikaciju Festivala europske kratke priče (FEKP). Završila je radionicu kreativnog pisanja kod Zorana Ferića u sklopu koje joj je objavljena kratka priča ''Slina'' na portalu Booksa.hr. Živi i radi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Nina Bajsić (1994., Zagreb) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Piše poeziju, prozu i dramske tekstove. Kao dramska spisateljica i dramaturginja ostvaruje suradnju s raznim kazalištima. U Hrvatskom narodnom kazalištu kao dramaturginja radi na predstavi ''Tko pjeva zlo ne misli'', a u Gradskom dramskom kazalištu Gavella na predstavama ''Krleža alla Gavella'' i ''Sjećanje šume'', gdje potpisuje dramatizaciju. Aktivno radi i na kazališnim projektima nezavisne scene (predstave ''Hoerspiel – mala igra za slušanje i gledanje'', ''Drvo koje je pjevalo'', ''U slučaju mjesečeve katastrofe''). Nekoliko mjeseci radila je u irskom kazalištu Rough Magic Theatre Company u Dublinu. Autorica je nekoliko dokumentarnih radio drama te potpisuje režiju dva audio-romana: ''Sjećanje šume'' i ''Hotel Zagorje''. Osim kazalištem i pisanjem, od 2018. godine kao kantautorica djeluje na glazbenoj sceni, sklada i izvodi vlastite pjesme.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Mima Juračak (1986., Sisak) objavljena je u zbornicima natječaja Lapis Histriae i različitim časopisima. Dobitnica je nagrada ''Vranac'' i ''Ulaznica'' za kratku priču 2016. godine. U slobodno vrijeme bavi se ilustracijom. Radi kao knjižničarka.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sebastian A. Kukavica (1992., Rijeka) izučavao je politologiju, globalne studije, sociologiju, kulturalne studije i američku književnost na sveučilištima u Zagrebu, Leipzigu, Siegenu i Coimbri. Objavio je tri knjige: ''na samrti, čovjek slon preživjelima prepričava povijest zapadne civilizacije'' (2017.), ''nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri envera hoxhe'' (2016.) i ''Aleatorika disanja'' (2015.). Dekadent, kulturni pesimist, pasivni nihilist.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ida Zdilar (2002., Imotski) završila je opću gimnaziju Mate Ujevića u Imotskom i nada se polasku na studij psihologije. Njezina priča ''I šumski kraljevi plaču'' osvojila je prvo mjesto na Natječaju za kratku priču za mlade autore na Festivalu europske kratke priče 2019. u Rijeci, a na nagradnom natječaju Ja sam pisac 2018. je s pričom ''Trešnjino vino'' bila među finalistima. Bila je pozvana i na smotru English All Around 2019./20. sa svojom kratkom pričom ''The Meltdown''. Sudjelovala je i na Ja sam pisac 2019., na natječaju KGZ-a KRONOmetaFORA 2019. i na West Herzegovina Festu 2019., a sreću je iskušala i na internacionalnom mjesečnom natječaju Australian Writers' Centrea – Furious Fiction Competition.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Anita Baradić (1987., Zadar) magistrirala je fizičku geografiju s geoekologijom u Zagrebu. Tijekom školovanja napisala je mnogo znanstvenih članaka i seminara na temu očuvanja prirode i zaštite okoliša. Iz hobija piše kratke priče i crtice. Do sada je napisala nekoliko dramskih tekstova od kojih su dva uprizorena u amaterskom kazalištu u Zadru. U Gradskoj knjižnici Zadar volonterski je vodila dramske radionice za djecu. Godinu dana je vodila dramsku radionicu na talijanskom jeziku u udruzi "Zajednica Talijana Zadar". Voli sve što je vezano za prirodu, more i životinje. Za ovu priču motivirao je njezin mačak Ljutko koji je "koautor" ove priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Boris Mirko (1995.) bavi se amaterskim pisanjem, no do prije koju godinu nije nikad slao radove nigdje. 2019. godine u studentskom časopisu "Split Mind" izašle su njegove dvije pjesme.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dora Tramišak (1997.) studira na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin rad ''Četiri godišnja doba'' nagrađen je na natječaju Margan Tadeon Društva studenata kroatologije ''Cassius'' 2019. godine
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Mateja Pavlic (1988., Čakovec) studirala je povijest umjetosti, bohemistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Pragu. U životu se bavila svime i svačime, a danas bi se njezin posao mogao zaokružiti pod pojmom ''kulturni mendžment'', ali uglavnom je usmjerena na likovne umjetnosti. Ponekad se bavi i prevoditeljstvom, ilustracijom i pisanjem. Do sada, osim stručnih tekstova, pregovora izložbi i prijevoda nije ništa objavljivala. Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Igor Ivko (1986., Varaždin) studirao je etnologiju i antropologiju. Njegovi prozni tekstovi objavljeni su na raznim portalima u sklopu natječaja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Maja Peradin (1987., Zagreb) završila je studij talijanistike i bohemistike i radi u prevoditeljskoj industriji. 2011. godine u časopisu Kazalište objavljen je njezin prijevod drame ''Leptir na anteni'' Vaclava Havela. Piše kratke priče već desetak godina, a prva je objavljena u izboru natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Valentina Mavretić (1993., Rijeka) magistrirala je Dramaturgiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše kratke priče, a za pisanje prve zbirke dobila je potporu Ministarstva kulture. Dramski tekst "Kod Peregrinovih" dobio je drugu nagradu Marin Držić. Piše i scenarije, kao i kratke radio drame izvođene na HRT-u. Kao dramaturginja radila je na brojnim predstavama te potpisuje razne dramatizacije i adaptacije. Radi kao copywriterica u kreativnoj agenciji.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Marija Ilić (1991., Šibenik) diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji, ali se bavi raznim sferama umjetnosti. Dok radi kao novinarka i freelance pijanistica piše i snima filmove. Osnivačica je platforme ''Croatian art and artists'' s ciljem da se napravi mjesto na kojem će se povezati svi hrvatski umjetnici. Puno putuje i najviše uživa u pisanju proze, a teme su najviše vezane za ženska pitanja i tjelesnost. Piše cijeli život za svoj gušt, a ovaj tekst je prvi tekst koji je ikada poslala na natječaj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Alen Mikec (1997., Virovitica) studira povijest i kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Njegove prozne crtice objavljene su u rubrici Ajfelov most na portalu Miljenka Jergovića. Ponekad objavi ponešto na temu filmske kritike i kritike hrvatske i regionalne alternativne muzičke scene.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tino Deželić (1990., Zagreb) je diplomirao u Zagrebu, a otada je uglavnom gost drugih kultura. Studirao je, radio i živio u Litvi, Kini, Italiji i Grčkoj. Konzistentan je finalist i osvajač drugih mjesta na raznim konkursima diljem bivše Jugoslavije, od 2015. godine do današnjeg dana: Risto Ratković (drugo mjesto 2015., treće mjesto 2016.), West Herzegowina Fest (kratka priča, drugo mjesto 2016.), Treći Trg (poezija finalist 2017. i 2019., kratka priča finalist 2018.), PrviProzak/NaVrh jezika (finalist poezija 2018/19.). Nagrađen je objavom zbirke povodom osvajanja konkursa Društva književnika Hrvatske Kostajnice ("Pessoin kovčeg", 2016.). Uvršten je u Gagićevu antologiju nove poezije autora s prostora bivše Jugoslavije ("Meko tkivo", 2015.). Preveden je na makedonski, ruski, engleski i kineski. Ne pripada nijednoj književnoj grupaciji.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Irena Grgić (1997.) bila je studentica četvrte godine preddiplomskoga studija Filozofije i studija Francuskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studiranje je prekinula kako bi se, između ostaloga, prepustila glazbenom novinarstvu. U slobodno vrijeme piše članke za studentske novine Global i njihov internetski portal (https://www.globalnovine.eu/author/irena-grgic/) te za glazbeni portal Music Box. Jedna je od pobjednica tečaja Male škole Rock&Off novinarstva 2019. te i za njihov portal povremeno piše i uređuje emisije za emitiranje na Rock&Off Internet radiju.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Magdalena Mrčela (1992., Split) rođena je Splićanka, vječna zagrebačka studentica, ponosna mama i profesorica, hobistička novinarka, spisateljica u nastajanju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2016. godine diplomirala je kroatistiku i latinski jezik i književnost. Godinu dana poslije zaposlila se kao profesorica hrvatskoga jezika u splitskoj II. gimnaziji i upisala doktorski studij ''Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu'' na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2013. do 2016. godine bila je novinarka i kolumnistica portala Nogometplus, a od 2017. surađuje s portalom Dalmacija Danas. Uža su područja njezina novinarskog interesa nogomet i kazališna kritika. Dobitnica je druge nagrade ''Stjepko Težak'' za najbolju ljubavnu priču te finalistica natječaja ''Slavko Kolar'', ''Freaky Friday'', ''Kvant književnosti'' i West Herzegovina Fest 2019. Njezine su kratke priče dosad objavljivane na internetu (Kritična masa, Strane, Homo climaticum), a poezija u zbirci ''Džepni oblak'' (2015.) i ''Odgoda ljeta'' (2016.). Njezin roman prvijenac ''Kako je Flegmarin postao kapetan'' pobjednik je natječaja Zvonko Todorovski 2017. godine za najbolji neobjavljeni roman za djecu i mlade. 2019. objavila je tinejdžerski roman ''Dnevnik 4. A'', a iste je godine osvojila nagradu ''Zlatko Tomičić'' za najbolju kratku priču ''Influenserica''.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marin Ivančić (1991., Karlovac) diplomirani je pravnik. Živi i radi u Zagrebu. Kratke priče su mu objavljivane u sklopu natječaja Kritične mase 2019. i West Herzegowina Fest-a No. 17. Izabran je u uži izbor za nagradu Prozak na vrhu jezika 2020. godine. U sklopu programa Rani radovi predstavljen je sa svojim pričama u klubu Močvara. Uz navedene uspjehe, s NK Dobra Novigrad na Dobri prvak je Druge karlovačke županijske lige u sezoni 2019/2020.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Matea Šimić (1985., Oroslavje) diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisima Poezija, EuropeNow i Bona te portalima Strane, Arteist, Kritična masa i Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom ''Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji''. Volontirala je u književnoj udruzi ''Ludens'' tijekom studija i sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događanjima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa ''Školu za crtanje i slikanje'' pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marin Pelaić (1987., Split) završio je dvopredmetni studij engleskog jezika i povijesti. Na književnim natječajima sudjeluje od 2014. godine. Osvojio je prvo mjesto na natječaju za kratku priču Knjižnica grada Zagreba u ''Noći knjige 2016.'', pobjedio je na natječajima ''Mjesto radnje: Makarska 2015.'' i ''Kaštelanske štorije 2017.''; druga mjesta na natječajima ''Priča se (p)o gradu: Trogir'' 2016. te 2019. i na međunarodnom natječaju za kratku priču ''Joan Flora'' 2016.; treća mjesta na natječaju za najbolju kratku priču – satiru ''Slavko Kolar'' 2014. te međunarodnom natječaju časopisa Avlija. Njegova priča ''Siva i žuta'', objavljena u zbirci ''Istrakon 2017.'', odabrana je kao jedna od predstavnica Hrvatske u specijalnom engleskom izdanju časopisa Parsek za Worldcon 2017. Njegov tekst ''Molim vas, sjednite'' je izveden na Danima Ogranka mladih Hrvatskog društva dramskih umjetnika 2017. u kazalištu Gavella u režiji Tene Orečić Tonković.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Magdalena Helena Dziendziel Skračić (1990., Poljska) je magistra hrvatskog jezika. Živi u Hrvatskoj oko sedam godina. Voli knjige, glazbu i fotografiju. Par njezinih priča našlo se već na Kritičnoj masi te je također bila gost u Močvari na književnoj večeri gdje je čitala jednu od svojih priča. Jedna od njezinih pjesama je u zbirki pjesama Milka Kiša.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marija Grgurović Banovac (1992., Zadar) studirala je kroatistiku na Sveučilištu u Zadru gdje je magistrirala s diplomskim radom Autobiografski i biografski diskurs u opusu Slavenke Drakulić (''Hologrami straha'' i ''Frida ili o boli'' ). Iako više voli čitati tuđa književna djela, ipak se ovoga puta odlučila i sama okušati u pisanju.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Magdalena Dragić (2002., Austrija) završila je V. gimnaziju u Zagrebu. Počela je pisati prozu i poeziju s četrnaest godina, ali nikada nije objavljivala svoje radove. Cilj joj je završiti studij psihologije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu i baviti se pisanjem i pružanjem psihoterapije.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tereza Papić (2005., Osijek) upravo je završila osmi razred u Osnovnoj školi Ernestinovo u Ernestinovu. Prozni tekst koji je poslala na natječaj napisala je kao školsku zadaću, no nastavnica hrvatskog jezika i njezina teta (koja je također profesorica hrvatskog) su joj rekle kako bi trebala poslati tekst na natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' pa ih je i poslušala.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sonja Nerat Eppert (1986., Šibenik) je magistra edukacije hrvatskoga i francuskoga jezika. Njezina kratka priča ''Napušteni auto'' odabrana je 2019. godine za sudjelovanje na Festivalu prvih i bila je izložena u galeriji KNAPA-a. Sonja trenutno živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tomislav Lovrić (1998., Zagreb) upisao je poljski jezik i književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali nakon godinu dana studija napušta fakultet i pristupa Oružanim snagama Republike Hrvatske. Nakon nešto manje od tri godine karijere u OSRH, napušta vojnički posao i upisuje se na Akademiju umjetnosti u Osijeku.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Tina Čatlaić (2000., Čakovec) studira anglistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bivša je glavna urednica portala Udruge srednjoškolaca Hrvatske, novinarka kluba Prostor u Čakovcu i kulturnog portala Ziher.hr. Dugogodišnja je članica Dramskog studija Dada Kazališne družine Pinklec. Sa svojom je poezijom dvaput sudjelovala u performansu ''Noć mračnog cirkusa'' u klubu Prostor u Čakovcu i zagrebačkoj Močvari, ali i raznim programima poput književnih večeri u Čakovcu i tribine Pamela u Močvari. Trostruka je državna prvakinja i trostruka viceprvakinja u poznavanju hrvatskog jezika. Autorica je pjesničkih zbirki ''Gušenje polikromije'' (Biblioteka Insula, Čakovec, 2018.) i ''Muzej lomova'' (Nagrada Milivoj Cvetnić, Hrvatska Kostajnica, 2019.). Od 2019. surađuje s alternativnim čakovečkim bendom Zagušljivi dim s kojim je u studenom prošle godine izvela glazbeno-poetski performans u kojem je recitirala vlastite stihove uz specifičnu glazbenu pratnju grupe. Trenutno sa Zagušljivim dimom radi na snimanju studijskog albuma prema izvedenom performansu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Monika Bešenić (2000.) trenutno studira teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pisanjem se bavi samo povremeno i do sada nije objavljivala svoje radove. U određenim se fazama bavi i crtanjem.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studentica je druge godine psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Većinom piše kratke priče, iako u zadnje vrijeme eksperimentira i s poezijom. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a 2019. godine ušla je u uži izbor natječaja ''Sedmica & Kritična masa'' s pričom ''Ptice ne lete''.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Anamarija Galić (1986., Zagreb) piše od ranog djetinjstva, no prava strast za pisanjem poezije i proze obuzima je u srednjoškolskim danima, kada profesor hrvatskoga jezika uvelike pomaže u razvoju njenog pisanja, približavajući joj svjetska imena velikih književnika i njihovih djela. Bombardirana školskim lektirama, posebno je zavoljela Hermana Hessea, kojemu je posvetila i nekoliko pjesama. U njezinoj poeziji lako se pronađu krhotine Roberta Frosta, Whitmana ili pak Sylvie Plath. Objavljuje na portalima Očaravanje, Zarez, Kvaka, Hello Poetry… Njezine pjesme i proza zastupljeni su u mnogim zbornicima.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Filip Đukić (1991.) završio je hrvatski jezik i književnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Pokušava pisati.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sara Del Vechio (1994., Požega) završila je preddiplomski i diplomski studij kroatistike na Sveučilištu u Puli. Radi u osnovnoj školi u gradu u kojem živi, bavi se lektoriranjem knjiga, znanstvenih radova, časopisa, članaka te surađuje s inozemstvom za lekturu, korekturu i redakturu reklamnih tekstova. Također, sudjeluje u timu za objavu i publiciranje knjige koja će predstavljati školu u kojoj radi. Osim toga, surađuje s Povijesnim društvom u Požegi te u slobodno vrijeme piše tekstove raznih vrsta.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Martina Divić (1993.) magistrirala je pravo. Prvi put je s pisanjem izašla u javnost vođenjem bloga na Facebook stranici ''Nisan Doma'' koju je osnovala s dečkom kako bi zabilježili putovanje u Afriku gdje su proveli dva mjeseca. Pričama iz Afrike ušla je u finale za nagradu ''Najbolji putopis'' Hrvatskog festivala putnika u Šibeniku nakon čega je upisala radionicu Kratke priče Zorana Ferića u CeKaPe-u. Od tada aktivno piše kratke priče. U siječnju 2020. godine otišla je na novo putovanje u Srednju Ameriku, odakle je redovno objavljivala, opet kroz formu kratke priče, avanture koje je prolazila na putu. Za potrebe svojih putovanja naučila je francuski i španjolski jezik. Osjećaj za ljudska prava i suosjećanje prema diskriminiranim skupinama teme su kojima se želi baviti u svojim tekstovima. Želja joj je da znanje koje je stekla ukomponira u priče kako bi prevenirala povrede onih najslabijih, razvijajući svijest čitatelja o društvenim problemima. Nada se da bi tako zaštitila pravnu struku, ali i obogatila literalnu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Matej Petrić (1989., Brežice, Slovenija) diplomirao je filozofiju i teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2016. godine upisao je poslijediplomski studij Klasične i patrističke filologije (grčki i latinski jezik i antička i ranokršćanska književnost) na Patrističkom institutu Lateranskog sveučilišta u Rimu. Magistrirao je 2018. godine i trenutno radi na doktorskoj disertaciji. Prevodi s latinskog, grčkog, talijanskog, engleskog i francuskog jezika. Napisao je jedan neobjavljeni roman i nekoliko neobjavljenih kratkih priča.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Lucija Švaljek (1995., Krapina) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru na temu ''Žanrovske transformacije gurmanskog lika''. U Zadarskoj smotri objavljena je njezina recenzija romana ''Pjevač u noći'' Olje Savičević Ivančević. 2019. godine ušla je u širi izbor natječaja ''Sedmica & Kritična masa'' s pričom ''Ne znam što da radim sa sobom''. Piše prozu i slam poeziju te je nastupala na ovogodišnjoj Pameli u Močvari s dvije pjesme: ''Biologija u osnovnoj školi'' i ''Zahvala''. Lucija živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Matija Perković (1986., Zagreb) piše dužu prozu i poeziju. Autor je dvaju neobjavljenih romana: ''Dani gnjeva'' i ''Darovi Lene Weiss'', a u nastajanju je i treći: ''Podzemna sestra''. Autor je i neobjavljene zbirke pjesama ''Obećanje ptice''. Sa zbirkom pjesama ''Zaređeni Bar Bar'' pobjedio je 2016. godine na natječaju Društva prijatelja knjige Milivoj Cvetnić iz Hrvatske Kostajnice. Iste godine objavio je i kratku antiratnu prozu ''Dvije smrti Romana Nikpalja'', zamišljenu kao svojevrsnu polemiku s Rilkeovom ''Pjesmom o ljubavi i smrti corneta Cristofa Rilkea''. Pjesme iz neobjavljene zbirke ''Obećanje ptice'' objavljene su u časopisima Republika, Književna Rijeka i Riječi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Buga Bosanac (1992., Zagreb) je apsolventica francuskoga jezika i knjiženosti te lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je glazbe za monodramu ''Inferno'' i plesnu predstavu ''Id'' (produkcija umjetničke udruge Budna čija je potpresjednica). Komponira glazbu za kratke animirane filmove u sklopu HRT-ove emisije ''Navrh jezika''. Autorica je glazbe za više dokumentarno-animiranih filmova Hrvatske televizije (''Čemu poezija Petra Gudelja?'', ''Anica Bošković'', ''Veličanstvo mora''). Dobitnica je književne stipendije Ministarstva kulture u 2020. godini. Dobitnica je nagrade Franjo Marković, unutar skupine autora, za znanstveno-istraživački rad ''Lexical Semantic Categorisation In Schizophrenia Patients'' i rad na projektu ''Izvršne funkcije kod odraslih govornika hrvatskoga jezika'', nastao na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je nagrade ''Tea Benčić Rimay'' za najbolju neobjavljenu zbirku pjesama u prozi 2016. godine. 2017. godine objavljena je njezina ''Knjiga nedovršenih priča'' (Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Katarina Kušec (1995., Bjelovar) magistrirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kako je odrastala u ruralnoj sredini često je bila suočena s patrijarhatom na kojeg je postala alergična. Stoga je borba za ženska prava i žene postala njezina opsesija. Konkretnih književnih radova nema, uglavnom ono što razmišlja nastoji pretočiti na papir. Posebice kada su to ideje koje ona smatra revolucionarnima i za koje misli da će jednoga dana nekome i pomoći. No, nije istaknuta u aktivizmu, a ni u novinarstvu se ne bavi takvim temama. Kada je riječ o novinarstvu, tu se pokušava afirmirati u onom sportskom u kojemu i radi. Dio je sportske redakcije jednih dnevnih novina u Hrvatskoj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dinko Kreho (1986., Sarajevo) diplomirani je komparatist i profesor književnosti. Piše kratku prozu, eseje, poeziju i književnu kritiku, bavi se kazališnim radom te prevodi s francuskog jezika. Objavio je pjesničke knjige ''Ravno sa pokretne trake'' (2006.), ''Zapažanja o anđelima'' (2009.) i ''Simptomi'' (2019.), cjelovečernju radio dramu ''Bezdrov: zvižduk u noći'' (u koautorstvu s Darijem Bevandom, 2013.), kao i esejističku knjigu ''Bio sam mladi pisac'' (2019.). Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Dunja Matić Benčić (1988., Split) objavila je roman ''Troslojne posteljine'' (Studio TiM, 2017.) i zbirku kratkih priča/fragmentarni roman ''Sinestezije'' (Vertia, 2019.). Diplomirala je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje danas i radi. Od 2018. članica je neformalne književne skupine Ri Lit.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Mia Golubić (1990., Split) završila je Medicinski fakultet u Splitu. 2017. godine seli se u Zagreb gdje specijalizira hitnu medicinu, a ispušni ventil pronalazi u povremenom umjetničkom izražavanju, kao što su pisanje kratkih priča i pokušaji sviranja bas gitare. Ima dvije objavljene priče u Zborniku poezije i kratke proze mladih s prostora eks-Ju – ''Rukopisi 43'' (2018.) te u časopisu za književnost Kvaka (2019.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Marija Katalinić (1988.) diplomirala je kroatistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Eliša Papić (1992., Beograd) završio je Medicinski fakultet u Rijeci. Za vrijeme studija sudjeluje u neuroznanstvenim istraživanjima na Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Tijekom fakultetskih dana bio je član benda Elm Street Escape, i to kao tekstopisac, gitarist i producent elektronskog dijela njihove glazbe. U to vrijeme objavljuje i svoj prvi roman „Šest žica i Stetoskop“ (Naklada Bošković, 2017.) i postepeno započinje samostalno raditi svoju autorsku glazbu pod imenom Elisha (Inner World demo, 2016., Outer Noise, 2017., Chapters album, 2018., Chaos Buddy 2019., Let me tell you about 2020.). 2018. osvaja nagradu Pavle Popović za najbolju kratku priču u kategoriji za mlađe od 30 godina. Njegova priča “Da je bar sve to rock’n’roll” proglašena je najboljom kratkom pričom na 7. natječaju za kratku priču Muzeja Anđela 2018. godine. Njegove priče ušle su i u selekciju 16. WHFesta, 6. natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor, FantaSTikona, Prozak (širi i uži izbor) i Sedmice & Kritične mase te Priča iz komšiluka 3. 2019. sa svojom pričom “Pogreb za dvoje” pobjeđuje na Festivalu europske kratke priče (FEKP). Trenutno radi kao liječnik specijalizant neurologije u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te stvara novu glazbu i piše kratke priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Tomić (1994., Zagreb) završio je neke humanističke tečajeve na Sveučilištu u Zagrebu. Pokušava se zaposliti kao profesor, ali nitko ga neće. Zato bere jagode po gradskim periferijama. Ponekad piše, lektorira, asistira na seminarima iz prezbiterijanskog petrarkizma, ali uglavnom ne radi ništa.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.
Nina Lekić (1989., Varaždin) magistrirala je na Odsjeku za kroatologiju pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu iz područja teorije književnosti i književnosti za mlade. Doktorandica je na poslijediplomskom doktorskom studiju kroatologije. Spisateljskim se radom bavi od rane mladosti, no ozbiljnije se počela baviti tijekom studija. U sklopu književnih natječaja objavila je nekoliko kratkih priča te je pohvaljena za dramsko i prozno stvaralaštvo u sklopu Susreta hrvatskih zavičajnih književnika u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Proznim je rukopisom sudjelovala na XI. susretima mladih pjesnika i prozaika Društva hrvatskih književnika – Ogranak Rijeka (2014.). Dobitnica je plakete „Ivo Kozarčanin“ za prozno stvaralaštvo mladih autora u sklopu 34. Susreta hrvatskih zavičajnih književnika (2015.). Živi, djeluje i piše u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Jasmina Bosančić (1985., Sisak) objavljuje poeziju, prozu i drame od 2010. godine. Dosad je surađivala s časopisima Riječi, Autsajderski fragmenti, Prosvjeta, Republika; s portalima casopiskvaka.com.hr, drame.hr, metafora.hr; s emisijama Hrvatskog radija: Riječi i riječi, Male forme, Priča za laku noć. Njezina poezija je zastupljena u zbornicima „Antologija XXI.st.-hrvatskog urbanog pjesništva“ (Osijek, 2010.) i „Stihovnica Siska“ (MH, Sisak, 2018.). Pjesnički rukopis „Apofonije kulture“ pohvaljen je na natječaju za nagradu „Anđelko Novaković“ Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu. Na Hrvatskom radiju izvođeni su joj dramski tekstovi „Put“ (Male forme, 2018.) i „Djed i baka u svemiru“ (Priča za laku noć, 2019.). U radio-emisiji „Riječi i riječi“ čitani su eseji „Moda“ (2018.), „Točka i književno djelo“ (2018.) i „Uočavanja“ (2019.) te odlomak humoreske „Djevojka koja je voljela žutu boju“ (2019.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Filip Rutić (1997., Varaždin) nakon završetka gimnazije upisuje sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je u procesu završavanja preddiplomskog studija. Piše scenarije i prozu koja češće ispadne kraća nego duža. Njegova priča ''Šipu racku'' objavljena je u magazinu za književnost i umjetnost NEMA. Pohađao je Ferićevu radionicu kratke priče u sklopu koje je nastala kratka priča ''Godišnjica'' koju je moguće pročitati na Booksinom portalu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Sara Kopeczky Bajić (1992., Split) piše stvarnosnu i spekulativnu prozu. Priče su joj objavljene u časopisima, zbornicima i na portalima u zemlji i inozemstvu, između ostalog i na: Književnost uživo, Info zona, Kritična masa, Kultipraktik, Časopis Kvaka, Časopis Mogućnosti, ZiN Daily, PS-Portal, Libartes, The Split Mind (čija je bila i urednica). Više puta je ušla u izbor za nagradu Prozak. Osvojila je drugo mjesto na natječaju za kratku priču Zlatko Tomičić, prvo mjesto na natječaju Ulaznica i nagradu Trećeg Trga u kategoriji prve knjige proze.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Darko Šeparović (1987., Vela Luka) objavio je zbirku poezije ''Autopilot'' (Algoritam, Zagreb, 2015.) i roman ''Krvotok'' (Gradska knjižnica, Rijeka, 2018.). Tekstovi su mu prevedeni na engleski, njemački, slovenski i grčki. Priprema roman ''Pristanište'' koji će uskoro biti objavljen u nakladničkoj kući Fraktura.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Silba Ljutak (1999., Zagreb) završila je opću gimnaziju u Srednjoj školi Zlatar. Trenutno živi u Zagrebu, studira Psihologiju na Hrvatskim Studijima i bavi se freelance prevođenjem na engleski jezik te literarnim radom. Uglavnom piše kratke priče i poeziju. Do sada je objavila tri kratke priče (Večernji list, Kolo, NEMA), ulomak iz romana (Književnost.hr) te nekoliko pjesama na hrvatskom (Strane, Centar Kulture, Kvaka, Metafora).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.
Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.
Édouard Louis (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. Godine 2013. službeno je promijenio ime u Édouard Louis. Njegov prvijenac ''Raskrstimo s Eddyjem'' (2014.) doživio je nesvakidašnju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog književne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog načina prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji. Slijede romani ''Povijest nasilja'' (2016.) i ''Tko je ubio mog oca'' (2018.). Kao angažirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima oštro progovara o jačanju desnice i kritizira kapitalističke društvene odnose, smatra se jednim od najvažnijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje uživa status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazališnim daskama.
Donosimo vam ulomke iz dva romana Édouarda Louisa: "Raskrstimo s Eddyjem" (s francuskoga prevela Ita Kovač) i ''Povijest nasilja'' (s francuskoga prevela Lea Kovács) koje je Naklada OceanMore objavila 2019. godine. Knjige - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Lucia Berlin (1936. – 2004.) američka spisateljica kratkih priča, rođena je u Juneauu na Aljasci kao Lucia Brown. Odrasla je u nefunkcionalnoj obitelji (majka alkoholičarka), a zbog očeva zanimanja (rudarski inženjer) često su mijenjali boravište, tako da joj je cijelo djetinjstvo i adolescentsko doba bilo protkano selidbama, od raznih dijelova SAD-a do Čilea i Meksika. Godine 1955. počinje studirati na Sveučilištu u New Mexicu, no ubrzo se udala i rodila dvoje djece. Nakon rođenja drugog sina brak se raspao, ali je unatoč teškoj životnoj situaciji uspješno završila studij. Uslijedila su još dva propala braka, godine borbe s ovisnosti i bolešću. Godine 1968. dobila je mjesto profesorice na Sveučilištu u New Mexicu, no već 1971. seli se u Kaliforniju. Do 2000. predavala je kreativno pisanje na Sveučilištu u Coloradu, kada je umirovljena. Umrla je 2004. u Los Angelesu. Njezina proza uvijek je imala svoju odanu, ali malobrojnu publiku, no tek nakon njezine smrti doživjela je zasluženo priznanje kritike i publike. U Nakladi OceanMore objavljena je 2017. njezina zbirka priča ''Priručnik za spremačice''.
Donosimo vam priču ''Luna nueva'' iz zbirke priča ''Večer u raju'' koju je s engleskoga prevela Vjera Balen-Heidl (2019., OceanMore). Knjigu - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Édouard Louis (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. Godine 2013. službeno je promijenio ime u Édouard Louis. Njegov prvijenac ''Raskrstimo s Eddyjem'' (2014.) doživio je nesvakidašnju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog književne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog načina prikazivanja radničke klase i vlastite obitelji. Slijede romani ''Povijest nasilja'' (2016.) i ''Tko je ubio mog oca'' (2018.). Kao angažirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima oštro progovara o jačanju desnice i kritizira kapitalističke društvene odnose, smatra se jednim od najvažnijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje uživa status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazališnim daskama.
Roman "Tko je ubio mog oca" objavila je Naklada OceanMore, a s francuskoga ga je preveo Zlatko Wurzberg. Knjigu - ne zaboravite - možete naručiti i preko interneta.
Dario Bukač (1990., Zadar) diplomirao je filozofiju i etnologiju i kulturnu antropologiju 2016. godine u Zadru. Radi svašta, ali nikada u struci. Tek je sada počeo čitati prozu. Većinu slobodnog vremena ispunjava sa sviranjem bubnjeva i igranjem igara. I druženjem. Ne smijemo zaboraviti druženje.
Ivana Caktaš (1994., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost 2018. godine s temom „Semantika čudovišnog tijela u spekulativnoj fikciji“. Tijekom studiranja je volontirala u Književnoj udruzi Ludens, gdje je sudjelovala u različitim jezikoslovnim i književnim događajima. Odradila je stručno osposobljavanje u osnovnoj školi i trenutno povremeno radi kao zamjena. U Splitu pohađa Školu za crtanje i slikanje pod vodstvom akademskih slikara Marina Baučića i Ivana Svaguše. U slobodno vrijeme piše, crta, slika i volontira.
Pročitajte ulomak iz neobjavljenog romana ''Divljakuše'' Mire Petrović, dobitnice ovogodišnje nagrade Sedmica i Kritična masa.
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016. Dobitnica je nagrade Sedmica i Kritična masa 2019.
Pročitajte ulomak iz romana ''Polje'' Roberta Seethalera. Knjiga je to o životima, ljudima i njihovim različitim sudbinama isprepletenima kroz priču o jednom provincijskom gradiću, mjestu njihova života i njihova posljednjeg počinka. U ovom susretu s mrtvima, punom mekog humora i prijateljskog prepoznavanja, Robert Seethaler pokušava uhvatiti neuhvatljivo, ispričati neispričano te naizgled nevažnim i promašenim životima dati smisao otvarajući nam vrata nekog drukčijeg poretka stvari.
Robert Seethaler (1966., Beč) nagrađivani je austrijski scenarist, glumac i romanopisac. Završio je dramsku školu u Beču i dugi je niz godina radio na televiziji i u kazalištu. Njegovi romani Trafikant (2012.) i Čitav jedan život (2014.) postigli su velik uspjeh kod publike i kritike. Objavio je još i romane: Die Biene und der Kurt (2006.), Die weiteren Aussichten (2008.) i Jetzt wird’s ernst (2010.). Roman Polje nagrađen je Nagradom Rheingau 2018.
Roman "Polje" objavila je Naklada OceanMore, a s njemačkoga ga je prevela Željka Gorički.
Barbara Rieger zapaženi je novi prozni glas na austrijskoj književnoj sceni, koji hvata „urbani sound jedne generacije“ (Oberösterreichische Nachrichten): lakonski, precizan, ritmičan, bez daha. Rođena je 1982. u Grazu. Živi i radi u Beču. Od 2013. zajedno s Alainom Barberoom piše trojezični foto blog „Café Entropy“ iz kojega je nastala i knjiga „Melange der Poesie“ (Melanž poezije), a u rujnu 2019. objavit će i drugu zajedničku knjigu „Kinder der Poesie“ (Djeca poezije). Roman „Bis ans Ende, Marie“ (Sve do kraja, Marie), objavljen potkraj 2018., tematizira asimetrično žensko prijateljstvo u kojemu se isprepliću igre moći i alkoholni i seksualni ekscesi. Kritika je roman opisala kao „napet i uzbudljiv tekst i studiju slučaja, koji istražuje granično područje između igara moći, projekcije i patologije“ (Deutschlandfunk) te kao „opasan flert s bezdanom“ (Die Presse).
Pročitajte ulomke iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića.
Laura Freudenthaler višestruko je nagrađivana austrijska književnica mlađe generacije. Rođena je 1984. u Salzburgu. Živi u Beču. Prvu zbirku pripovijedaka „Der Schädel von Madeleine“ (Madeleinina lubanja) objavljuje 2014. Tri godine poslije, 2017., slijedi roman „Die Kӧnigin schweigt“ (Kraljica šuti) za koji na Festival du premier Roman 2018. u Chambéryju dobiva Nagradu za najbolji debitantski roman na njemačkom jeziku. Njen drugi roman, „Geistergeschichte“ (Priča o duhovima), objavljen u veljači 2019., nagrađen je nedavno Europskom nagradom za književnost. Kritika intenzivnu atmosferu njenih romana uspoređuje s „psiho-topografijama Ingeborg Bachmann … i filmovima Nouvelle Vague“ (Neue Züricher Zeitung), a njenom pisanju atestira snažnu slikovitost koja „površine umije opisivati tako da ono što leži ispod njih počinje vrebati i ključati“ (Literatur und Kritik).
Pročitajte ulomak iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića.
Ivan Domančić (1988.) živi u Starom Gradu na otoku Hvaru. Ovo je njegov prvi tekst objavljen na Kritičnoj masi.
Jovana Reisinger mlada je, svestrano talentirana njemačka prozaistkinja, filmašica i video-umjetnica, čije pisanje kritika uspoređuje s „nemilosrdnim“ Austrijancima Thomasom Bernhardom i Elfriede Jelinek. Rođena je 1989. u Münchenu gdje, nakon odrastanja u Austriji, danas ponovno živi i studira na Hochschule für Fernsehen und Film (Visoka škola za televiziju i film). Snimila je brojne kratkometražne filmove, ali i glazbene spotove za minhenske underground bendove. Za kratkometražni film „pretty boys don't die“ dobila je nagradu ZONTA festivalskog vodstva Dana kratkometražnog filma u Oberhausenu. 2016. objavljuje multimedijalnu konceptualnu knjigu „Donna Euro is poisoned by rich men in need“ za koju je snimila i 45 videa. Godine 2017. objavljuje roman „Still halten“ (Mirovati), koji je 2018. nagrađen Nagradom za igre riječi bavarskog radija Bayern 2. Kritika je roman opisala kao „brz, blještav i brutalan kao sam život“ (Die Tageszeitung).
Pročitajte ulomak iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića, što je i premijerni prijevod Jovane Reisinger na hrvatski.
Predstavljamo Jonasa Lüschera, dobitnika Schweizer Buchpreisa, autora koji za likove bira specifične dionike "duha vremena".
Jonas Lüscher „pripovijeda furiozno, sa smislom za komiku i s mračnim intenzitetom“ (Neue Züricher Zeitung) o stvarima koje, na prvu, ne obećavaju puno literarnog potencijala: financijska kriza, znanstveni pogon, ekonomske teorije. Godine 2013. objavljuje kratki roman „Proljeće barbara“, koji je ušao u širi izbor za Deutscher Buchpreis i uži izbor švicarskog ekvivalenta, Schweizer Buchpreis. I roman Kraft 2017. dospijeva na longlist za Deutscher Buchpreis, a dobiva Schweizer Buchpreis. Kritika je roman slavila kao duhovitu, jezično virtuoznu, analitički preciznu, briljantnu satiru intelektualnog neoliberalizma. Hrvatski prijevod Proljeća barbara 2015. objavljuju Edicije Božičević (u prijevodu Borisa Perića), a isti izdavač priprema i prijevod romana Kraft. Rođen je 1976. u Bernu. Živi u Münchenu.
Donosimo ulomke iz oba romana, iz nagrađenog Krafta premijerno (u prijevodu Nataše Medved), a Proljeće barbara, po pročitanom ulomku, potražite u knjižarama.
Predstavljamo Anke Stelling koja je dobila prestižnu nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. godinu za roman „Ovčice na suhom" - s dva odlomka iz romana u prijevodu Stipe Ćurkovića. Ovo su ujedno i prvi na hrvatski prevedeni tekstovi ove iznimno zanimljive autorice.
Anke Stelling nemilosrdno precizno analizira pažljivo kurirane životne laži tamo gdje se mainstream njemačke književnosti pretvara da se nema što vidjeti ni pripovijedati. Urbani berlinski milje, napredan, uspješan, ali ipak prožet sveprisutnim mehanizmima suptilnog klasnog i rodnog isključivanja. S romanom „Bodentiefe Fenster“ (Prozori do poda) 2015. bila je u širem izboru nagrade Deutscher Buchpreis, kao i na "hotlistu" nezavisnih njemačkih izdavača za istu godinu. Za posljednji roman „Schäfchen im Trockenen“ (Ovčice na suhom, 2018) dobila je nagradu Leipziškog književnog sajma za 2019. te je u žiži čitalačkog interesa u Njemačkoj. Žiri je nagrađeni roman opisao kao „okrutan, oštrih rubova, koji želi i mora povrijediti, koji protestira protiv upornog pokušaja da nas se umiri, silom otvara nešto u našem prividno sigurnom samoshvaćanju i tako, nadajmo se, oslobađa prostor za jasnije mišljenje“. Rođena je 1971. u Ulmu. Živi u Berlinu.
Anke Stelling bila je sudionica Lit link festivala /Književne karike 2019.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Iva Pejković (1984., Zadar) diplomirala je na Odjelu za izobrazbu učitelja Sveučilišta u Zadru. 2007. godine objavila je roman ''Mačka u čizmama''. Vodi Klub čitatelja za mlade u Gradskoj knjižnici Zadar. Od 2010. godine zaposlena je kao novinarka portala eZadar te postaje glavna urednica. Kratke priče objavila je na više online portala te u Zarezu, Slijepom putniku i zbirkama Samo ti pričaj i Rukopisi33. Predsjednica je Udruge Zadarskih pisaca ZaPis s kojima organizira Kalibar bestival u Zadru te ostala kulturna događanja u Zadarskoj županiji s ciljem inovativnog pristupa književnosti i promocije domaće pisane i čitane riječi. Moderatorica je književnih događanja u Zadru te suradnica Kluba za mlade Klooz Zadar i Ljetne škole Sveučilišta u Zadru - Informacijske tehnologije i mediji. Također, marketinška je suradnica KvartArt festivala 2017. i 2018. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Kuveždić (1985., Vukovar) diplomirala je anglistiku i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratke priče je do sada objavljivala pod imenom Marina Veljača. 2012. i 2013. godine osvojila je nagradu za kratku priču u užem izboru na književnom natječaju Matice Hrvatske Ogranka Velika Gorica „Turopljska Poculica“ (priče je objavila Matica Hrvatska u Zborniku istoimenog natječaja 2015. godine). 2014. godine objavila je roman Iznutra. 2015. godine osvojila je nagradu na natječaju Kluba studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva za najbolju kratku priču, Ono što je htjela. Priča je objavljena na web stranicama Kluba. 2016. godine, na portalu Kritična masa, objavljena je njezina kratka priča Prazno mjesto, u sklopu Natječaja za književni nagradu za mlade pisce Sedmica i Kritična masa. Tijekom 2015. i 2016. godine njezine tri kratke priče, Teta Marija, Glazbeni odgoj i Znaš li tko sam, objavljene su u rubrici Kultura Večernjeg lista u sklopu Natječaja Ranko Marinković. S pričom Znaš li tko sam osvojila je treću nagradu na navedenom Natječaju 2017. godine. Početkom 2018. godine, u rubrici Kultura Večernjeg lista objavljena je još jedna njezina priča, Put koji je odabrala.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Liljana Logar (1988.) je nakon formalnog obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu privremeno odbjegla u Lisabon gdje prevodi azulejo u svoje okvire nakon boravka u Glogovcu, Koprivnici, Zagrebu. Snima neformalne putopisne reportaže koje ne objavljuje nigdje. Još uvijek skuplja fragmente.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Valerija Cerovec (1993., Čakovec) je vizualna umjetnica i spisateljica. Završila je preddiplomski studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu, a diplomirala na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti. Dobitnica je nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta. Sudjelovala je u nizu skupnih izložbi i jednoj samostalnoj naziva “23. rujna, dan kad se ništa naročito nije dogodilo”. Članica je HDLU-a.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luka Mayer (1999., Zagreb) studira šumarstvo u Zagrebu. Pohađao je satove kreativnog pisanja i radionice čitanja Zorana Ferića.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ana Stipković (1988., Karlovac) diplomirala je kroatistiku i talijanistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radila je u različitim područjima, od izdavaštva i prosvjete do dentalnog turizma i e-commercea. Trenutno radi kao učiteljica, a ovo je njezin prvi objavljeni rad.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu. Radi u Skribonautima. Prevodi i piše. Prevela je roman Rachel Kushner "Bacači plamena" (Profil, 2017.). Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu, Fantomu Slobode i na portalima Kritična masa i Nema. Priče su joj izvođene u na Trećem programu hrvatskog radija. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka priča" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja Festivala europske kratke priče u 2016. i 2017. godini. Dobitnica je nagrade Ulaznica za kratku priču te nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina. U 2019. izlazi joj Prozakom nagrađeni prvijenac.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Eliša Papić (1992., Beograd) završio je Medicinski fakultet u Rijeci. Tijekom fakultetskih dana bio je član benda Elm Street Escape. U to vrijeme objavljuje i svoj prvi roman „Šest žica i Stetoskop“ (Naklada Bošković, 2017.) i postepeno započinje samostalno raditi svoju autorsku glazbu pod imenom Elisha (Inner World demo, 2016., Outer Noise, 2017., Chapters album, 2018.). 2018. osvaja nagradu Pavle Popović za najbolju kratku priču u kategoriji za mlađe od 30 godina. Iste godine u finalu je WestHerzegovina festivala kao i unutar 17 najboljih priča natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor. 2018. osvaja prvo mjesto na natječaju za kratku priču Muzeja Anđela. Radi kao liječnik, specijalizant neurologije unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a uz to stvara novu glazbu i piše kratke priče.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Matea Šimić rođena je 1985. godine u Oroslavju, Hrvatska. Diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Piše poeziju, prozu i društvene komentare na hrvatskom i engleskom. Članica je Sarajevo Writers’ Workshop-a od 2012. godine. Radovi su joj objavljivani, između ostalog, u časopisu za istraživanje i umjetnost EuropeNow, časopisu za feminističku teoriju i umjetnost Bona, portalu za književnost i kulturu Strane te portalu za politiku i društvena pitanja Digitalna demokracija. Osnivačica je i urednica dvojezičnog magazina za književnost i umjetnost NEMA. Živi i radi u Barceloni.
U jedan splitski kvart dolutala je nepoznata životinja i... Za više, pročitajte dojmljivu priču Anteja Jelenića.
Antej Jelenić rođen je 1983. u Splitu gdje završava opću gimnaziju i fakultet elektrotehnike. Poeziju i kratke priče objavljivao po različitim časopisima poput Zareza, Vijenca, Knjigomata, Split Mind-a, časopisa Re te zbornicima "Reč u prostoru" i "Bez vrata bez kucanja". Prvo samo kao sudionik, a kasnije i kao suorganizator, od 2008. izlaže na dugogodišnjoj manifestaciji suvremene umjetnosti Adria Art Annale(1987.). U suradnji umjetničke udruge AAA i aktivističkih skupina poput MASA-e pokreće projekt "Mreža solidarnosti" kojim je u ugroženim tvornicama Dalmacijavina i Jadrankamena realizirana inovativna proširena umjetnička forma - prostor komunikacije različitih društvenih skupina i ostvarenje izravnog odnosa između umjetnosti i političkog djelovanja. S tim projektom/inicijativom 2013. sudjeluje na bienalu mladih u Anconi, Atenskom bienalu, Zagrebačkom salonu, konferenciji "Zajednička dobra i krizni kapitalizam" u Zadru te 2014. na panel diskusiji "Practices as an Intersection in a Fragile Environment" u sklopu bienala mladih u Milanu. Dokumentarni film "Mreža solidarnosti" 2014. osvaja prvu nagradu na Vukovarskom film festivalu.
Do sada je imao jednu samostalnu izložbu u Salonu Galić, 2013. u Splitu, a sudjelovao je još i na dvama manifestacijama NUS (Neafirmirana umjetnička scena) te na 39. Splitskom Salonu.
Uz aktualnu HBO-ovu seriju po romanu Elene Ferrante "Genijalna prijateljica" (My Brilliant Friend, premijera 19. studenoga) donosimo ulomak iz trećeg dijela ovog fascinantnog romanesknog serijala koji je s razlogom postao globalni bestseler, a koji prati Elenu Greco i najvažniju prijateljicu u njenom životu, Lilu. Ako već niste, zaronite u prozu Elene Ferrante, u prijevodu s talijanskog Ane Badurine.
Nikola Leskovar rođen je 1983. godine. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je u Rijeci, radio kao novinar u Varaždinu. Uvršten je u antologiju novih hrvatskih prozaika „Bez vrata bez kucanja“ (2012). Nedavno je u izdanju Jesenskog i Turka objavio roman "Tijelo od soli". Moguće je da naslov ima i metaforičku poveznicu s Tuzlom, gdje živi dječak, junak romana, prije nego se u jeku rata preseli u kajkavsko selo. Riječ je o kratkom romanu u kojem se proza, mjestimice izrazito, okreće pjesničkom govoru. Pročitajte uvodno poglavlje romana "Tijelo od soli".
Indijska književnica Arundhati Roy, rođena 1959., svoj prvi roman, "Bog malih stvari", objavila je 1997. Roman je ubrzo postao svjetski bestseler, miljenik i publike i kritike, što je potvrdila i nagrada Booker. "Ministarstvo potpune sreće" drugi je roman ove spisateljice koja ima i stila i srca, djelo koje se čekalo punih dvadeset godina. To ponešto govori i o njezinom pristupu književnosti jer nema sumnje da su je, nakon Bookera, izdavači požurivali da objavi "bilo što".
Pročitajte za ulomak iz ovog neobičnog, odličnog romana – koji je objavio "Profil" – u prijevodu Saše Stančina.
Pročitajte "motoristički" ulomak iz romana "Bacači plamena" Rachel Kushner, već pomalo kultne američke spisateljice, smješten u 1977. godinu. Radnja romana klizi od američke provincije, preko artističkih i intelektualnih krugova New Yorka do Europe prateći put junakinje Reno. „Ovo je jedno od najuzbudljivijih književnih iskustava koje sam imao u posljednjem desetljeću... DeLillo odjekuje ovdje, kao i Doctorow, kao i Carey”, napisao je o romanu Colum McCann.
Rachel Kushner rođena je 1968. u saveznoj državi Oregon, a odrasla je u San Franciscu. Njezini su romani prevedeni na 15 jezika. Živi u Los Angelesu.
Roman "Bacači plamena" objavio je Profil u prijevodu Luize Bouharaoue.
Pročitajte dio pa vidite dalje (a ide dosta dalje).
Nell Zink je nakon "kasnog" debija (2014) ekspresno od autsajdera postala književni događaj, te je sa serijom knjiga idućih godina potvrdila visoko i izdvojeno mjesto na američkoj sceni. The New York Times uvrstio je njezin ekološki osviješten roman The Wallcreeper među značajne knjige 2014. godine, kao i njezinu knjigu iz 2015. godine o temama rase i roda, koja je nominirana za nacionalnu književnu nagradu Mislaid. Roman Nicotine objavila je 2016., kao i zbirku novela Private Novelist. Hvaljena je od Guardiana do New Yorkera, premda im je bilo teško klasificirati je.
Rođena je u južnoj Kaliforniji, odrasla je u ruralnoj Virginiji, diplomirala filozofiju na Fakultetu William i Mary 1981. godine.
Bila je gošća Lit link festivala / Književne karike 2018.
Pročitajte uvodni ulomak iz njezina romana The Wallcreeper.
Catherine Lacey sjajan je američki glas nove generacije. Autorica je romana "The Answers" i "Nobody Is Ever Missing" te zbirke kratkih priča "Certain American States" koja upravo izlazi. Dobitnica je nagrade Whiting, stipendije New York Foundation for the Arts, bila je finalistica nagrade Young Lions Fiction. Njezini romani prevedeni su na talijanski, francuski, španjolski, nizozemski i njemački, a djela su joj objavljivana u The New York Timesu, Harper’su, Vogueu i drugdje. Časopis Granta uvrstio ju je 2017. u prestižnu dekadnu selekciju najboljih novih američkih prozaika. Između brojnih pohvala nazvana je i “DeLillom za milenijalce”. Rođena je 1985. u Mississippiju, živi u Chicagu. Bila je gošća Lit link festivala 2018. te nastupala u Zagrebu, Puli i Rijeci.
Pročitajte ulomak iz njene knjige priča "Certain American States" koja u kolovozu izlazi u Americi.
Sudionik ovogodišnjeg Lit link festivala - Jesse Ball je nagrađivani i od kritike iznimno cijenjeni autor esperimentalnog izraza. Dobitnik je nagrada Guggenheim Fellowship, Creative Capital, NEA, kao i nagrade Plimpton časopisa The Paris Review. Napisao je osamnaest knjiga, uključujući romane Census, A Cure For Suicide, How To Set a Fire and Why, Silence Once Begun and The Curfew. Djela su mu prevedena na više od deset jezika. Časopis Granta uvrstio ga je 2017. u dekadnu selekciju najboljih novih američkih romanopisaca.
Smatraju ga eksperimentalnim autorom, no jedan njegov kolega dodaje: “Od svih eksperimentatora, on je najčitkiji”.
Rođen je u New Yorku 1978. godine.
Pročitajte jedan njegov raniji rad u prijevodu Ivane Rogar.
Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje –ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.
Nakon Neba u kaljuži (Meandar, 2015.), Popović je ove godine objavio i 'Uvjerljivo drugi' roman (Fraktura) iz kojeg donosimo dio uvodnog poglavlja.
Dunja Matić (1988.) iz Rijeke – prozaistkinja je i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013 godine.
Prvi roman „Troslojne posteljine“ objavila je 2017. u izdanju Studia TiM, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.
Magistra je kulturologije, i doktorandica sociologije na zadarskom Sveučilištu, osobito zainteresirana za kulturalnu teoriju i analize popularne kulture.
Pročitajte na više razina zanimljivu priču "Mala bijela haljina" Dunje Matić.
Donosimo novu priču prošlogodišnje finalistice natječaja Sedmica & Kritična masa, Marije Katalinić. Katalinić je rođena u Slavonskom Brodu 1988. i apsolventica je kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Donosimo Crno klupko, priču Izabele Tomakić (1995., Slavonski Brod), studentice engleskoga i mađarskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Maja Ručević rođena je 1983. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala hrvatski i francuski jezik i književnost. Posljednjih godina živi i radi u Sarajevu kao novinar i prevoditelj, piše prozu i poeziju za koju je dobila i dvije nagrade. Roman 'Je suis Jednoruki', u izdanju Algoritma, ušao je u tri polufinala - nagrade T-portala za roman godine, nagrade 'Janko Polić Kamov' za najbolje književno djelo na hrvatskom jeziku, te nagrade 'Fric' za najbolju knjigu neprevedene fikcijske proze.
Donosimo vam ulomak iz novog rukopisa Ručević, koji će se pretvarati u roman ili zbirku kratkih priča.
Pročitajte crtice mladog Bruna Vučkovića, rođenog 1997. u Zagrebu. Vučković je osvojio prvu nagradu na Goranovom proljeću za srednjoškolce 2015. godine, a trenutno studira na Učiteljskom fakultetu u Petrinji.
Predstavljamo mladog crnogorskog autora rođenog u Prištini 1993., Srđana Sekulića, čija se poezija i proza našla u nekoliko regionalnih zbornika, književnih portala i časopisa. Živi i stvara u Novom Sadu.
Mirta Maslać (1993., Zagreb) na diplomskom je studiju kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, surađivala je s Mufom i članica je Inicijative za feministički Filozofski. Ove godine Derieux objavljuje njen roman prvijenac 'Junak ili čudovište' iz kojeg donosimo ulomak.
Antej Jelenić (1983., Split) u rodnom gradu završava opću gimnaziju i fakultet elektrotehnike. Poeziju i kratke priče objavljivao je u Zarezu, Vijencu, Knjigomatu, Re-u te zbornicima Reč u prostoru i Bez vrata bez kucanja. Posljednjih sedam godina izlaže na dugogodišnjoj manifestaciji suvremene umjetnosti Adria Art Annale.
Sudjeluje u projektu Mreža solidarnosti s kojim gostuje na brojnim međunarodnim događanjima. Dokumentarnim filmom Mreža solidarnosti 2014. osvaja prvu nagradu na Vukovarskom filmskom festivalu.
Do sada je imao jednu samostalnu izložbu u Salonu Galić, 2013. u Splitu, a sudjelovao je još i na dvjema manifestacijama NUS (Neafirmirana umjetnička scena). Piše polemičke/kritičke eseje za h-alter i Zarez.
Pročitajte njegovu priču "Sombrero".
Viktorija Božina rođena je 1990. u Zadru gdje pohađa diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti. Tri godine boravila je u Americi gdje je završila studij informatike. Roman iz kojeg donosimo ulomak uskoro će ugledati svjetlo dana u izdanju Sandorfa.
Dario Šarec (1981., Zagreb) suosnivač je udruge za promicanje književnosti Eventualizam koju su činili pisci okupljeni oko ideje buđenja hrvatske književne scene, a jedan od pokazatelja njihovih stremljenja je i 2006. godine objavljena zbirka kratkih priča, Nagni se kroz prozor. Objavio je romane Ljubav na lomači (2009.), Na putu za Neverland (2013.) i nedavno u izdanju Durieuxa, Totentanz. Piše za Playboy.
Tomislava Albertović (1977., Vinkovci) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavila je zbirku kratkih priča 'Terorizam na slavonski' (Matica hrvatska, 2008.), zastupljena je u književnim časopisima (Quorum, Vijenac, Zarez, Ekran priče), a također je i autorica brojnih igrokaza za osnovnoškolce.
Pročitajte neobičnu i duhovitu, sjajno napisanu priču "Čekaonica" Envera Krivca koju je autor čitao na riječkoj večeri Lit link festivala 2017.
Enver Krivac (1976.) multidisciplinarni je umjetnik rođen u Rijeci. Svestran u svom izričaju nadahnutom pop-kulturom i izvanknjiževnim izvorima, Krivac piše kratke priče, crta stripove i proizvodi glazbu koju kritika opisuje kao poetske, maštovite i razigrane. Njegova zbirka kratkih priča Ništa za pisati o kući (2013) osvojila je nagradu za mlade autore Prozak, a kritika je za nju izjavila da je “enciklopedija ideja, ali i mnogih mogućih pristupa pretvaranju tih ideja u književnost.” Poznat je po eksperimentiranju s jezikom, estetikom i humorom. Djeluje i kao skladatelj i producent u glazbenom kolektivu Japanski premijeri u kojem stvara glazbu za kazalište i dokumentarce.
Pročitajte priču izvrsnog Davida Szalaya koji je bio sudionik Lit link festivala 2017 u Puli, Rijeci i Zagrebu.
David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman All That Man Is bio u užem izboru za Bookerovu nagradu. Szalay je uvršten u prestižni dekadni izbor najboljih mlađih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Roman All That Man Is ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo odabrali kratku priču Long Distance koju je napisao lani za radio BBC.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dunja Matić (1988., Rijeka) je magistra kulturologije, urednica, recenzentica i književna kritičarka. Prozu, poeziju i osvrte objavljuje na stranicama Gradske knjižnice Rijeka i Književnosti uživo, dio čijeg je uredništva od 2013. godine. Roman „Troslojne posteljine“ izlazi u izdanju Studia TiM ove godine, a u pripremi je zbirka kratkih priča „Kozmofilije“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sara Kopeczky (1992., Zagreb) diplomirala je anglistiku i talijanistiku, prozu i poeziju objavljivala je u časopisima, zbornicima i na portalima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pobijedila je na natječaju knjižnice Daruvar za najljepše ljubavno pismo. Članica je Novog Književnog Vala, književne skupine nastale iz škole kreativnog pisanja pod vodstvom Irene Delonge Nešić. Urednica je Split Minda, časopisa za književnost i kulturu studenata Filozofskog fakulteta u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Maja Jurica (1990., Split) studentica je hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Josip Razum (1991., Zagreb) apsolvent je psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u "Fantomu slobode", osvojio nagradu na KSET-ovom natječaju za kratku priču, član je i suosnivač Književne grupe 90+.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Solarević (1987., Zagreb) diplomirala je pedagogiju i etnologiju s kulturnom antropologijom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osvajila je MetaFora nagradu u organizaciji Knjižnice Vladimira Nazora, u Centru za kreativno pisanje pohađa radionice i stvara kolumnu o književnosti i pop-kulturi. Trenutno piše zbirku kratkih priča "Noćne ptice".
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Jana Kujundžić (1990.) diplomirala je sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu i masterirala rodne studije (Gender studies,) na Central European Universityju u Budimpešti. Osim kratkih priča piše i feminističke kritike događanja u Hrvatskoj i u svijetu kao i kritike filmova i serija za portale Libela i Voxfeminae.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Igor Ivko rođen je 1986. godine u Varaždinu. Završio je studij antropologije i etnologije u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Igor Milković (1988., Sisak) student je prava, voditelj i autor pub kvizova, filmskih recenzija i članaka koje objavljuje na internetskim portalima.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Petra Schneider (1994., Zagreb) studira geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Priče su joj objavljivane u sklopu mnogobrojnih natječaja, uključujući Brod kulture 2014., Natječaja za kratku priču-satiru Slavko Kolar 2014., te Natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor gdje je iste godine osvojila drugu nagradu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vid Barić (1988., Rijeka) magistrirao je na Odsjeku za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Finalist je natječaja "Vranac" Knjižare Karver (2016.) i Prozaka (2016./2017).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mima Juračak, (Sisak, 1986.) diplomirala je filozofiju u Zagrebu. Objavljena je u zbornicima natječaja Lapis Histriae i Vranac, časopisima Zarez, Nepokoreni grad, 24 sata Express, Riječi, a dobitnica je nagrade „Vranac“ i „Ulaznica“ 2016.godine. Poeziju i prozu povremeno objavljuje na blogu „-Idu dani“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Alen Brlek (1988., Zagreb) dobitnik je nagrade Na vrh jezika 2013. godine za zbirku poezije Metakmorfoze. Objavljivan je između ostalog i u e-časopisu Književnost uživo, Zarezu, Fantomu slobode, zborniku Tko čita?, internet portalu Strane. Sudionik je nekoliko regionalnih i međunarodnih književnih festivala, a priprema i drugu zbirku poezije 'Pratišina'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Magdalena Helena Dziendziel rođena je 1990. u Poljskoj, gdje je diplomirala kroatistiku na Sveučilištu Bielsko-Biała.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Mira Petrović (1989., Split) diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu. Dobitnica je Vranca – 2015 za priču „Svašta se može dogoditi“, koja je prevedena na engleski jezik i objavljena u internet časopisu „Underpass“, te druge nagrade na natječaju „Ulaznica 2016“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Luiza Bouharaoua (1985., Split) diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Splitu, radi kao prevoditeljica, profesorica i koordinatorica Skribonauta. Kratke priče objavljivala je u The Split Mindu i Fantomu Slobode. Uvrštena je u regionalni zbornik "Izvan koridora - najbolja kratka prica" (VBZ, 2011.) i antologiju hrvatske mlade proze "Bez vrata, bez kucanja" (Sandorf, 2012.). Finalistica je natječaja festivala Europske kratke priče 2016.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Ana Rajković (1983.) diplomirala je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Suradnica je portala Vox Feminae i H-Altera te članica redakcije Novi plamen. Finalistica je nekoliko književnih natječaja te dobitnica naše nagrade za kratku priču 'Volim te Arthure Rimbaude'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča, od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Andrea Bauk (Rijeka, 1985.) završila je stručni studij vinarstva u Poreču. Objavljivala je između ostalog u Zarezu, časopisu ''Re'' i ''Argus'' te na PS portalu. Priča kojom je ušla u širi izbor našeg natječaja ulomak je iz romana 'Devijacije goveđih jezika'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - UŽI IZBOR
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u mnogim domaćim časopisima i novinama, kao i u inozemnim časopisima.Dobitnik je nagrade Ulaznica i Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.), zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2014.) te roman Kak je zgorel presvetli Trombetassicz (Hena com, 2017.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Anita Vein Dević (1987., Karlovac) magistrirala je na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Piše poeziju, kratke priče, i nastavak romana „Ukradeno djetinjstvo“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Pintarić (1988., Varaždin) po zanimanju je edukacijski rehabilitator. Ulomkom iz romana „Gorimo (ali ne boli više)“ ušla je u finale izbora za našu nagradu 2015.godine, a primljena je i na Booksinu radionicu pisanja proze.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" 2017 - POBJEDNIČKA PRIČA
Marina Gudelj (1988., Split) diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Objavljivala je u Zarezu i na portalu KSET-a.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
U širi izbor ušla je i Marta Glowatzky Novosel (Čakovec, 1983.), profesorica flaute, prevoditelj i sudski tumač za njemački jezik.
Glowatzky je uz glazbenu akademiju u Münchenu završila i poslijediplomski interdisciplinarni studij konferencijskog prevođenja u sklopu Sveučilišta grada Zagreba. Objavljivala je u nekoliko zbornika i portala.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Zoran Hercigonja (1990.) rođen je u Varaždinu gdje je diplomirao na Fakultetu organizacije i informatike. Radi kao profesor i objavljuje na portalu Poezija Online. Bavi se i likovnom umjetnošću.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Stephanie Stelko (1992., Rijeka) svježe je ime na sceni s obzirom da se pisanju vratila nakon što je prije dvije godine diplomirala medicinsku antropologiju i sociologiju u Amsterdamu. Teme koje obrađuje u antropološko-sociološkom i novinarskom radu tiču se marginaliziranih skupina, nejednakosti, feminizma, seksualnosti, tijela i zdravlja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Martin Majcenović (1990.) diplomirao je kroatistiku i lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratka proza objavljivana mu je između ostalog i u Zarezu, Autsajderskim fragmentima, Booksi... Sudjelovao je u užim izborima na natječajima za kratku priču Broda kulture (2013. i 2016.) i FEKP-a (2014.) Član je Književne grupe 90+, a piše za portal Ziher.hr.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
S dvije kratke priče u širi izbor ušla je i Paula Ćaćić (1994., Vinkovci), studentica indologije i južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz nagrađivane kratke priče i poeziju, Ćaćić piše i novinske tekstove za web portal VOXfeminae.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
S prva tri ulomka romana u rukopisu Svena Popovića, započinjemo objavljivanje šireg izbora nagrade ''Sedmica&Kritična masa 2017''.
Popović (1989., Zagreb) je diplomirao komparativnu književnost i engleski jezik i književnost te amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Književni prvijenac „Nebo u kaljuži“ (Meandarmedia) objavljuje 2015. Jedan je od osnivača „TKO ČITA?“, programa namjenjenog mladim autorima. Priče su mu uvrštene u „Best European Fiction 2017“ (Dalkey Archive Press). Živi i ne radi u Zagrebu.
Ivan Vidak rođen je u Somboru 1981. godine. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu. Njegova prva zbirka priča "Ugljik na suncu" bila je 2016. u finalu nagrade "Edo Budiša". Iz ove zrelo napisane debitantske knjige, koja svakako zaslužuje pozornost, donosimo posljednju priču pod naslovom "Ništa lijepo".
Romani Elene Ferrante s razlogom su postali svjetske uspješnice i jedan od književnih fenomena ovog desetljeća, kako po odazivu publike u različitim zemljama, tako i po sudu kritike.
"Genijalna prijateljica" – prvi je dio romaneskne tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture.
Ovdje donosimo uvodna poglavlja romana, a knjigu u cjelini - što preporučujemo - možete pročitati u izdanju "Profila".
Roman je s talijanskog prevela Ana Badurina.
Denis Vlašiček (1993., Bjelovar) student je završne godine psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jedan od polaznika Ferićeve radionice kreativnog pisanja (generacija 2016.) koji je dosad objavio dvije kratke priče u časopisu Fantom slobode i na portalu Booksa.
Genijalna prijateljica – prvi dio tetralogije o Eleni i Lili, pronicljivim i inteligentnim djevojkama iz Napulja koje žele stvoriti život u okrilju zagušujuće, nasilne kulture – misterioznoj Eleni Ferrante donio je svjetsku slavu i unisono oduševljenje kritike.
S talijanskog prevela Ana Badurina.
"Fotograf Stanislav Krupar i ja priključili smo se sirijskim izbjeglicama koje se pokušavaju prebaciti iz Egipta u Italiju, preko mora. Povjerili smo svoje sudbine u ruke krijumčara ljudima koji ne znaju da smo novinari." To je ono što je uradio Wolfgang Bauer. Njegovu izvanrednu dokumentarnu knjigu "Über das Meer: Mit Syrern auf der Flucht nach Europa" (2014) objavio je Suhrkamp, a hrvatski prijevod Nenada Popovića objavio je Sandorf. Lako je moguće da nakon uvodnih poglavlja - koja možete pročitati ovdje - potražite tu knjigu. Pa da znate kako to ide.
A ne ide brzo. Traje.
Ilija Đurović (Podgorica, 1990.) od 2010. objavljuje u crnogorskim i regionalnim časopisima za književnost. Priče su mu objavljene u antologijama „Vranac – najbolja kratka priča 2010“ (Podgorica, 2010.), „A Sea of Words“ (Barcelona, 2011., 2012.), „Dosta je bilo priče“ (Crna Gora, Hrvatska, 2011.), Best European Fiction 2016 (Dalkey Archive Press, SAD, 2015.). Objavio je zbirku priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ (Žuta kornjača, 2014).
Paola Soriga rođena je 1979. godine u Uti, u regiji Cagliari. Studirala je književnost u Paviji, Barceloni i Rimu, gdje danas živi i radi. Nakon debija s romanom Dove finisce Roma (Einaudi Stile Libero, 2012.) koji je imao brojne prijevode, sudjelovala je u pisanju antologije Sei per la Sardegna (Einaudi 2014, koautori: Francesco Abate, Alessandro De Roma, Marcello Fois, Salvatore Mannuzzu i Michela Murgia) čijom se prodajom pomagalo stradalnicima od poplave na Sardiniji. Njezin posljednji roman La stagione che verrà izašao je 2015. godine (Einaudi Stile Libero).
Paola Soriga čitala je na programima Lit link festivala 2016 u Puli (9. 12.), Rijeci (10. 12.) i Zagrebu (11. 12. 2016.).
Ako ste propustili, pročitajte. I sretna cabudanni – nova godina na sardinskom.
Francesca Borri rođena je 1980. godine i završila studij međunarodnih odnosa. Nakon prvog radnog iskustva na Balkanu, radila je na Bliskom Istoku, posebice u Izraelu i u Palestini, kao stručnjakinja za ljudska prava. U veljači 2012. odlučila je ispričati priču o ratu u Siriji kao freelance reporterka, krećući se daleko od sigurnih područja. Njezini su članci prevedeni na jedanaest jezika. U Italiji piše za novine Il Fatto Quotidiano. Autorica je triju dokumentarno-reportažnih knjiga. Njezinu knjigu "Syrian Dust" objavio je njujorški izdavač Seven Stories Press.
Francesca Borri čitala je na programima Lit link festivala u Puli (9. 12. 2016., klub P14), Rijeci (10. 12., Astronomski centar) i Zagrebu (11. 12., klub Močvara).
Ako ste je propustili čuti, pročitajte - prvi put u hrvatskom prijevodu - kako je bilo tamo gdje, srećom, niste bili.
Adrián N. Bravi rođen je u Buenos Airesu 1963., trenutno živi u Recanatiju, Italija. Na talijanskom počinje objavljivati 2004. godine: debitirao je romanom Restituiscimi il cappotto (Fernandel, 2004.), nakon kojeg je za Nottetempo izdao romane La pelusa (2007.), Sud 1982 (2008.), Il riporto (2011.), te L’albero e la vacca (suizdanje Nottetempo/Feltrinelli 2013.) s kojim osvaja Premio Bergamo. Knjige su mu prevedene na francuski, engleski i španjolski.
Predstavljamo ga, prvi put na hrvatskom, ulomkom iz romana "Zalizak".
Adrian Bravi čitao je na programima Lit link festivala 2016 u Puli, Rijeci i Zagrebu.
Ako ste ga propustili čuti, pročitajte ovu suptilno odvaljenu prozu.
Flavio Soriga rođen je u Uti 1975. godine. Živi u Rimu. U izdanju Bompianija objavio je romane "Neropioggia" (nagrada Grazia Deledda), "Sardinia Blues" - koji je preveden na hrvatski i s kojim je osvojio nagradu Mondiello - te "L'amore a Londra e in altri luoghi" (nagrada Piero Chiara), "Il cuore dei briganti" i "Metropolis" iz kojeg donosimo ulomak. Umjetnički je direktor književnog festivala “Sulla terra leggeri” koji se odražava na Sardiniji.
Flavio Soriga čitao je na programima Lit link festivala 2016 u Puli, Rijeci i Zagrebu. Uz hrvatske autore, sudjelovali su i talijanski gosti: pisci, urednici, književni agenti i prevoditelji.
Ako ste propustili, pročitajte!
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.) višestruki je finalist različitih natječaja za poeziju i prozu, uključujući i dva prethodna finala Nagrade Sedmice & Kritične mase. Za nezavisnu izdavačku kuću Slušaj najglasnije! / Bratstvo duša objavio je 'Netko nešto ništa' (2010.), 'Bilirubin' (2011.), 'Vidiš kako je lijepo' (2012.), 'Tri mrava' (2013.), 'Najbolje je da se ne javljaš' (2014.), a iz rukopisa u pripremi donosimo devet crtica.
Ivan Grobenski rođen je 1993. u Koprivnici, a studira komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Donosimo priču Poljakinje Magdalene Helene Dziendziel, diplomirane kroatistice koja u Hrvatskoj nastavlja živjeti, kako kaže, zbog svega i usprkos svemu.
Borna Vujčić (1993., Zagreb) na diplomskom je studiju Dramskog pisma i filmskog pisma, a već za vrijeme preddiplomskog studija dramaturgije izvode mu se cjelovečernji tekstovi «Pa može se i tako reći» (Kazališna revija Akademije dramske umjetnosti, 2013.) i «Pečat» (Kazalište Ulysses, 2015.). Osim na kazališnim daskama, tekst «Pa može se i tako reći» izveden je i u Dramskom programu Hrvatskog radija, u emisiji Male forme. Objavio je roman «Nužno zlo» u izdanju Hena coma 2015. godine. Nominiran je za nagradu portala Teatar.hr za najbolji novi dramski tekst 2015. godine.
Ivan Jozić (1981., Zenica) za svoje je pripovijetke nagrađen na više domaćih i regionalnih natječaja te uvršten u nekoliko antologija i publikacija. Autor je zbirke priča "Muška svinja i dvadeset očajno ljubavnih" i član uredničkog kolegija "Festival europske kratke priče" (FEKP). Živi i radi u Zagrebu.
Vladimir Tabašević (1986., Mostar) studirao je filozofiju u Beogradu, a objavio je zbirke poezije Koagulum (2010.), Tragus (2011.), Kundak (2012.), Hrvatski kundak (2014.) Roman ''Tiho teče Misisipi'' našao se u užem izboru za Ninovu nagradu. Osnivač je i jedan od urednika internet časopisa Prezupč te je dobitnik regionalne nagrade za priču Rat, u okviru Biber festivala, i nagrade Mirko Kovač za najbolju knjigu mladog autora. Donosimo nove priče koje će se naći u jednoj od budućih izdanja.
Donosimo novu priču prve dobitnice nagrade 'Sedmica & Kritična masa', Ane Rajković (1983., Slavonski Brod). Rajković je diplomirala povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Ivana Rogar (Zagreb, 1978.) diplomirala je komparativnu književnost i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je potom upisala poslijediplomski studij književnosti. Suradnica je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i urednica u nakladničkoj kući Durieux te književnim časopisima Libra Libera i Quorum. S engleskog je prevela nekoliko romana i publicističkih djela, između ostalog ''Nasljeđe gubitka'' Kiran Desai. Prvu zbirku, ''Tamno ogledalo'', iz koje donosimo priču, objavila je 2014. u nakladi Durieuxa. Drugu zbirku, ''Tumačenje snova'', objavila je 2016. u istoj nakladničkoj kući.
Zavirili smo u nedavno objavljenu zbirku priča 'Nisam' (Algoritam), već dobro nam znane autorice Natalije Miletić (Sisak, 1977.)
Ivan Antić (1981. Jagodina) objavio je knjige kratkih priča ''Tonus'' (2009.) i ''Membrane, membrane'' (Kulturni centar Novi Sad, 2016.) iz koje donosimo priču ''Longitudinalno''. Prevođen je na engleski, njemački, poljski, slovenski, rumunjski i albanski jezik, i zastupljen u više antologija. Prevodi književnost i humanistiku sa slovenskog. Uređivao je časopis Znak na Filološkom fakultetu u Beogradu, a danas je glavni urednik izdavačke djelatnosti Srpskog kulturnog centra Danilo Kiš u Ljubljani, gdje živi.
Ksenija Kušec (Zagreb, 1965.) diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a dosad je objavila: Priče iz Sunčeva sustava (2010.), Reci mi sve (2013.), Janko i stroj za vrijeme (2013.), Sobe (2014.) i Prozirna Lili (2015.)
Vid Barić (1988., Rijeka) diplomirao je na Odsjeku za Kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Finalist je natječaja "Vranac" Knjižare Karver (2016.) Piše kratke priče.
Ilija Aščić (1980.) diplomirani je novinar i fotograf. Kratke priče objavljivao je u Večernjem listu, Zarezu, Vijencu, 24 Expressu, časopisima Književnost uživo, ARS itd. Finalist je natječaja Prozak za 2015/16. Neobjavljeni roman „Gubitak“ od 800 kartica čeka izdavača. Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Jelena Osvaldić (1981., Zagreb) studirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poeziju i kratke priče objavljivala je na književnim portalima Knjigomat, Prozaonline i Radio Gornji Grad, kao i na web stranici Centra za kreativno pisanje Zagreb (CEKAPE) u sklopu deset najboljih kratkih priča. Dobitnica književne nagrade Ivan vitez Trnski 2014. za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina koju dodjeljuje DHK.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marin Lisjak (Zagreb, 1994.) studira komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu te dramaturgiju na zagrebačkoj ADU. Nekolicina pjesama objavljena je u zborniku „Hrvatska mlada lirika 2“.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Jelena Zlatar (1982., Zagreb) doktorirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dopredsjednica je Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Objavila je zbirku priča „Odjavna karta“ (CeKaPe, 2014.) i roman „Slijepa točka“ (CeKaPe, 2015.). U pripremi je njezina druga zbirka kratkih priča “Ticala”.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Igor Ivko rođen je u Varaždinu 1986. godine. Studirao je filozofiju, etnologiju i antropologiju.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na Pravnom fakultetu u Osijeku. Prvu zbirku kratkih priča objavila 2009. „I obični ljudi imaju snove“, druga zbirka kratkih priča „Svi smo dobro“ uskoro izlazi u izdanju Profila.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Marija Katalinić (Slavonski Brod, 1988.) apsolventica je kroatistike i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Martin Majcenović (1990.) apsolvent je kroatistike i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše kratku prozu i članke za portal Ziher.hr. Nekoliko priča objavljeno mi je u domaćim časopisima i na portalima (Zarez, Booksa). Finalist je natječaja za kratku priču Broda knjižare 2013. i FEKP-a 2014.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Antonio Timko rođen je u Zagrebu 1988. godine. Apsolvent je polonistike i fonetike.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sanja Brnobić (1986., Pula) diplomirala je kulturologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Trenutno priprema znanstveni rad na temu istarskih fresaka i srednjovjekovlja u Istri.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vedran Volarić (1988.) objavio je više od trideset priča u digitalnim i tiskanim medijima na hrvatskom i engleskom jeziku. Odabran je među 16 hrvatskih autora za prvo izdanje američkog bloga UnderPass. .
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Čović (1981., Sarajevo) završila je Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Piše poeziju i kratke priče, a dobitnica je nagrade Ulaznica u kategoriji proze za 2014. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ante Milos rođen je u Vinkovcima 1993. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zadru studira filozofiju i latinski jezik.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Hana Hafner (1992., Zagreb) studira kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, piše kratke priče od kojih je jedna objavljena na Booksi, nakon što je sudjelovala u radionici kratke priče pod vodstvom Zorana Ferića.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Višnja Stupalo rođena je 1990. godine u Splitu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala anglistiku i povijest.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
U širi izbor natječaja ušla je i priča Filipa Brdara (Varaždin, 1993.), studenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ljiljana Logar (Koprivnica, 1988.) diplomirala je kroatistiku i fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pobjednica je prošlogodišnjeg natječaja za kratku putopisnu priču Knjižnice Vladimira Nazora u Zagrebu i članica udruge za promicanje suvremene umjetnosti Dim mašina.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marina Veljača (1985., Vukovar) diplomirala je anglistiku i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 2014. godine objavila je roman 'Iznutra', a 2015. su joj dvije kratke priče objavljene u Večernjem listu u sklopu Natječaja Ranko Marinković.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Katičić (Split, 1990.) studira poslovnu ekonomiju u Zagrebu. Objavljivan je u nekoliko časopisa i portala, a pohađao je i radionice kreativnog pisanja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Dora Šustić (1991., Rijeka) diplomirala je političke znanosti u Ljubljani, i scenaristiku na jednogodišnjem studiju u Pragu. Režirala je dva filma koja je sama i napisala: Ženy/Ladies (2015) i Before Breakfast (2015). Piše poeziju, filmske recenzije i kratke priče od kojih su dvije objavljene u kanadskom časopisu GUTS Magazine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mira Petrović (Split, 1989.) diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu. Dobitnica je nagrade Vranac – 2015 za najbolju kratku priču. Književna kritika 'Niccolò Ammaniti: Pokupit ću te i odvesti' objavljena je u Večernjem listu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mima Juračak (Sisak, 1986.) diplomirala je filozofiju u Zagrebu. Uz blog koji piše, do sada je objavljivala u zborniku natječaja Vranac (2013., 2014.), Lapis Histriae (2014. i 2015.) i u časopisima Zarez i Nepokoreni grad. Ove godine pobijedila je na natječaju za kratku priču Infozone Split.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Doris Pandžić (1983., Rijeka) objavila je zbirku poezije 'Iskrivljena ogledala' 2011. godine. Godine 2013. dobila je nagradu za prozni rukopis „X√X“ na natječaju Matice hrvatske u Osijeku, koji je objavljen 2014. godine. U pripremi je njena nova knjiga 'Simor'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Saša Stanić (Karlovac, 1984.), književne i filmske kritike i eseje objavljivao je u nekoliko domaćih časopisa te na Trećem programu hrvatskoga radija, kao i u zbornicima s međunarodnih skupova. Trenutno je pri dovršetku doktorskog studija pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a radi na Filozofskom fakultetu u Rijeci. 2012. godine u koautorstvu s Borisom Ružićem objavio je knjigu 'Fragmenti slike svijeta: Kritička analiza suvremene filmske i medijske produkcije'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Davor Ivankovac (Vinkovci, 1984.) studirao je na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Piše poeziju, prozu i književne kritike, a dobitnik je i nekoliko književnih nagrada. Poezija mu je prevedena na nekoliko jezika i zastupljena u nekoliko domaćih i regionalnih antologija. Objavio je zbirke poezije Rezanje magle (2012.) i Freud na Facebooku (2013.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.), objavljivao na internetskim stranicama te u periodici, zbornicima i fanzinima. Za nezavisnu izdavačku kuću Slušaj najglasnije! / Bratstvo duša objavio je: Netko nešto ništa (2010.), Bilirubin (2011.), Vidiš kako je lijepo (2012.), Tri mrava (2013.), Najbolje je da se ne javljaš (2014.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ružica Aščić (Travnik, 1987.) studij novinarstva i povijesti završila je na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Dobitnica je nagrade Prozak za najbolji neobjavljeni prozni rukopis u 2014. godini, nagrade Ulaznica i Arteist za kratku priču, te nagrade Marin Držić za drame 'Košnice' i 'U meni raste'.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Vlatka Planina (Zagreb, 1984.) diplomirala je engleski jezik i komparativnu književnost. Objavila je zbirke poezije: "A nekad si mi kupovao lizalice" (2010.) i "Ovo nebo je tvoje" (2014.). Sprema i roman za djecu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Nina Lekić (Varaždin, 1989.) diplomirala je komunikologiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Bavi se plesom, piše kratke priče i pjesme u prozi, a u pripremi su roman i drama. Za priču 'Pobjeda' dobitnica je nagrade Ivo Kozarčanin za prozno stvaralaštvo.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ana Pisac (1987., Split) magistra je primarnog obrazovanja. Priče, pjesme i igrokaze za djecu objavljuje u dječjim časopisima, a trenutno radi na pisanju prvog romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Kratke priče Ive Sopke (1987., Vrbas) ulazile su u izbor za književnu nagradu Ranko Marinković za najbolju kratku priču Večernjeg lista 2011. godine te Zarezovog i Algoritmovog natječaja Prozak za neobjavljene prozne rukopise 2015. godine. Radi kao knjižničarka.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) objavljivao je poeziju i prozu u Večernjem listu, Vijencu, Republici, Zarezu, Poeziji. Dobitnik je nagrade Prozak koju dodjeljuju Zarez i Algoritam. Objavio je zbirku poezije 'Lirska grafomanija' te zbirke kratkih priča 'Peglica u prosincu' i 'Divan dan za Drinkopoly' (Algoritam).
Jelena Zlatar (1982., Zagreb) doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otad se uspješno bavi sociologijom prostora: autorica je brojnih znanstvenih članaka i izvršna urednica znanstvenog časopisa „Sociologija i prostor“. Također je i dopredsjednica Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Ko-urednica je dvaju znanstvenih zbornika, autorica znanstvene knjige „Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka analiza“ (Plejada i Institut za društvena istraživanja, 2013.), zbirke priča „Odjavna karta“ (CeKaPe, 2014.) i romana „Slijepa točka“ (CeKaPe, 2015.).
Donosimo tri mikro priče iz zbirke 'Ružno o ljubavi, lijepo o mrtvima', nedavno objavljenoj u izdanju CeKaPe-a, autora Denisa Špičića (1986., Zagreb), studenta komunikacijskog menadžmenta, člana glazbenog sastava 'Detective Jones' te voditelja CeKaPe-ove radionice 'Tekst u glazbi'.
Andrija Škare (Zagreb, 1981.) diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radi kao scenarist, novinar, voditelj na Hrvatskoj televiziji te kao kolumnist za magazin Gloria i booksa.hr. Jedan je od osnivača književnog pokreta Eventualizam. Objavio je knjigu beletrističko-publicističkih zapisa o zagrebačkim kavanama i kafićima, 'S više mlijeka, molim' (Celeber, Zagreb, 2008.) te zbirku priča 'Život svijeta koji će doći' (CeKaPe, Zagreb, 2014.)
Natalija Miletić (Sisak, 1977.) diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te na dodatnom studiju teatrologije i bibliotekarstva. Nagrađena je prvim nagradama natječaja Kratka priča je ženskog roda 2012., te Lapis Histria 2013. 2014. godine ulazi u finala natječaja Vranac, Gradske knjižnice Samobor i Zlatko Tomičić iz Karlovca. 2015. godine ulazi u finale natječaja Gradske knjižnice Samobor te pobjeđuje na natječaju Ulaznica. Priča Bolji otrov, u talijanskom prijevodu, objavljena je u časopisu La battana. Uskoro će joj biti objavljena zbirka kratkih priča.
Hugh Laurie - za mnoge jednostavno doktor House - svjetsku slavu stekao je ulogom dr. Gregoryja Housea u medicinskoj drami "Dr. House", a iskazao se i kao glazbenik.
U kontekstu Laurieve fascinantne multitalentiranosti njegov književni talent ostao je u medijskoj sjeni, premda je Laurie kao pisac izvanredno talentiran i slojevit humorist.
Tko god voli dr. Housea, voljet će, uvjereni smo, i ovu knjigu koja je napisana prije serije. Junak neobičnog trilera "Vrlo komplicirana trgovina" po duhu i tipu humora zapravo je vrlo blizak Houseu, premda je daleko od titule doktora.
Roman je objavio Profil, u prijevodu Ivane Amerl. Testirajte prvo poglavlje prije nego potražite knjigu... Uživajte!
Donosimo ulomak iz romana koji je osvojio prvu nagradu za prozu Balkanskog književnog Glasnika 2014. godine, 'Muškost Zorana K.'' Danijela Gatarića (1988., Prnjavor).
Korana Serdarević (Zadar, 1982.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost. Radila je kao novinarka kulture Večernjeg lista i tjednika Forum, a bavi se bavi i prevođenjem s engleskog jezika. Godine 2013. osvojila je dvije prve nagrade za kratke priče (nagradu "Ranko Marinković" i nagradu "Zlatko Tomičić"). 2015. u izdanju Frakture objavljena joj je zbirka priča „Nema se što učiniti“.
KIKINDA SHORT - Festival kratke priče
Cosmin Perța (1982.) rumunjski je pjesnik i prozni pisac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Klužu, a književnost doktorirao u Bukureštu.
Objavio je zbirke pjesama: Zorovavel (Grinta, 2002.), Glineni stražar (Vinea, 2006.), Pjesma za Mariju (Vinea 2007.), Starac, božanstvena komedija (Charmides, 2009.), Bez naslova (Paralela 2011.)
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
KIKINDA SHORT - Festival kratke priče
Sophie Cooke (1976.) nagrađivana je škotska spisateljica, autorica romana Kuća od stakla i Ispod planine.
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Lada Vukić je spisateljica iz Zadra i aktivna članica ZaPisa - udruge zadarskih pisaca. Piše uglavnom kratke priče, za koje je osvojila više nagrada, između ostalih i Ulaznicu 2011., Pričigin 2012., Pitschwise 2012., a ušla je i u uži izbor Večernjaka 2013.
Nikola Nikolić (1989.) studira politologiju i živi u Podgorici. Objavio je romane "Čvor" (Studio Mouse, 2011.) i "Meandar" (Nova knjiga, 2014). Piše kratke priče i eseje.
KIKINDA SHORT - Festival kratke priče
Siân Melangell Dafydd je velška književnica, pjesnikinja i prevoditeljica čiji je prvi objavljeni roman Treća stvar osvojio prestižnu nagradu National Eisteddfod Literatura 2009. godine, a stvaralaštvo 2014. godine uvršteno u najbolju britansku poeziju i u najbolju britansku kratku priču. Trenutno radi kao predavač kreativnog pisanja na Američkom univerzitetu u Parizu i
jedan od urednika na sajtu yneuadd.com
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Clemens Meyer (1977., Halle) poznati je njemački pisac, punokrvni književni istraživač suvremenih, često urbanih i rubnih tema. Za zbirku priča Noć, svjetla (OceanMore, 2010.) nagrađen je 2008. Nagradom Leipziškog sajma knjiga. Objavio je roman Als wir träumten (Kad smo sanjali) 2006. i knjigu autobiografskih proza Gewalten (Sile) 2010. godine. Za roman U kamenu 2014. dobio je Književnu nagradu grada Bremena.
Kaleidoskop Meyerovih likova u romanu 'U kamenu' - smještenom u doba pada Zida 1989. te tranzicije - čine osobe na razne načine uključene u seksualni rad koji se u ovom tekstu ne romantizira, niti opisuje voajerski, nego se tematizira čak i kad je prisilan, u neimenovanom gradu koji snažno podsjeća na Leipzig.
Roman je izdan u Nakladi OceanMore u rujnu 2015. godine, u prijevodu Helen Sinković. Pročitajte ulomak prije nego potražite knjigu...
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
Santiago Pajares (Madrid, 1979.) objavio je romane El paso de la hélice, La mitad de uno i The canvas, snimao višestruko nagrađivane kratkometražen filmove, a njegova priča Hoy uvrštena je od Dalkey Archive Press-a Sveučilišta u Ilinoisu, u Best European Fiction 2012.
KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.
Bojan Marjanović (Užice, Srbija) diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Piše novinske tekstove, eseje, poeziju i kratke priče. Priredio knjigu izabranih pjesama Voje Šindolića Neuspjeli bjegunac (Levo krilo, Beograd, 2013.) Dobitnik je nagrade Laza Lazarević za najbolju neobjavljenu pripovetku za 2013. godinu. Radi u organizaciji književnog festivala Na pola puta u Užicu te kao urednik književnog programa Gradska knjižnica u KC Grad u Beogradu.
Nina Bajsić (1994., Zagreb) studira dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Autorica je dramskog teksta „Ni tu ni tamo“ (2013.) izvedenog na Dramskoj sekciji studenata ADU, Kazališnoj reviji ADU i u Studentskom ateljeu kazališta Dubrava, i scenarija za kratkometražni film u produkciji „Ne gledaj iza“. Kao glazbenica sudjeluje u scensko-eterskoj izvedbi dokumentarne radio-drame „Hörspiel – mala igra za slušanje (i gledanje)“ (2013.), te na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama, u projektu „Pisci u Sponzi“, (2013.) ostvarenom u suradnji festivala sa Hrvatskim društvom pisaca.
Pitur na bolovanju, strojobravar po zanimanju, sudionik Domovinskog rata, kandidat za općinskog načelnika (trenutak psihičkog rastrojstva, veli) pisati je počeo pod utjecajem Bukowskog i njegova “Bludnog sina”. Trenutačno je, sve u jednom, muž, otac , kralj.
Arian Leka rođen je 1966., studirao je glazbu u rodnom gradu Durrësu (Albanija) te albanski jezik i književnost u Tirani. Piše pjesme, pripovijetke, romane i dječju književnost te je između ostaloga preveo i talijanske nobelovce Eugenia Montalea i Salvatora Quasimoda na albanski. Prevođen jena talijanski, engleski, njemački, francuski, rumunjski, bugarski i hrvatski jezik. 2004. osnovao je Međunarodni festival poezije i književnosti POETEKA i otada je glavni urednik istoimenog časopisa. Arian Leka dobio je više stipendija i nagrada u inozemstvu i u domovini, između ostalog, i Nagradu albanskog ministarstva kulture, koja se smatra jednom od najuglednijih albanskih nagrada.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sana Perić rođena je 1980. Voli teorijsku fiziku, ljubav i avione, boji se leta i ovisna je o zbivanju. Proživila je dovoljno, ali nikad dosta. Najdraže joj je plivati, plesati, plesti i doživljavati pustolovine. Mali dio Sane je od titana. Piše na www.rusulica.com. Voli pisati o sebi, ali ne voli službene biografije pa joj je ovu pomogla napisati Jelena.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Katalinić je rođena 1988. u Slavonskom Brodu. Odrasla je u slavonskom seocetu Trnjanski Kuti okružena poplavama, starim bakama i djedovima, zgaženim mačkama i trčećim svinjama. Srednju Ekonomsko-birotehničku školu završila je u obližnjem Slavonskom Brodu bez autostopiranja, iako tada nisu davali državnu subvenciju za prijevoz. Unatoč patetičnom i melodramatičnom prosvjedovanju svojih roditelja uz svjesni rizik odricanja većeg dijela ostatka obitelji, upisala je Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer kroatistika i sociologija koji se primiče kraju (kao hrvatska privreda). U slobodno vrijeme, između fakultetskih obveza, teških fizičkih poslova i izbjegavanja perverznjaka po Zagrebu, trudi se ostati normalna pisanjem literarnih uradaka.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sanja Brnobić rođena je1986. u Puli. Sa 18.godina osvojila je nagradu u obliku stipendije, na natječaju ''Uljanik plovidbe'' za najbolji literarni rad među srednjoškolcima te postala kuma broda. Otada aktivnije piše, prozu i poeziju. Diplomirala je 2010. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci te stekla naziv magistre kulturologije. Trenutno priprema znanstveni rad na temu istarskih fresaka i srednjovjekovlja u Istri. Zadnje tri godine radi u turističkoj agenciji u Puli.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Lora Begović rođena je1997. godine i živi u Petrijevcima, mjestu 20 kilometara udaljenom od Osijeka. Pohađa treći razred II. (jezične) gimnazije u Osijeku. Uglavnom piše kratke priče. Osim usmene pohvale na LiDraNu 2012. godine, osvojil je i treće mjesto na natječaju za kratku priču “Mate Raos” također 2012. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Magdalena Mrčela (1992. Split) studentica je četvrte godine kroatistike i latinskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao novinarka na portalu nogometplus.net, a bavi se i pisanjem književnih djela različitih žanrova. Njena humoristična predstava „Abendschule“ izvedena je u Splitu na Danima njemačkoga jezika, dobitnica je druge nagrade „Stjepko Težak“ za najbolju kratku ljubavu priču na temu „Moje drago serce“ te finalistica natječaja „Slavko Kolar“ za najbolju kratku priču satiru.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivana Pintarić, 26 godina, edukacijski rehabilitator, živi i radi u Zagrebu. Piše odmalena, kratku prozu i poeziju, jedno vrijeme aktivna na blogu. Dosad nije ništa objavljivala osim pjesme u knjizi studentske poezije.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Lara Manojlović živi s roditeljima i bratom u karlovačkom naselju Grabrik. Učenica je 4. razreda Gimnazije Karlovac, opći smjer. Trenutno je glavna urednica školskog lista Zora. Izvanškolske aktivnosti vezane su joj uz fotografiju, biologiju, posebno ekologiju i mikrosvijet, te uz spisateljstvo. Sudjelovala je na nekoliko fotografskih natječaja i osvojila prva mjesta na dva od njih s ekološkom tematikom. Pjesmom "Kockice dobrote" i prigodnom ilustracijom pobijedila je na literalno - likovnom natječaju na temu "Dobrota u nama i oko nas". Nagrađena je putom u Strasbourg za najbolji esej na temu Vukovar - europska poruka mira. Najveći uspjeh joj je prva nagrada na natječaju Mate Raos u Vrgorcu s kratkom pričom "Let vilinog konjica".
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Danko Delač rođen je 1985. godine u Osijeku. Nakon gimnazije upisuje studij psihologije. 2009. upisuje preddiplomski studij kulturologije u Osijeku, smjer Medijska kultura. Trenutno je na drugoj godini diplomskog studija komparativne književnosti / etnologije i kulturne antropologije. Od nagrada vezanih za pisanje izdvaja drugo mjesto na natječaju Osječkog doma za priču ˝Kikijev izbor˝ 2007., te posebno priznanje za napisani scenarij na radionici Palunko pri ZFF-u 2010. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Marija Labak rođena je u Đakovu 22. studenog 1989. godine. Studira na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Bavi se pisanjem i u nekoliko navrata su joj objavljene i nagrađivane kratke priče u različitim zbornicima i časopisima.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Mario Majdić Natrlin rođen je u Trogiru, odrastao u Splitu, studirao u Zagrebu, radi u Dubrovniku. Piše gdje god stigne. Po struci magistar prava. Sluša hip hop, al' sad dok piše kratku biografiju sluša Pink Floyde. U osnovnoj čitao Pet prijatelja i Marxov Kapital. S 27 shvatio da više voli bit sam nego s ljudima. Više voli Calibri nego Times New Roman. Višegodišnji vanjski suradnik za portal Sportnet.hr, 2012. priča "Kako to misliš - otok?" osvaja 2. mjesto na natječaju "Priča se(p)o gradu" u organizaciji gradske knjižnice Trogir. Ne prijavljuje se često na natječaje jer u zadnje vrijeme započinje puno više priča nego što ih dovršava, što ga dovodi do zaključka da možda ima problema s....
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Franjo Zajec (1986) neko je vrijeme studirao na Pravnom fakultetu, nakon toga upisao Fakultet političkih znanosti. Na 3. godini završio smjer Novi mediji, na 5. odabrao smjer Politička komunikacija. Završio Styria Scool- medijsku akademiju.Do sada radio sve moguće studentske poslove, u potrazi za stalnim zaposlenjem. U slobodno vrijeme putuje, fotografira, čita i piše. Nedavno napisao prvi roman pod nazivom „Mrtvi psi ne laju“. Vozi mali zeleni Trabant i ima mačku koja se zove Vladko Maček.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA"
Ana Rajković (1983.) rođena je u Slavonskom Brodu. Diplomirala je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Polaznica je poslijediplomskog doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do sada, između ostaloga, sudjelovala je na Natječaju za kratku priču – priču satiru Slavko Kolar, na kojemu je s kratkom pričom Revolucija na ulazu A1 ušla u uži izbor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Željka Horvat Čeč rođena je u Čakovcu 1986. godine, magistrirala na studiju hrvatskoga jezika i književnosti. Objavila zbirku pjesama „I zvijezde se smiju krhkosti“ (2005) te bila jedna od autorica u zbirci poezije „Ima boljih stvari od suhe odjeće“ (2007). Bila nagrađena na natječaju za kratku priču „Zlatko Tomičić“ te objavila zbirku priča „Kauboj u crvenom golfu“ (2010). Objavljivala u nekim književnim časopisima (Re-u, Ulaznici, Temi, Zarezu…) i nastupala na nekim festivalima (Lit Link, Casanovafest…). Prvonagrađena je za poeziju na književnom natječaju Ulaznica 2013. Do sada je organizirala i vodila mnoge književne večeri. Sudjelovala je na projektu likovne umjetnice Vedrane Stipić „Bio jednom jedan Kamov“. Jedan je od organizator festivala KUFER u Puli. Vodi književne tribine „Pisac i građanin“ u Rijeci. Voli sarkazam, nogomet i stvarati nered.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Zoran Kojčić (1986.) magistar je filozofije i hrvatskog jezika i književnosti, predsjednik Hrvatskog društva za filozofsku praksu, međunarodno certificirani filozofski savjetnik. Sudjelovao na brojnim filozofskim projektima poput Ljetne škole filozofije, Znanstvenog inkubatora, Umjetnosti demokracije te pokrenuo praksu filozofskog cafea u Hrvatskoj (Cres, Zagreb, Osijek). Autor je romana 'Hod kroz', objavljenog 2014. u Beogradu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Bojan Štromajer – tata i basista, rođen 1987., živi i radi u Daruvaru. Studirao dva fakulteta (Anglistika/Komparativna, Kroatologija), završio nula. Aktivan na Youtubeu pod alijasom Boyo. Rado viđen u ženskom društvu, još radije skriven u ženskom društvu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Frančeska Liebmann rođena je 1981. godine u Čapljini, u Bosni i Hercegovini. Od 2007. do 2011. radi kao asistentica za hrvatski jezik u Gradišću. Na Institutu za slavistiku Sveučilišta „Karl Franz“ u Grazu 2010. upisuje doktorski studij.
Piše uglavnom poeziju na hrvatskom i njemačkom jeziku. Dobitnica je Nagrade Anđelko Novaković za 2014. i uskoro će biti tiskana njezina prva zbirka pjesama.
Do sad njezini prozni uratci nisu objavljivani.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Zoran Janjanin rođen je 1980. u Karlovcu. Objavio roman Hazmat i zbirke priča Zašto očajavati i Crno na crno.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.), objavio: Netko nešto ništa, Bilirubin, Vidiš kako je lijepo, Tri mrava i Najbolje je da se ne javljaš.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Klara Leskovar rođena je 1999. godine u Rijeci. Živi u Prezidu, Gorski kotar, a ove godine upisala je prvi razred opće gimnazije u Čabru. 2014. godine u Zborniku suvremene ljubavne poezije objavljena joj je pjesma Mogla bih, u Zborniku suvremenne ljubavne proze, prozno djelo Tebi anđele, te pjesma Njemu na natječaju otoka Krka 2014. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tomislav Škrljac (Sisak, veljača 1981.), je dizajner, ilustrator i strip-scenarist i pisac. Prve fantastične priče objavljuje u elektronskom SF-časopisu NOSF, a kasnije i u tiskanim izdanjima, u zbirkama kratkih priča "Da sam Šejn", "[...]" (Lakuna) i "Ukronije". Usporedno s time, radi na scenarijima za stripove, u sklopu serijala "Hrvatski velikani" u ediciji "Strip u školi", te na serijalu "Ukleti vitez" Darka Macana. 2014. godine osvojio je glavnu nagradu na natječaju Večernjakovog časopisa IQ za kratku fantastičnu priču. Autor je ilustracija dječjeg književnog serijala "The Bear detectives Agency", američke autorice Bonnie McBride Huntsman.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Davor Ivankovac (Vinkovci, 1984.) objavljivao je poeziju, eseje i književne kritike u Zarezu, Quorumu, Književnoj reviji, Ulaznici, Međaju, e-časopisima Knjigomat, Kritična masa, PipsChips&Videoclips, Beton.
Objavio zbirke poezije Rezanje magle (2012.) i Freud na Facebooku (2013.) za koje je dobio nekoliko priznanja, među njima i Nagradu Goran 2012.
Živi, piše poeziju i prozu, malo radi, malo ne radi, nije član ni jedne stranke.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Rođena 1984. u Puli. 2011. diplomirala dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje je od 2012. zaposlena kao umjetnička novakinja na Odsjeku dramaturgije. Radi kao dramaturginja, scenaristica, spisateljica. Objavila dva teksta za izvedbu (Samice i Istovremeno drugi). U pripremi je njena prva prozna knjiga U krevetu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Maja Klarić, rođena 1985. godine u Šibeniku. Organizira manifestaciju Šumski pjesnici pored Grožnjana. Objavljuje poeziju i kraću prozu. Nagrađena na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.), natječaju Ulaznica 2010. i 2012. (Zrenjanin, Srbija). Objavila dvije zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.) i Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Tomo Luetić je rođen 1984. godine u Splitu. Radio je kao glavni urednik mjesečnika Tvorničar. S pisanjem scenarija se susreo u Blank_filmskom inkubatoru i Kinoklubu Zagreb. Istražuje glumačku igru u Studiju Kubus, nastupao u kazalištu, kratkim filmovima i televiziji. Koautor i glumac u nagrađivanim igranim kratkim filmovima 'Sabonis' (1. nagrada KRAF 2012.) i 'Snijeg u Splitu' (2. nagrada na Reviji hrvatskog filma 2013.); piše kolumnu na portalu kulturpunkt.hr.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR
Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu. Studira komparativnu književnost te engleski jezik i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene kritike za HiFi Media i glazbeni portal Kultivator te književne kritike za Moderna Vremena. Objavljuje kratke priče. Uvršten je u „Bez vrata, bez kucanja“, antologiju mladih hrvatskih prozaika.
U širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" ulazi pričom "Dio o Alisi", s podnaslovom "Triptih koji to nije".
Tihana Gambiraža rođena je 1985. u Zadru. Objavila je brojne poetske i prozne uratke u časopisima i zbornicima. Piše uglavnom autobiografsku fikciju.
Poezija joj je uvrštena u zbornik Rukopisi 33 kao i u zbornike Bundolo offline 2 i 3 novosadskog sitea bundolo.org. Članica je društva zadarskih pisaca ZaPis.
Bojan Žižović, rođen je 1975. u Puli gdje trenutno živi. Dosad je objavio dvije zbirke pjesama - "Apsurd" i "U slučaju da ne postoji". U pripremi mu je zbirka priča. Donedavno je radio kao novinar u lokalnom dnevnom listu "Glas Istre". Mnoge njegove tekstove uglazbio je kultni underground autor Franci Blašković.
Ksenija Kušec ne voli pravila pogotovo ona koja su iznad čovjeka, koja ih tretiraju kao objekte. Zbog toga ih izbjegava, izruguje im se, pokušava ih promijeniti, a jedino čime to može su priče. Barem za sada.
Napisala je Priče iz Sunčeva sustava, koje su 100% istinite, zbirku priča Reci mi sve, u kojoj ima najviše priča o zlim muževima i kako s njima postupati, i roman Janko i stroj za vrijeme (weather, ne time-machine).
Piše dva romana istovremeno, a u međuvremenu ne piše.
Miriam Toews je rođena u malom menonitskom gradiću Steinbach u Manitobi, autorica je pet bestselera i memoara o svom ocu. Primila je Nagradu generalnog guvernera za književnost, nagradu Libris za knjigu godine, nagradu za književnost Rogers Writers' Trust, i nagradu Marian Engel/Timothy Findley. Toewsin treći roman Komplicirana dobrota proveo je više od godine dana na kanadskim listama najprodavanijih naslova, a 2006. je pobijedio na natjecanju Canada Reads, kao prva knjiga jedne autorice koja je osvojila to priznanje. Uz mnoge druge jezike, roman je ove godine objavljen u hrvatskom prijevodu. Živi u Torontu.
Kathryn Borel je autorica i producentica. Njezina knjiga Corked: A Memoir bila je finalist za Stephen Leacock Memorial medalju za humor 2010. godine i izabrana kao jedna od najboljih knjiga 2009. od strane National Posta, Quill & Quirea i Eye Weeklya.
Kathrynini novinski tekstovi objavljivani su između ostalog i u Guardianu, The Times UK i New York Timesu. Trenutno piše za medicinsku dramu Rush na USA Networku i jedna je od urednica The Believera. Živi u Los Angelesu.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
Prva knjiga Shaughnessyja Bishopa-Stalla predstavljala je opis godine dana kojih je proveo s beskućnicima u zloglasnom Gradu Šatora u Torontu. Down to This: Squalor and Splendour in a Big-City Shantytown je nominirana za Drainie-Taylor nagradu za biografiju, nagradu Trillium, knjišku nagradu za knjige grada Toronta i nagradu za publicistiku Pearson Writers' Trusta 2005. godine. Sljedeće godine nagrađen je Knowlton Nash za novinarstvo na Massey College te je igrao ulogu Jasona - nepristojnog, dobro odjevenog novinara – na seriji CBC-TV-a The Newsroom. Njegov novi roman Ghosted je nominiran za nagradu Amazon za prvi roman 2011. godine. Trenutno predaje pisanje na sveučilištu u Torontu.
Adam Mansbach je autor knjige Go the Fuck to Sleep sa samog vrha liste bestselera New York Timesa, koji je preveden na četrdeset jezika, uskoro izlazi kao dugometražni film od Fox 2000, te je bio "Stvar Godine" 2011. časopisa Time. NPR i San Francisco Chronicle su njegov posljednji roman Rage is Back proglasili najboljom knjigom 2013. godine, te se trenutno adaptira za kazališnu izvedbu; njegovi prijašnji romani uključuju The End of the Jews, nagrađen s California Book Award, i kultni klasik Angry Black White Boy, koji se predaje na više od osamdeset škola. Mansbach je dobitnik nekoliko važnih nagrada (nagrade Reed, Webby i Gold Polliej). Njegovi su radovi objavljivani u časopisima New Yorker, New York Times Book Review, Esquire, Believer, Salon.com i u emisiji All Things Considered National Public Radija. Živi u Berkeleyu u Kaliforniji.
Sheila Heti je nedavno objavila roman How Should a Person Be? nominiran za Žensku nagradu za književnost (prijašnja Orange Prize) i proglašena najboljom knjigom godine od New York Times Book Reviewa, New Yorkera, Salona i drugih. Živi u Torontu i autorica je još četiri knjige beletristike i publicistike, te jedne dječje knjige. Pisala je za London Review of Books, n+1, Harper's i druge, te je jedna od urednica časopisa The Believer. Često surađuje s drugim umjetnicima i piscima.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
KIKINDA SHORT - festival kratke priče
KIKINDA SHORT je festival kratke priče koji se održava na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, gradu svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Deveti Festival kratke priče Kikinda Short održan je od 2. do 5. srpnja 2014. godine u pet gradova (Kikinda, Segedin, Temišvar, Zrenjanin, Beograd) i tri države.
Alen Mešković (1977) je danski književnik porijeklom iz Dervente čiji je prvijenac “Ukulele Jam” u Danskoj postao bestseler i dobio odlične kritike, a u Hrvatskoj ga je u prijevodu Đurđice Žlebačić Soerensen objavio Algoritam. Meškovića su danski kritičari usporedili sa Salingerom i Nickom Hornbyjem, uz napomenu da uz duhovitost romana ide i porcija “egzistencijalne ozbiljnosti”. “Ukulele Jam” kroz priču o boravku glavnog junaka, tinejdžera Mikija, s roditeljima u izbjegličkom centru u Puli, čiji je stariji brat nestao u srpskim logorima, tematizira pitanja raspada obitelji, nacionalističke mržnje i trauma rata.
Maja Klarić (1985, Šibenik) putnica je i pjesnikinja, ili, jednom riječju – putopjesnikinja. Dosad je proputovala većinu zemalja Europe, zagrizla u Aziju i Južnu Ameriku.
Zastupljena je u antologijama "Erato 2004." (Zagreb), "Rukopisi 32" (Pančevo), "Ja sam priča" (Banja Luka), "Sea of Words" (Barcelona) i "Castello di Duino" (Trst).
Objavila je zbirke poezije "Život u ruksaku" (Zagreb, AGM, 2012.) i "Quinta Pitanga" (Zagreb, V.B.Z., 2013.).
Marko Gregur (Koprivnica, 1982.) piše poeziju i prozu, koju je objavljivao u časopisima i novinama kao što su Poezija, Republika, Kolo, Vijenac, Zarez, Večernji list, Odjek (Sarajevo), Kaj i drugi. Nagrađivan na natječajima za kratku priču Dr. Esad Sadiković (BiH), Marko Martinović Car (BiH), Mate Raos, i Ulaznica (Srbija). Dobitnik je nagrade Ivan vitez Trnski, za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina starosti iz Podravine i Prigorja i nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske. Objavio je zbirku poezije Lirska grafomanija (Naklada Ceres, 2011.) i zbirke priča Peglica u prosincu (DHK, 2012.) i Divan dan za Drinkopoly (Algoritam, 2013.) Uvršten je u antologiju mladih hrvatskih prozaika Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.)
Natalija Miletić rođena je 1977. godine u Sisku gdje i danas radi, živi i piše. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu. Nagrađena je prvom nagradom natječaja Kratka priča je ženskog roda 2012 te Lapis Histria 2013. Ove je godine pričom Prestali su puštati plin ušla u finale natječaja Vranac. Priče su joj objavljene na portalu Afirmator te u časopisima Slijepi putnik i Urbani vračevi. U klubu mladih SKWHAT vodi radionicu pisanja. Priprema zbirku kratkih priča.
Dostupna na nataglija@gmail.com
Lada Vukić je spisateljica iz Zadra. Aktivna je članica ZaPisa - udruge zadarskih pisaca.
Piše uglavnom kratke priče, za koje je osvojila više nagrada, između ostalih i Ulaznica 2011, Pričigin 2012, Pitschwise 2012, a ušla je i u uži izbor Večernjaka 2013. Priče su joj objavljene u više časopisa i na portalima, uključujući zbornike Sušičke kronike, Priče iz stare knjižnice, Nešto diše u mojoj torti. Pisanje je učila u CeKaPeovoj ljetnoj školi pisanja u Staroj sušici i zadarskoj školi pisanja OtPis.
Iva Tkalec rođena je 1984. u Varaždinu, gdje je diplomirala informatiku na FOI-u. Priče je počela pisati 2011. godine, a dosad ih je napisala više od 40, od kojih je 20-ak i objavljeno u zajedničkim zbirkama, na internetskim natječajima (u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji). Sada dovršava i svoj prvi roman.
Suzana Matić je autorica, arhitektica, pasionirana trkačica, blogerica i majka dvoje djece. U izdanju Algoritma objavila je knjigu "Samosanacije". Osim knjige potpisuje i poveći broj stambenih zgrada te jedan nerealizirani most u Zaboku.
Amir Alagić, rođen je 1977. godine u Banjaluci. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu. Priče i pjesme objavljivao je po brojnim časopisima i književnim kompilacijama, a objavio je i zbirku priča „Pod istim nebom“. Živi u Puli.
Priča objavljena 2013. u elektronskoj zbirci „NDH - Nova Država Hrvatija 2033“, skupine autora, dostupne na
https://www.smashwords.com/books/view/397121
Zbirka distopijskih priča "Nova država Hrvatija (NDH) 2033", objavljena krajem siječnja 2014. na književnom portalu Smashwords pod zajedničkim profilom Oni (a Oni su 15 riječkih autora) sadrži osamnaest priča nastalih u istom zadanom okviru. Svaki od autora nudi svoju distopijsku viziju budućnosti Hrvatske, kao fikciju koja upozorava.
Priča koju donosimo, "Lanac" Zorana Žmirića, ujedno je i priča koja otvara zbirku.
Predstavljamo vam drugo poglavlje iz romana “Događaj na brdu iznad puta” Gorana Jankovića, autora rođenog 1959. godine u Zenici, a koji danas živi i radi u Ljubljani.
Predstavljamo vam tri kratke priče Nade Topić, a koje su dio proznog rukopisa "Male stvari". Po riječima autorice riječ je o vrlo kratkim prozama, koje bi trebale funkcionirati svaka za sebe, ali i kao cjelina.
Igor Beleš rođen je 1978. godine u Borovu Naselju. Živi u Rijeci. Osim što piše prozu, piše recenzije za glazbeni portal muzika.hr, svira klavijature u bendu i povremeno radi kao DJ. U riječkoj ediciji Katapult objavio je svoj prvi roman "Svitanje na zapadu" (2012.).
Harmatan je roman o mladoj nigerijskoj emigrantici Uhunomi koja je, nakon nekoliko godina lutanja starim kontinentom u potrazi za boljim životom, dospjela u njemački zatvor negdje u Bavarskoj, jer nije imala valjane dokumente za boravak na teritoriju Europske unije. U zatvoru ona upoznaje žene iz cijeloga svijeta od kojih svaka nosi svoj teret grizodušja, ogorčenosti i frustracije zatočeništvom.
Sršenova slika imigrantskog kozmosa, od represivnih aparata, kriminalnog i polukriminalnog miljea, sve do političke i medijske eksploatacije bijede i bespomoćnosti "ilegalaca", žrtava trgovine ljudima i naprosto izbjeglica i bjegunaca svih vrsta predstavlja elaboriranu dokumentarističku priču o sudbinama žena emigrantica i imigrantica u današnjoj Europi.
Odabrani odlomak predstavlja jednu od reminiscencija života u Nigeriji glavne junakinje romana Uhunome.
Najpoznatija teorija o nastanku ovog praznika potječe iz Rima, još dok je kršćanstvo bilo potpuno nova i mlada religija, živio je svećenik Valentin. Tadašnji car, Klaudije I., naredio je svim vojnicima da se niti slučajno ne smiju ženiti ili zaručivati jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije ostajati kod kuće sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu. 14. veljače (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalija) svećeniku Valentinu odrubili su glavu.
Priča Elvisa Serdara konotira donekle s ovom legendom, u njoj nema romantike i padaju glave.
Valentina Mlađen rođena je 1988. godine. Trenutno radi u Zadarskom listu kao urednica i novinarka te je apsolventica Hrvatskog jezika i književnosti na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru.
Objavila je zbirku poezije „Štit od stiha“ i članica je udruge zadarskih psaca ZaPis.
Tao Lin (rođen 1983.) američki je romanopisac, pjesnik, esejist, pisac kratkih priča i umjetnik. Objavio je tri romana, dvije knjige poezije, jednu zbirku kratkih priča, i jednu novelu u tiskanom obliku, kao i opsežan asortiman online sadržaja. Njegov treći roman, Taipei objavljen je 2013.
Suradnik je brojnih časopisa.
U studenom 2008. Lin je osnovao Muumuu House, nezavisnu izdavačku kuću, te je 2010. bio suosnivač MDMAfilms, nezavisne filmske produkcijske tvrtke.
Bio je gost prvog izdanja Književne karike ili festivala LitLink podnaslovljenog 'Croatia-link-USA' na kom je čitao priču koju donosimo.
Elvis Serdar, vitalni je, uvijek živčani, 40-togodišnjak rođen 72. god. Cijeli život živi u Sv. Filip i Jakovu. Dok čeka potpunu književnu afirmaciju za život zarađuje rodulom i pinelom. 2009. u nakladi „Bošković“ objavljuje roman „Dvoje protiv gazde“, dok kratka priča „Bolna depilacija“ krasi zbirku „Trenutak proze“ u izdanju Znanja. Pisanje doživljava kao hobi i pisati će dok bude uživao u tomu.
Brodosplit kojeg poznajem, nalazi se u fotografskim albumima moje obitelji. U ona dva najvažnija – bijelom i crnom koji su se prvi pakirali kod svake naše selidbe, a na kraju se skrasili na splitskom Sućidru, u stanu koji smo stara i ja dobili od Brodosplita. U bijelom su fotografije s vjenčanja mojih roditelja, a u crnom fotografije s očeva sprovoda.
Ja sam lovac na san. Pratim san kroz moju kuću. Pratim ga s džepnom lampom, i bočicom tableta, i dva jastuka, i pokrivačem, i knjigom za ubijanje vremena na čeki dok ne dođe krdo mraka. Čekam dok mi ne dojadi čekanje. Onda spakiram svoju opremu i odem u bolja lovišta, u udaljene dijelove kuće gdje je san viđen u dva ujutro, u tri.
Pročitajte jedan sasvim osobni put kroz povijest moderne umjetnosti s Courbetovom L'origine du mond kao vodiljom.
Marija Borovičkić rođena je 1985. u Splitu, a magistrirala na odsjecima za povijest umjetnosti i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom u Zagrebu. Zastupljena je u antologiji mlade proze "Bez vrata bez kucanja".
Manje je više, općepoznato dizajnersko geslo, Jasna Žmak, dramaturginja i scenaristica rođena 1984. u Puli, uspješno primjenjuje u svojim pričama. U manje od dvije kartice teksta sve je rečeno, nema ni viška ni manjka.
Donosimo vam priču Želimira Periša „Kako se na gumnu vrši žito“, nagrađenu na međunarodnom natječaju Lapis Histriae 2012. Prva autorova knjiga “Mučenice” iščekuje se u rujnu.
Ružica Aščić, rođena 1987. godine u Travniku, još je jedno novo ime na sceni hrvatske proze. Završila je studij novinarstva i povijesti na Hrvastkim studijima u Zagrebu. Kratku prozu objavljivala je u Zarezu, Fantomu slobode, časopisu Re, Arteistu, zbirci Izvan koridora 2012. Na regionalnom natječaju Ulaznica 2012. osvojila je drugo mjesto. Zastupljena je u antologiji nove proze "Bez vrata, bez kucanja".
Pročitajte neobjavljenu priču „Magistrala“
Pročitajte priču Elvisa Serdara (1972) iz zbornika “Samo ti pričaj”, prvog zajedničkog predstavljanja autora književne udruge ZaPis – Zadarski pisci. Zbirka sadrži dvanaest priča dvanaest autora koje, više od stilskog izričaja ili tematske problematike, povezuje vrijeme i prostor: današnjica i Zadar.
Iva Hlavač iz generacije osamdesetih - novo je ime na sceni hrvatske proze.
Rođena 1986. u Osijeku, živi u Valpovu, dosad je objavila knjigu priča "I obični ljudi imaju snove" (MH, Osijek, 2009.) koja je uglavnom promakla zagrebačkoj kritici. Zastupljena je u antologiji nove proze "Bez vrata, bez kucanja".
Pročitajte tri priče iz njene neobjavljene zbirke "Grad od papira". Dobre su.
Zoran Ferić
Dobitnik ovogodišnje nagrade Jutarnjeg lista za prozu, roman "Kalendar Maja" Zorana Ferića, uz to što je hvaljen od kritike i knjižarski je hit. Ako još niste kupili knjigu - ovdje možete obaviti ono zavirivanje i malo čitanja, prije nego se odlučite... Dakle: dva odlomka iz poglavlja „Il silenzio“ iz Kalendara Maja.
putopisna proza Roberta Perišića
/iz knjige "Uvod u smiješni ples"/
"Ako vas zanima kako je to glumiti na filmu, treba reći: dosadno je, ubitačno dosadno, to je jedna od najdosadnijih stvari na svijetu. Sve ide toliko sporo da si 99% vremena u pauzi, samo se bez veze motaš po toj zimi, tako tri dana, jer je ovo srećom kratki film... Još se na snimanjima ne pije, o čemu nisam imao pojma – računao sam na nekakav tulum, ipak je tu filmska ekipa, a ima li što bolje od filmske ekipe? Mislio sam: tu se živi, na ekskurziji, daleko od kuće. Ali zaboravite sve što ste mislili o filmskoj ekipi."
Kritična masa raspisuje novi natječaj književne nagrade "Kritična masa" za mlade autorice i autore (do 35 godina).
Ovo je osmo izdanje nagrade koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena.
Prva nagrada iznosi 700 eura (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi, prozne crtice). Osim prozne fikcije, prihvatljivi su i dokumentarni prozni tekstovi te dnevničke forme koji posjeduju književnu dimenziju.
Prethodnih su godina nagradu dobili Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj, Mira Petrović, Filip Rutić, Eva Simčić i Ana Predan.
Krajnji rok za slanje prijava je 10.12.2024.
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 10.12.1989. nadalje.
Nakon šireg izbora slijedi uži izbor sedmog izdanja nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autorice i autore. Pročitajte tko su finalisti.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Robert Aralica (Šibenik, 1997.) studij hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti završava 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem proze i produkcijom elektroničke glazbe. Svoje literarne radove objavljivao je u studentskim časopisima Humanist i The Split Mind. 2022. kriminalističkom pričom Natkrovlje od čempresa osvojio je prvo mjesto na natječaju Kristalna pepeljara. Trenutno je zaposlen u II. i V. splitskoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskoga jezika.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Nikola Pavičić (Zagreb, 2004.) živi u Svetoj Nedelji. Pohađa Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Piše, napose poeziju i lirsku prozu, te sa svojim tekstovima nastoji sudjelovati u literarnim natječajima i časopisima. U slobodno vrijeme voli proučavati književnost i povijest te učiti jezike.
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Luca Kozina (Split, 1990.) piše prozu, poeziju i književne kritike. Dobitnica je nagrade Prozak u sklopu koje je 2021. objavljena zbirka priča Važno je imati hobi. Zbirka je ušla u uži izbor nagrade Edo Budiša. Dobitnica je nagrada za poeziju Mak Dizdar i Pisanje na Tanane izdavačke kuće Kontrast u kategoriji Priroda. Dobitnica je nagrade Ulaznica za poeziju. Od 2016. piše književne kritike za portal Booksu. Članica je splitske udruge Pisci za pisce. Zajedno s Ružicom Gašperov i Sarom Kopeczky autorica je knjige Priručnica - od ideje do priče (2023).
NAGRADA "KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Ana Predan (Pula, 1996.) odrasla je u Vodnjanu. U šestoj godini počinje svirati violinu, a u šesnaestoj pjevati jazz. Po završetku srednje škole seli u Ljubljanu gdje studira međunarodne odnose, a onda u Trst gdje upisuje jazz pjevanje pri tršćanskom konzervatoriju na kojem je diplomirala ove godine s temom radništva u glazbi Istre. U toku studiranja putuje u Estoniju gdje godinu dana provodi na Erasmus+ studentskoj razmjeni. Tada sudjeluje na mnogo vrijednih i važnih projekata, i radi s umjetnicima i prijateljima, a počinje se i odmicati od jazza, te otkriva eksperimentalnu i improviziranu glazbu, te se počinje zanimati za druge, vizualne medije, osobito film. Trenutno živi u Puli, gdje piše za Radio Rojc i predaje violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova. Piše oduvijek i često, najčešće sebi.
Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR
Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.
Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".
Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''
Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.
Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.
Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.