proza

Ana Marija Ilić: Raj nije mjesto za žene

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Marija Ilić (1991., Šibenik) diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji, ali se bavi raznim sferama umjetnosti. Dok radi kao novinarka i freelance pijanistica piše i snima filmove. Osnivačica je platforme ''Croatian art and artists'' s ciljem da se napravi mjesto na kojem će se povezati svi hrvatski umjetnici. Puno putuje i najviše uživa u pisanju proze, a teme su najviše vezane za ženska pitanja i tjelesnost. Piše cijeli život za svoj gušt, a ovaj tekst je prvi tekst koji je ikada poslala na natječaj.



 

Raj nije mjesto za žene

 

Miris šiše ulazi kroz prozor. Miješa se sa znojem muškaraca, masnom uličnom hranom, izmetom životinja u medini za prodaju. Buka grada zamire u pozivu za molitvu, a danje svijetlo nestaje u sve jačim zelenim nijansama đamija.  Fatia zatvara prozor jer ima osjećaj da će sav pijesak sjeverne Afrike ući kroz prozor i pokopati je živu. Sjeda na rub kreveta,skida maramu, sa svog velikog tijela miče hibab, skida majcu, hlače. Ostaje naga u tišini jeftine hotelske sobe. Već godinama se svlači sama u nepoznatim sobama jeftinih hotela.

Težak zrak uspomena i melankolije ulazi kroz pukotine u zidovima i natapa namještaj i posteljinu. Plazi po tepihu a zavjese padaju pod težinom svih sjećanja. Dok je u odrazu napuklog ogledala gleda nepoznata žena, poznata bol u prsima jača. Obećali su joj godine, a ona će umrijet večeras potpuno sama daleko od svega što voli. Nema ničega poetičnog u umiranju, ali se nadala da će umrijeti u svom vrtu u kojem su tek počeli cvjetati jasmini. No tijelo ju je ponovno izdalo.

Fatiu je prvi put izdalo tijelo s trinaest  godina kad je prokrvarila na čistim bijelim plahtama s mirisom jasmina.

Danima je skrivala svoju menstruaciju, tek je četvrti dan u jecajima priznala baki da je postala žena. Lice bake je igubilo obrise u dalekim uspomenama, ali Fatia još uvijek pamti nježne ruke koju su je okupale i grlile dok je spavala tu noć. Upravo joj je baka zamotala prvi hidžab i držala je čvrto za ruku kad je Fatia prvi put iz kuće izašla zamotana.  Tijelo je postalo tijelo strankinje. Tijela žena su uvijek prije tuđa nego vlastita, ona su vlasništvo očeva, proroka, svetaca i muževa. Posteljina pamti stenjanja, jecaje, krvarenja i porođaje; sudbinu svih majki i supruga, ljubavnica, djevica, liberalki i radikalnih islamistica.

Fatia je imala samo šesnaest godina kad ju je otac upoznao s Beshirom. Otac i Beshir su već ugovorili brak, za samo mjesec dana Fatia će postat njegova žena i odselit će daleko od svoje obitelj, skroz na jug Alžira. Imao je samo jedan zahtjev od Fatie; mnogo djece.

Bojala se prve bračne noći, no svejedno je napravila ono što joj je baka rekla; obukla je dugu bijelu haljinu i krevet je posula cvijećem jasmina. Kada je kasnije prala krv sa svojih nogu, sjetila se teških izmučenih pogleda svih žena u svojoj obitelji. Bila su to tiha naricanja nepostojećim ljubavima i slobodama. Iako je pratila Beshira na svim putovanjima, njihov život ispunile su tišine. Rijetko su razgovarali, nikad nisu spavali zajedno, a on ju je sve češće zaključavao u hotelske sobe dok je bio na poslovnim sastancima.

Nikad nije saznala zašto nisu mogli imati djecu. Beshir je nikad nije okrivio, no osjećala je optužbe u njegovim pogledima, struganju pribora u tišini, gledanjem drugih žena i sve češćim izbivanjima.

S godinama koje su prolazile Fatia je zamijenila nježne dodire baklavom, ljubav je mjesila u tijesto koje se pretvarala u salo, orgazmi su postali falafeli koje je svaki dan mjesila i pekla. Beshir ju je počeo zvati bakom, imenom onih koje više nemaju pravo biti ženom u očima muškaraca.

Tuga je počela zapinjati u grlu, blokirati disanje, ubrzavati srce. Bila je sama kad joj je doktor rekao da ima bolesno srce. Izgovarao je niz stručnih riječi, no Fatia ga nije slušala. Osjetila je olakšanje, smrt je jedina sloboda koju će ona ikad imati.

Fatia rukama dodiruje grudi. U odrazu gleda ružnu ženu čije se prazne obješene grudi spajaju s velikim trbuhom. Beshir je nekada dodirivao te grudi, ali nikad s nježnošću i ljubavlju. Već godinama nije pogledao te grudi, sad propale od čekanja da se napune majčinskim mlijekom i da iz njih procuri jasmin.

Svi muškarci u njezinom životu bili su proroci, propovijedali su o čednosti, drugim životima i bračnoj sreći. Tijelo Fatie je bilo njihovo, riječi su ga žigosale, palile, a sad je napokon slobodno.  

Fatia zatvara oči i prepušta se skrivenim svijetovima.

Dok se djevice u raju jebu s prorocima.

 

           

 

 

 

 

 

 

      

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg