proza

Iva Esterajher: Priče

NAGRADA "KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR

Iva Esterajher (Ljubljana, 1988.) živi i radi u Zagrebu. Diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti. Aktivno se bavi likovnom umjetnošću (crtanje, slikarstvo, grafički rad), fotografijom, kreativnim pisanjem te pisanjem filmskih i glazbenih recenzija. Kratke priče i poezija objavljene su joj u književnim časopisima i na portalima (Urbani vračevi, UBIQ, Astronaut, Strane, NEMA, Afirmator) te je sudjelovala na nekoliko književnih natječaja i manifestacija (Večernji list, Arteist, FantaSTikon, Pamela festival i dr.).



 

Hidrofobija

 

Na plaži sjedim sama, znojna i bijela, u bikiniju jarko ružičaste boje, ostavila sam prsten i narukvicu od pravog zlata na sebi, toliko usko prianjaju uz moju ruku da ih ne mogu skinuti. Tako sam i htjela. Pravo zlato koje će srasti u mene, učiniti me šljaštećim bićem. Ako me slučajno nešto okonča, otići ću u donji svijet kao faraon i plemstvo Pompeja.

Simbolika je vrlo osobna: prsten sam uzela nakon što sam dala na otkup vjenčano prstenje mojih roditelja. Voljeli su se najbolje što su znali. Narukvica je elegantna, uski pleter s malim indigolitom (plavi turmalin) u sredini. Negdje sam pročitala da je turmalin moćan iscjelitelj mentalnog zdravlja, želim vjerovati da se zloduh depresije boji kamenčića.

Nisam jedina samica na plaži, nekoliko žena sjede same, raštrkale smo se u kutevima gdje smo manje upadljive. Dvije su sa psom, jedna s knjigom, jedna s Nikonom pa jedna koja ne diže pogled s mobitela, jedna koja gleda u daljinu i nema sa sobom nikakvih stvari osim ležaljke; ja s četiri knjige (žanrovska fikcija, prezirem stvarnosnu prozu), Canonom, kremom za sunce i bez psa (sklonija sam mačkama). Same žene svugdje su subkultura.

U mojim očima taloži se taksativno nabrajanje. Ne usuđujem se opisati krajolik jer se krajolik kao ni ljudsko lice, ni povijest, ne može opisati. Sve što vidimo, dotaknemo, dokrajčimo; obuhvatimo osjetilima - podložno je tumačenju. Jedini krajolik koji zaista opisujemo je naš unutarnji svijet i svaki zapis koji načinimo tvori psihodramu.

Dvojica mladih Nijemaca ružičastog tena viču „Scheiße, Scheiße“, voda im je hladna i prebrzo su ušli. Krupni tetovirani otac drži bebu koja piša u zrak, popišala je djevojku pokraj. Djevojka psuje, tetovirani otac se ne ispričava. Obitelj Čeha se izvalila u hlad blizu mene, gledam kako na potkoljenicu žene slijeće pčela. Dotrčala su dvojica dječaka, vjerojatno braća, jedan gađa drugoga kamenčićima, pogođeni dreči.

Vrijeme je da uđem u vodu. Malo tko od mojih prijatelja zna da sam dugi niz godina patila od hidrofobije. Ne znam uzrok samo se sjećam kako me svaki put uhvatila gušeća senzacija kad bi voda prekrila vrat. Plašio me i pogled prema pučini, doživljala sam ga prijetećim.

Uđeš li dublje, dodirnut će te neki drevni utopljenik.

 

Na portalima koji se bave temama iz područja psihologije piše da hidrofobija može biti povezana s kontrolom – control freakovi ne mogu plivati jer se nad tvari kakva je voda ne može uspostaviti nikakva kontrola. Nije me sram što sam se bojala mitološke prijetnje, smatrala sam se zanimljivijom zbog toga ali opet, većina mojih prijatelja i poznanika su plivači, loše je biti jedini koji nešto ne zna. Stvar se nije riješila zbog srama - jedne sam godine došla na more i shvatila da senzacije više nema. Moja dječja osoba je ozdravila. Rješenja su nekad neobjašnjiva kao i sama priroda boljki.

Kad ne čitam psihološke studije, istražujem kako aktivirati svoju korijensku čakru. Proljetos sam otišla kiropraktičaru, zavrnuo me kao gusku i pojasnio da su boljke tu jer korijenska čakra nije aktivirana. Imala bih više poleta da jest, svašta ovisi o tome i baš zbog velikog značaja te čakre iznenadilo me čuti da se ona nalazi blizu anusa.

Ulazim u vodu, prija mi što je hladnjikava pa se odmah zavalim dolje. Moja bijela koža bliješti. Sve oko mene može me okončati i u tome nalazim ljepotu.



Film ceste

 

Sviđa mi se ideja da neko vrijeme nisam vezana za polazište ni odredište. Kakva god istina čeka na tim mjestima, može se odgoditi. Međuprostor koji lebdi u prolazu simbolika je limba, nitko još nije odlučio jesi li dostojan nebeskog vrha ili osuđen na vruće blato.

Kad sam u afektu, trebam odmak. Ne želim ili ne mogu reagirati u trenutku kad se rana otvara, trebam vrijeme da niječem ranu, produžetak da odlučim hoću li utjeloviti reakciju kakva god bila. Ne zovem tad prijatelje, ne idem na mreže, ne gledam ni u jedan svijetleći ekran, ne želim čuti vijesti. Kad objavim intermezzo, mogu se kratko pretvarati da se nije ništa dogodilo i tu nađem sličan osjećaj kao u vožnji. Cesta se odmotava ispred mene i Kurosawinom snovitošću mistično se gubi u plavom satu. Moj unutarnji katastrofičar ne stigne se oglasiti u međuprostoru.

Nekad to ne ispadne najbolje, cesta potraje i naposljetku prijeđe u nadrealizam. Tek godinu dana nakon majčine smrti uhvatilo me sumanuto žalovanje. Dva mjeseca nakon prekida s Petrom, plakala sam dok nisam počela povraćati, poslala sam mu WhatsUpp poruku da ga ipak volim. Brzo sam dobila odgovor: „Riješi to sama sa sobom.“

 

 

 

92 x 23

 

Veliki rat dolazi na televizijske ekrane, poharati Europu i američki Jug, okončati Fukuyamin Kraj povijesti.

Ali ja nisam sasvim iskrena od početka priče, lažem da sam dio revolucije.

Ne zanima me veliki rat jer moj–još–veći–rat nikad nije završio.

Zašto sakralizirate moj izgon ako vam se gadi moje siromaštvo, kad smo izašli iz Vukovara bili smo gadljivo siromašni (mnogi će kasnije pitati je li istina da sam živjela u ciganskom kvartu), onima koji sakraliziraju, siromaštvo je gadljivo (jer srednja klasa ovdje nosi Guess).

Niža srednja klasa, Caritas odjeća, nisam imala Tamagochi, razvlačila sam dok govorim, sad nemam naglasak, otkad sam počela svoju vječnost izlazim iz ratne proze.

 





 

 

 


 

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg