proza

Jasmina Bosančić: Projekcije samoće

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Jasmina Bosančić (1985., Sisak) objavljuje poeziju, prozu i drame od 2010. godine. Dosad je surađivala s časopisima Riječi, Autsajderski fragmenti, Prosvjeta, Republika; s portalima casopiskvaka.com.hr, drame.hr, metafora.hr; s emisijama Hrvatskog radija: Riječi i riječi, Male forme, Priča za laku noć. Njezina poezija je zastupljena u zbornicima „Antologija XXI.st.-hrvatskog urbanog pjesništva“ (Osijek, 2010.) i „Stihovnica Siska“ (MH, Sisak, 2018.). Pjesnički rukopis „Apofonije kulture“ pohvaljen je na natječaju za nagradu „Anđelko Novaković“ Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2017. godinu. Na Hrvatskom radiju izvođeni su joj dramski tekstovi „Put“ (Male forme, 2018.) i „Djed i baka u svemiru“ (Priča za laku noć, 2019.). U radio-emisiji „Riječi i riječi“ čitani su eseji „Moda“ (2018.), „Točka i književno djelo“ (2018.) i „Uočavanja“ (2019.) te odlomak humoreske „Djevojka koja je voljela žutu boju“ (2019.).



 

Projekcije samoće

 

  Glava joj je pucala od ludih ideja. S nagovještajem proljeća, bila je zacrtana progresija. Vertikalno i horizontalno. Linearno i u pojedinačnim fazama. Netko je u prostor odaslao upozorenje o nevidljivom neprijatelju koji ubija na najslađi način. Stao je normalan život. Stala je velika kazaljka na satu. Puknule su žice. Na ogradi od vrta. Na violi. U glavi je tutnjala misao.

    Nekoć se čudila monahinjama i monasima.

- U njima mora biti neke luckaste hrabrosti, kad mogu toliko samovati. Ja ne bih ni sekunde izdržala - razmišljala je.

Sve što je bilo važno, sad je suvišno. Strah je iz kategorije neugodnog čuvstva tiho prešao u kategoriju egzistencijalne potrebe. Samoća mu se pridružila s velikim raširenim krilima i golemim očima. Donedavno je samoća bila tek popratna pojava svakodnevice. Odmor od rutine. Predah od rasporeda. Stanka između monologa i dijaloga. A sada se poput usuda provlači kroz prostor i vrijeme. Od slika, zvukova i riječi ne ostaju ni tragovi, a kamoli sjećanja.

- Svi se boje- primijetila je. Ali, koga?

   Tom neprijatelju nitko ne zna pravi identitet. Ima mnoštvo nadimaka, ali nigdje pravoga imena ni prezimena. Nema fizičku pojavu, gluh je, nijem i slijep, nema boju, miris ni okus. Ali, kažu, ubija na najslađi način. Dodirom. Zna što ljudima godi. Dodir kože o kožu. Nehotično trenje ili namjerni čin tijekom komunikacije. Vrtoglavo se nižu njegove žrtve. Svojom razornom ambicioznošću nadmašuje noćnu moru ili nuklearnu eksploziju. Omiljeni element ljudske komunikacije njemu je slava, gozba, čast. Nema milosti, ali ima beskonačno strpljenje.

    Njezinim mislima struje različiti sinopsisi. Zamišlja smrt u različitim verzijama. U kuhinji, u kupaonici, na terasi, u krevetu. Vani, na otvorenom. Zamišlja je u raznolikim bojama i nijansama. Razmišlja što će obući kada dođe zlokobni trenutak. Mlada je, tek je prešla tridesetu, ali osjeća kao da je kroz nekoliko tjedana ostarjela za puna dva desetljeća. U njenom ormaru nema crne ,smeđe ni sive odjeće. Samo vesele, životne boje.

Nećka se, vadi komad odjeće iz ormara, pa ga sprema nazad… To traje satima. Sve dok ne osjeti glad. Ni hrana nema više okusa. Broji zalogaje. U trgovinu ide svaka dva tjedna. Do tad sve mora dotrajati. Boji se oskudice. Panično križa dane na kalendaru. Njena karijera stoji.

Nakon večere odlazi na počinak. Nema smisla gledati televiziju, ona je zadržava u surovoj stvarnosti, a ona bi tako rado htjela nekamo pobjeći gdje je sve drukčije, baš onako kako smo navikli. Ali, postoji li više takvo mjesto? Sutradan nastavlja ritual pred ormarom. I konačno izabire dvodijelni plavo-zeleni kupaći kostim i narančasti pareo.

 - Ako već moram umrijeti, neka to bude na otkačen, pomalo uvrnut način. Ako me smrt mora zabilježiti u svom planeru, neka dođe po mene onda kada sam samoj sebi najljepša. Neka dođe za mladog mjeseca. Nipošto ne na uštap. Nipošto ne na kišni dan.

Neka sja sunce. I neka bude kristalno čisto plavo nebo.

    Monahinje i monasi dostojanstveno trpe osamljenost i materijalnu oskudicu ne bi li dosegli vječno spasenje. Njima je to stil života. Ali nju to izluđuje. I tijelom i umom izgara od navale originalnih i kreativnih ideja. Trgaju joj utrobu, proždiru svaki gram tijela. Noću provjerava jesu li ulazna vrata zaključana. Za svaki slučaj, zaključava ih dvaput. Na vrata prislanja ormar, antikvitetnu komodu, stolice, stajaću svjetiljku s velikim sjenilom. Boji se da bi joj taj netko mogao pokucati, pozvoniti na vrata,ili,ne daj, Bože, provaliti. Provući se kroz ključanicu. Spušta rolete. Stavlja vatu u uši i masku na lice. Liježe. U snu grli jastuk. Stala je i mala kazaljka na satu. 

 

 

 

 

 

 

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg