proza

Petra D. Badrov: Zlatne cipele



 

Zlatne cipele

**

Imala sam san u snu. Atmosfera je bila mračna, tjednima je vladala pomrčina i loše vrijeme. Nisam se dokraja razbudila te sam još vidjela obrise sjene nekoga duha koji ne želi zlo. Možda je i očev demon. Njega prati legija duša koje se spajaju sa zemljom i pretvaraju u ljude kad se prozovu imenom. Ovaj put sjena nije izgovorila ičije ime.

 

**

Kolovoz. Bilo je sparno, no gnjilo, bez kiše. Mjesec je nestao, kao da nikada nije ni postojao.

Tjednima je vladao mrak, pomrčina Sunca koje se naglo povuklo i predalo vladavinu podzemlju, plijesni i gljivicama. Pojavile su se sitne bijele točkice pri dnu stabljike, a zatim, pod teretom otežala ploda koji je pao na trulo blato, obavile su bijelim mrtvačkim povojem začahurena zrna žita. Ako bi se takva ljetina skupila i stavila pred blago, do idućeg dana bi se začuli tupi udarci, napinjanje trbuha, mukli krikovi. Smrt se mjerila dubinom i širinom jama. Prvo bi se maknuo sloj trave, presjekle gujavice, pa žile korijenja, pazilo bi da se ne dođe do podzemne vode koja bi ga uzdigla poslije tri dana i u kojoj stradali ne bi provirio svojim mutnim očima prema vrhu, dovoljno da ga psi izvuku i počnu jesti utrobu čije će iznutrice rasprostrijeti skupa sa strvinarima po cijelom selu. Zato su manje životinje zakapane u postelji od cigli i kamenja, a one draže bi čuvalo korijenje jabuka, krušaka i višanja.

Kiša je bila urezana tek u ukrasima, uvezena na dezene košulja na prsima seljanki. Grane kupina, trnja, divljih šljiva, gloga… Sve su se nakosile, propadale u zemlju zaklanjajući put iako nije bilo jasno propadaju li u zemlju zbog močvarnog tla ili ih neka sila vuče da nitko ne ode na njivu.

Zlosretni dim je negdje u daljini izgarao, blizu naše njive, možda i na njoj. Otac je oko sebe imao nekoliko demona. Hodali su, trčali, to su bili ljudi iz rata koje je ubio. To su bili ljudi koji su ubili druge. Sjedili su mu na plećima, ispod vrata, na prsima, trbuhu, koljenima i stopalima. Nas je bilo nekoliko živih, no čuo bi samo moj glas.

Kažem mu za dim zbog kojega gori žito na njivi, dim koji osjete samo živi. I kažem mu za djeda, da znam da mi je u snu rekao da je našao zlatne cipele onaj dan kad se prevrnuo u polju svojim kolima. Kažem ocu da nađe te cipele koje je trebao prodati ili će djed doći po njega, u obliku požara koji će progutati kuću i zbog kojega će sva nečista voda ispariti. Otac, po običaju, skida majicu, gol je do pasa, uzima kosu i siječe nedozrele stabljike djeteline. Djedu se to ne sviđa, on dobro poznaje šumu, u miru je rezao grane, u ratu je rezao ljudske udove.

Djed pali još jači oganj. Njiva ne pripada nikome, zemlja vrišti trulim izdisajima i budi se, zbog nje je davno prolivena krv jednoga čovjeka, vjerojatno njegove kosti leže u maloj šumi koja je izrasla iz njegovih kapilara, a koja se nalazi u sredini njive. Otac se svađa sa stricem, demoni osvete prelaze s usta na usta. Šapću im stvari koje niti živi ne bi smjeli znati, a kamoli izgovoriti.

Dok se svi boje mraka, meni nisu strašni demoni ili duše koje nitko ne vidi. Meni je strašan dim. Ne smijem ga zaustaviti jer je poslan da ubije mog oca koji je htio ubiti mene. Ako ga zaustavim, kaže mi djed, rodit ću se opet.

 

**

Sanjala sam to sve sad iza 3 ujutro. To je bilo vrijeme kad bi se djed budio i tražio da ga otac sluša dok mu priča priče o ratu. Pričao je točno 77 dana, toliko je poživio iza bakine smrti, a onda je preminuo. Zato se često budim u to vrijeme i volim taj mir. 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg