proza

Dora Tramišak: Karantenski dnevnik

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Dora Tramišak (1997.) studira na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin rad ''Četiri godišnja doba'' nagrađen je na natječaju Margan Tadeon Društva studenata kroatologije ''Cassius'' 2019. godine



 

Karantenski dnevnik

 

Karantena – Dan Prvi

Dragi dnevniče!

 

Prvo što sam čuo kad sam došao iz ZG-a s misli da neće biti tako loše da se malo odmorim od srednje kod kuće, bilo je: „Dodo! Narastao si!“

Odmah mi je prisjelo. Baš sam naivan!

„Kolko sam ti puta reko da me ne zoveš po krepanoj ptici!“

„Izumrloj“, ispravio me tata dok me tapšao po ramenima.

Tim gore!

Guglao sam. Etimologija riječi „dodo“ nije točno utvrđena, ali se pretpostavlja da je naziv ove vrste nastao kao pejorativ. Dovodi se u vezu s nizozemskim riječima dodoor (hrv. ljenjivac), walghvogel (hrv. gadna kokoš), zbog ružnog okusa njegovog mesa, kao i i dodaars (hrv. debela zadnjica), kako glasi nizozemski naziv za malog gnjurca. Prema nekim izvorima, riječ dodo nastala je od portugalske riječi doudo (danas doido), što znači „budala“ ili „luda“. Također postoji mogućnost da je naziv ove ptice onomatopeja njenog zova, koji je približno zvučao kao „do-do“. Krasno, ja sam lijena, gadna, budalasta i luda kokoš koja ne zna artikulirati. Fakat, stari?!

Kad se sjetim da drugi očevi svoje sinove zovu po nogometašima, košarkašima, tenisačima, skijašima, popis goes on and on.

A brat? On je priča za sebe. Ja njega nazvao Karlo Veliki, a on mene Doro. Po debeloj žabi iz starog crtića – Toro. Od tada uvijek kada postavim pitanje na koje odgovaraju s da, kažu: „Si, Doro!“

Od kad se pojavila nova reklama za Milka čokoladu s kravom Katjom, bar mogu zezati Katarinu, ali ona uvijek nekako stane na moju stranu u svađi pa to ne radim. Zato je Nela-Debela.

Dosta za prvo pisanje.

Dorian

 

Karantena – Dan Treći

Dragi dnevniče!

Ja sam Ornela. Imam 16. Imam dva brata i jednu sestru. Doro je moj brat dvojajčani blizanac, četiri minute stariji. Nas četvoro preko tjedna živimo u ZG-u. Katja i Karlo idu na faks i kako mama kaže „oni su Bog i batina“ i sve ih slušamo (moš’ si misliti). Nedjeljom idemo doma mami i tati i baki i dedi. Ovo je sad veliki šok! Kuća je puna ljudi od 0 do 24. Osmero nas je i svi se sjure u kupaonicu baš kad se ja uređujem. Majke mi, ako ne poludim!

Ornela

 

Karantena – Dan Peti

Dragi dnevniče!

 

O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,

uzroče istini od naše sve slave,

uresu jedini od ove korone,

sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi

ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!

 

Ah, Gundulić je točno znao kako se osjećam. (Malo sam izmijenila da bude u skladu sa situacijom.) Ustanem pet minuta prije predavanja, slušam predavanje u pidžami, raj na zemlji. Vremena na pretek. Naučit ću dva jezika, možda tri, ponovno ću početi pisati, možda obrišem prašinu sa svoje stare gitare. Nema šanse da mi bude dosadno!

Katarina

 

Karantena – Dan Sedmi

Dragi dnevniče!

 

Jutros smo se tresli. Ne kao Zagreb, ali dovoljno da se probudimo (većina nas) i paničarimo. Baka i deda izjurili su van (ili možda ne baš izjurili, but you get the point).

Mi s kata smo se sklupčali uz nosivi zid. Oni koji su došli. Nela je kleknula 5 sekundi prije kraja jer je tražila mobitel i novčanik po sobi, Karlo je bio previše lijen ustati, a Dorian se nije probudio. Njega ne bi produbile ni bombe. Dobro, da smo svi došli, tko zna bili stali uz taj zid ili bi bio prekratak.

Nakon toga smo se vratili u krpe, odnosno oni koji su ustali. Nikoga od nas nije toliko strah potresa da bi ustao u 6 i nešto ujutro. Prioriteti, ne?

Nešto kasnije nas je probudio još jedan, ali čim sam došla do vrata, prestao je.

Zagreb je baš skršio. Ovo je valjda jedan jedini put kad mi je drago da nam stan je stan daleko od centra. Iako, deda inzistira da mama i tata traže propusnicu da provjere stanje: „Kakva je to gospodara, za imovinu se treba brinuti!“

Katarina

 

 

Karantena – Dan Osmi

Dragi dnevniče!

 

Iznosim ti nekoliko stvari o meni koje nisi znao:

1.      Spavam toliko blizu zida da se ponekad noću udarim nosom u njega.

2.      Vezano uz točku pod rednim brojem 1. Upravo sam shvatila da bi ta navika mogla biti uzrok plastične operacije kad počnem zarađivati.

3.      Mrzim nositi čarape. Stopala su mi tako zatočena u njima.

4.      Vezano uz točku pod rednim brojem 3. Moj tata to zna jako dobro. I to bi bilo sasvim u redu, bilo bi to kao da zna da volim čokoladu od riže, kad njegovo uvjerenje ne bi bilo da se čarape moraju nositi uvijek, i to baš uvijek, osim ljeti (mala odstupanja su moguća), jer, citiram „ako su stopala u toplom, ni za druge dijelove tijela ti neće biti hladno“. Budući da stvari stoje kako stoje, tata mi diže hlačnicu nekoliko puta na dan.

5.      Vikendom i u doba korone (nadam se da neće postati pravilo) se ne skidam iz pidžame.

6.      Nikad ne pozdravljam ljude s „Dobro jutro!“ ili „Dobra večer!“, meni je uvijek „Dobar dan!“, iako već mrak pao ili pak nestao.

7.      Volim biti plavuša. Kad bubnem nekakvu glupost, bar imam kakvu-takvu ispriku.

Ornela

 

Karantena – Dan Deseti

Dragi dnevniče!

 

Jebena škola! Ubija me. Dvostruko… ma šta dvostruko… trostruko više zadataka nego prije. Online classroom, vraga! Online do-it-yourself room! Nema predavanja, samo zadaće, i to najviše iz glazbenog! Jučer sam pola dana potrošio guglajući Haydnovu biografiju i karakterističnost njegovih skladbi. Jebena škola! Ubija me.

Dorian

 

Karantena – Dan Jedanaesti

Dragi dnevniče,

 

Od trenutka kad je mama iznijela ovu ideju – da zajedno vodimo dnevnik karantene – znao sam da će ovo biti jedno dugo proljeće, neki kažu i ljeto. To je to što imam za tebe. Boli me ruka od pisanja.

Karlo

 

Karantena – Dan Dvanaesti

Dragi Dnevniče!

 

Boli ga ruka od pisanja! Od pisanja? Ma daj! To je sve. Morala sam to prokomentirati!

Katarina

 

 

Karantena – Dan Trinaesti

Dragi dnevniče!

 

Još uvijek muku mučim s glazbenim. Ne znam što su Katju učili u glazbenoj školi, ali ovo što ja moram učiti očito nisu.

Razmišljam o tome da ti dam ime. Neko umjetničko možda? Da vidimo... Monsieur Scriptum? Wow, nije valjda da mi fali latinski…

Mah! Bezvezarije! Zvat ću te DiD’DiLoB, u prijevodu Dorian i Dorianov dragi dnevnik i lots of boredom!

Dorian

 

 

Treba li naglasiti da je karantena? Još uvijek? I da ne znam koji je dan?

DD,

 

Ludi starci i ludi njihovi starci dolje ubijaju Boga jedni u drugima. Deda je popizdio jer ima visok tlak. Svaki tren može dobiti infarkt i koja će ga bolnica tad primiti, svi se bave koronom. Baka k’o pokvarena ploča inzistira da stara uzme još godišnjeg i izbjegne rizik da je zarazi. Kad je stara po tko zna koji put danas, a i od kad je počela karantena, predložila da ih odvezu u vikendicu u Zagorje, baka je samo rekla „pa da tamo umrem od dosade s ovim starkeljom?!“ Deda nije čuo.

Izolacija u stanu u ZG-u je bolja. Trebao sam ostati tamo. Nešto psuju pa se deru pa psuju pa se deru. Isto k’o i Doro u susjednoj sobi: „Jebena škola! Jebeni Bach!“

Nela je imali lagan slom živaca jer nije bila kod frizera 3 tjedna i boja joj je totalno nestala. Dorian se samo zaderao kroz zatvorena vrata: „Ako ne zašutiš, pofarbat ću te temperama i vodenim bojama.“ Katja se ponudila da je barem ošiša jer „sva’ko to može“ pa sad izgleda k’o Jim Carry u Dumb and Dumber. One dvije stvarno jesu Dumb and Dumber.

Karlo

 

 

Karantena – Dan Petnaesti

Dragi dnevniče!

 

Zapisnik o očevidu

Mjesto radnje: kupaonica

Vrijeme radnje: za vrijeme reklama

Predmet radnje: moje lice

Izlaganje problema: Uočila sam nepravilnosti, nepodudarnosti i neproporcionalnosti na svom licu. Desna obrva je viša od lijeve. Desni dio gornje usnice je podignut. Na desnoj strani čela, dok se mrštim, ima više bora. Na desnom oku imam manje trepavica. Znam, brojila sam. Lijevo kapak trideset trepavica bez maskare, dvadeset i dvije s maskarom, ako sam sreća pa se ne slijepe sve u parove. Desni kapak dvadeset i šest bez maskare, šest s maskarom. Možda ih je bilo i više, ali uz epileptično treptanje teško je brojiti. Uglavnom, desna strana mi je defektna. Ja sam umjetničko djelo – Picassovo.

Katarina

 

Karantena – Dan Šesnaesti

Dragi dnevniče!

 

Katja studira pravo zato svi moramo trpjeti tlaku koju ti je jučer prezentirala. Ne, stvarno, bez zajebancije. Jednom na njenoj prvoj godini, kad joj je kasnila stipendija, a mama i tata joj nisu htjeli povećati džeparac, napravila je prezentaciju o načelu obiteljske solidarnosti u obiteljskom pravu. „Nisam htjela forsirati s člankom 290. ObZ-a. Uvijek moraš biti taktična u pregovorima, Nela!“ Ne znam što joj je to značilo, nisam je ništa ni pitala. Tata zna reći: „Nekoj djeci su deformirana stopala, naše dijete ima profesionalnu deformaciju, život je tragikomičan!“

Ornela

 

Glupa karantena – Dan Neki

DD,

 

Još uvijek karantena. Ista dosada, ista dosadna predavanja na Zoomu, isti ja umirem od dosade. Vrijeme teče jebeno sporo. Šugavi sat ko da je stao. Usput rečeno, nema ničeg novog. Znam da sam te izuo iz cipela ovom viješću. Kao što vidiš, sarkazam je jedino što me drži na životu.

Karlo

 

Karantena – Dan Sedamnaesti

DiD’DiLoB,

 

Jučer smo imali maraton filmova – klasika. Pogledali smo sva tri Kuma po Karlovoj želji, Casablancu i Život je lijep po Katjinoj želji, Pijanist po Nelinoj želji i Isijavanje po mojoj. Oči su nam iscurile, aparat za pečenje kokica je krepao.

P. S. Uz glazbeni, sad najviše zadaće imam iz etike i tjelesnog.

Dorian

 

Karantena – Dan Dvadeseti

Dragi dnevniče!

Još jedan ručak uz priopćenje za medije Stožera civilne zaštite. Tako su ga mama i baka podesile da možemo svi čuti što se događa i biti svjesni težine situacije... No, i prije ručka deda nas obavijesti o svemu. Prati sve vijesti o koroni u RH od A do Ž. Zna broj i dobnu strukturu oboljelih i koji od njih su oboljeli u inozemstvu, a koliko njih je oboljelo od tih koji su zaraženi došli iz inozemstva. Zna koliko ih je na respiratorima i koliki broj je umrlih. Dok deda govori o brojkama, baka ponavlja: "Ne daj nam Bože scenarij iz Italije!"

Uz njih dvoje osjećam se kao da je ratno stanje, a nije proglašeno ni izvanredno. Zapravo, to što nije proglašeno izvanredno stanje Karla jako ljuti jer sveučilišta neće moći proglasiti neutralni semestar...

Ni ja ni Dorian ne pratimo vijesti. Jednostavno ne slušam loše vijesti, a samo takve prikazuju.

Katja i Karlo slušaju nešto malo, tek toliko da budu u toku. Naše je ionako da ne izlazimo iz kuće ili da izlazimo samo kada je nužno, a tada da nosimo masku i rukavice i držimo razmak, za drugo se brinu oni koje smo odabrali da se o tome brinu. Ja se mogu samo živcirati, a to mi ne treba. Simple as that.

Ornela

 

Karantena, ludilo – Dan Koji-god

DD,

 

Druga baka je zvala. Bio sam jako blizu fiksnog pa sam se javio na prvo zvono. „Karlo, ti kao da si na Durexu!“ „Molim, baka?“ „Brz si kao onaj zec u reklami za te baterije!“ „Aha, Duracell, baka, Duracell!“ Da sam bar na Durexu.

Poslije je razgovarala sa starim i barem 10 puta mu rekla da treba prati ruke prije i nakon izlaska iz firme i još prije ulaska u kuću pošpricati ruke onom antivirusna vodicom. Tata je samo mijenjao zanaglasnu dužinu: aha... ahaa... aaaaha... aaahaa...

Stari i stara rade svaki drugi tjedan pa jednom tjedno druga baka zove starog da mu izreferira Kodeks ponašanja i higijene. U tjednu kad stari i stara rade baka i deda šeću kućom s maskama prema staroj narodnoj „Bolje spriječiti, nego liječiti“.

Karlo

 

 

Karantena – Dan Dvadeset i Drugi

Dragi dnevniče!

 

Ako te Doro zove ovim čudnim imenom, ja ću te zvati d.o.o. – dobrovoljan dnevni osvrt. Karlo je predložio KUD – Knjižnica ubijanja dosade, što je skratio u UD – ubijanje dosade. Ali, ne hvala.

Nela nije dobre volje danas. Marin, njen dečko, je ghosta. Odgovara joj na poruke jako rijetko, guglala sam. Imali smo family meeting minus one sa samo jednom točkom na dnevnom redu – oraspoložiti Nelu. Dogovoriti smo još jedan, ali kraći, filmski maraton i Nelino najdraže jelo za ručak.

Katarina

 

 

Karantena – Dan Dvadeset i Treći

Dragi d.o.o.,

 

Odlučila sam voditi dnevnik prehrane! Neki unutarnji glas mi govori da će taj popis biti poprilično dug. Popis kao onaj koji obitelji imaju kad idu u kupnju namirnica u ovo doba, samo što na mom popisu nije 5 paketa WC-papira.

1.      Zajutrak: voćni jogurt (Nela je razbijala ujutro tanjure jer je Us prekinuo s njom. Tko šalje poruke o prekidu u 6:30 ujutro?! Morala sam nešto pojesti kad očito od spavanja nema ništa. Inače, Us je skraćeno od Retardus, tako ga zovemo od prekida, tj. od jutros.)

2.      Doručak: šalica kakaa (Gdje mi je pamet bila da nisam popila šljivovicu? Tko će Nelu trpjeti ovako trijezan?) + zdjela žitarica s mlijekom (Nisam čula što je sve psovala dok sam sipala žitarice u zdjelu. Nasipala sam ih malo puno previše u nastojanju da mir ušnih kanala potraje.) + jabuka (Dio zdrave prehrane koju sam bila spremna zagovarati dok Nela nije počela plakati „Marin je jeo jabuke“. Marin mu je pravo ime.)

3.      Gablec: puding od čokolade (Nela je ispucala svoj bijes u kuhanju. Tko se ono žalio što je ljuta? Servirala nam je puding uz riječi „ovaj puding me podsjeća na drek, podsjeća me na Marina!“. Dobar nam tek!)

4.      Ručak: domaća kokošja juha s rezancima (Das ist nicht Bog zna was, aber es is besser als juha iz vrećice…) + pohana piletina i pečeni krumpir (Mljac!) + salata

5.      Nešto između deserta i večere: naranča (Jabuka je propala zamisao, nadam se da se Nela neće pojaviti niotkuda i početi priču da je Marin jeo i naranče.)

6.      Nešto poslije nečeg između deserta i večere, a još prije večere: salata od ručka (Nela je pojela ostalo meso od ručka. Klin se hranom izbija… ja bila lijena pročačkati više po frižideru. Ishod očit – paša i preživanje.)

7.      Večera: velika Dorina čokolada (Dorianov izbor, Nelina potreba.)

8.      Tko više broji koje jelo po redu: kokice - puno puno kokica (Dugometražni film o kretenu koji ostavi svoju djevojku. Nelin izbor.)

Moram odustati od ovog… i moram sazvati family meeting minus one.

Katarina

 

Karantena – Dan Dvadeset i Četvrti

Dragi d.o.o.,

svi redom, kao na Fordovoj traci, izmjenjivali smo se u tješenju Nele. Tata je bio apsolutni pobjednik tješenja.

„Koliko taj tvoj mamlaz ima godina?“

„16, kao i ja.“

„Znaš, dečki u tim godinama su totalne budale!“

„Imaš sina u tim godinama.“

„Kao što rekoh, dečki u tim godinama su totalne budale!“

To ju je vratilo. Od sveg maminog suosjećanja, bakinih kolača, dedinih ratnih priča, bratskog kreveljenja i mog realizma, pobijedila je dady’s joke. Tako tipično!

Katarina

 

Karantena – Dan Dvadeset i Peti

DiD’DiLoB,

 

Profa iz TZK-a je zadala da se moramo snimiti kako radimo vježbe zagrijavanja i plešemo valcer i poslati joj snimku. Hvala Bogu, Nela i ja idemo u istu školu pa se ne moram sam sramotiti.

Dorian

 

Karantena – Dan Dvadeset i Sedmi

Dragi dnevniče,

 

Karlo se vratio za igraću konzulu i okupirao dnevni boravak, što znači da su baka i deda okupirali blagovaonicu (jer ako ne mogu gledati TV, igrat će belu), što znači da sam doručkovala u kuhinji.

Karlo je previše kul da prizna, ali on je takvo dijete, a da mu čuješ fore… Ne znam ja kakva je to igrica, ali znam da igra protiv drugih igrača. No, neka je caka da se ne možeš ulogirati pa ne znaš protiv koga igraš. Zato su on i frend Božo razvili strategiju kako se naći i igrati jedan protiv drugoga. Tajna lozinka. Božo pita „Kako si?“ i svi normalni igrači odgovore „Dobro“, „Fino“, „Hoćeš čakulat ili igrat?“ i slično. Jedni moj brat: „Kak’o sam kad sam bio mali, sad serem“ i to je to, tako se nađu.

Mama uvijek kaže: „Da vas nema, trebalo bi vas izmisliti.“

Katarina

 

Karantena – Dan Dvadeset i Deveti

DD,

Pričala sam s inozemnim prijateljima – Hamish iz Škotske, Kathlyn iz Perua, Maksyma iz Ukrajine, Anna iz Gruzije i Rishaba Indije. Bio je to zajednički video poziv.

Hamish kaže da je kod njih 23. ožujka vlada uvela odredila karantenu i organizirala službe koje raznose namirnice. Ubrzo potom zatvoreni su pubovi, restorani, kina i sva druga mjesta za druženje. Također je rekao da većina nije poštovala mjere u početku. Rekao je da za njih zakon određuje zatvorsku kaznu od 3 mjeseca u slučaju nepoštivanja karantene, ali rekao je i da policija nije sklona voditi evidenciju o tome, već da ljudima da upozorenje i pošalje ih kući.

Kathlyn je javila da je Peru već 16. ožujka proglasio izvanredno stanje i ograničio slobodu kretanja s izuzetkom medicinskog osoblja. Ni tamo građani nisu poštovali mjere na početku. Požalila se da su ljudi očajni i preplašeni rastom cijena. Očito je ekonomija teško pogođena.

Maksym kaže da su Ukrajinci već u prvom valu vijesti o koroni, pohrlili u shopping centre da se opskrbe u slučaju karantene do koje je, naravno došlo. Uz to tri puta dnevno šalju se automatske poruke na mobitele građana kako bi ih podsjetile da peru ruke. Rishab se odmah nadovezao da prilikom svakog poziva se prvo oglasi sekretarica koja tri minute priča o pranju ruku. Kaže da više nikoga ne zove.

Katarina

 

Karantena – Dan Trideseti

DiD’DiLoB,

 

Katarina je za faks morala napisati osvrti na kazneno i prekršajno ponašanje u razdoblju karantene. Mama me natjerala da ga pročitam jer „nimalo nisam informiran o tome što se događa“.

 

Katja je u članku napisala da se osobe koje su u samoizolaciji evidentiraju se sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, a njihovo pridržavanje u nadležnosti je policije. Kršenje mjere samoizolacije mjere može se okarakterizirati kao prekršaj ili kao kazneno djelo. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti za kršenje samoizolacije propisana novčana kazna od 8.000 do 15.000 kuna. Ako se više puta prekrši ta mjera, novčane kazne rastu.

 

Kazneni zakon određuje kaznu zatvora do dvije godine za ponašanje koje se može okarakterizirati kao kršenje samoizolacije, a ako tko drugoga zarazi opasnom zaraznom bolešću ne pridržavajući se mjera zaštite, može se kazniti kaznom zatvora do tri godine, a ako je tim ponašanjem prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj se može kazniti kaznom zatvora do dvanaest godina.

 

Sankcionira se i širenje lažnih vijesti. Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda iz 1977. godine kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM, što iznosi 200 – 780 kn, ili kaznom zatvora do 30 dana tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana.

 

Nije mu bilo zanimljivo čitati. Ovo je samo četvrtina toga što je naškrabala. No, jedno je sigurno, ne izlazim iz kuće i ne pričam o koroni, nije se za igrati.

Dorian

 

 

Karantena – Dan Trideset i Drugi

Dragi dnevniče!

Matija, najluđi frend kojeg imam, mi je jučer pričao o svojim bivšim djevojkama. Prema njegovom tumačenju bilo ih je pet, samo od početka godine. Ne mogu se sjetiti kako smo došli do te teme, ali kladim se u dosadu.

No, da vidimo...

1.                  Danijela. Imena koje savršeno odgovara njenoj elegantno skrojenoj košćatoj figuri (Da - ni - jela). Matija ju je upoznao na Maksimiru dok je puštala zmaja. Bojeći se tko će prije poletjeti na krilima vjetra, ljupka djeva ili strašan zmaj, naš je vitez priskočio u pomoć i ljubav je planula. Ljubavni plam gorio je neopisivim žarom i neviđenom strašću i ugasio se nakon samo tri tjedna.

2.                  Lana. Još jedna rengentska ljepotica, ali prije svega moderna štreberica. Pogledom uprtim u budućnost, nosom uprtim u knjigu, prekratkom kariranom suknjicom i čednom bijelom košuljicom otkopčanom dva gumba previše, Matija je istog trena izgubio oči na njoj, ali i svu slinu i osjet dodira. Njene knjige, koje joj je kao pravi kavalir nosio na svakom spoju, bile su teške pa je dao ostavku tjedan poslije.

3.                  Anita. Pjevala je kao Slavuj, njen kućni ljubimac koji je, usput napomenuvši, bio gavran. Njeni ljubimci Štakor Miško, krtica Dunja, gavran Slavuj i bogomoljka Vlasta voljeli su je slušati. Volio ju je slušati i Matija nakon što je kupio čepiće za uši. Iako je njena glazbena karijera uznapredovala toliko da je gušila njihovu ljubav i iako ju je Matija ostavio da bi se nesputano mogla posvetiti svojoj svijetloj karijeri, Matiji je Anita ostavila značajan trag na srcu, ali i u ušima.  

4.                  Matija. Da, Matija. Da su dogurali do svadbe, ne bi se znalo tko je Matija Tepšić, a tko Matija Tepšić. Matija (muško) priznao je da mu je bilo malo čudno kad je govorio Matija, volim te, ali volio je i sebe pa je okej.

5.                  Arijanu. Arijana se bavi kick-boksingom. Matija ju je upoznao na uličnom sajmu teniskih reketa kad ga je spasila od huligana iz njegove škole. Vjerojatno zato što je vidio kako je sredila one dečke, nije joj se usudio „dati nogu“ i veza je potrajala mjesec dana.

Moji bivši: samo jedan – budala Marin.

 

Ornela

 

 

 

K – DNK

(Karantena – Dan ne znam koji)

DD,

 

Nela je ovaj dnevnik shvatila jebeno ozbiljno. Tipično girly. Evo zašto je ovo bila dobra ideja samo za maminu žensku djecu.

Prošo sam online ispit. Pitanja na zaokruživanje uz literaturu. Prepisivanje na najjače. Laganini! Katja svoj ima sutra, uči kao sumanuta. Ajmo se kladiti da neće skriptu ni otvoriti na ispitu. Štreberko teški!

Karlo

 

 

Karantena – Dan Trideset i Četvrti

Dragi dnevniče,

Bila sam bolesna tri dana. Angina. Strefi me par puta godišnje. Mama me šopala propolisom, tata zalihom Strepsilsa. (Nemamo ih više.) Baka i deda su se držali podalje, za svaki slučaj. Katja je učila za ispit pa je nisam puno viđala. Uvijek se zatvori u sobu tjedan prije ispita i izlazi samo nešto pojesti. Karlo mi je pisao zadaće. On se samo pravi bad ass, a zapravo je takva micica. Dorian se kreveljio svako malo i nasmijavao me.

Ornela

 

Karantena – Dan Trideeset i Peti

DiD’DiLoB,

 

memovi su nešto najljepše u ovoj koroni (osim besplatnog Pornhuba Premium, rekao bi Fran, mama ako čitaš ovo, ponavljam, REKAO BI FRAN).

Imam rutinu: za vrijeme doručka čitam i pokazujem dedi memove. Skoro se upišamo od smijeha. Toliko toga ima: od Smeagolla s WC papirom kao njegovim precious, Darth Vaderom kao uzorom za ponašanje u karanteni preko izgleda prije i poslije karantene, muško-ženskih odnosa, Kolinde i radu preko interneta do Talijana i Kineza. Deda bar nakratko zaboravi pratiti vijesti tih pola sata.

Dorian

 

Karantena – Dan koji je, nadam se, blizu kraju karantene

DD,

 

Preko Zooma moram prezentirati na temu Mogući gospodarski aspekti posljedica pandemije u svijetu i RH. Nije frka, kopirao sam hrpu podataka s hrpe internetskih stranica. Pametnom dosta! Katja je inzistira na tome da provjerim vjerodostojnost, ali ja sam odmahnuo rukom.

Ukratko, trenutno se povećava nezaposlenost što proizlazi iz privremene obustave rada, ali dugoročno gledano, donošenjem strogih mjera nastali su uvjeti za recesiju najvećih svjetskih gospodarstva, a Međunarodni monetarni fond predviđa da će ekonomska kriza prouzročena koronavirusom biti najgora ekonomska kriza od Velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća.

Korona je utjecala na sve gospodarske grane, ali se u pojedinim očituje više nego u ostalima. Predviđa se da će najugroženija grana u RH biti turizam. Očekuje se veliki pad noćenja za ovu turističku sezonu. Problem je u tome što se RH godinama u velikoj mjeri oslanja na prihode turizma.

S turizmom su povezani ugostiteljstvo te umjetnost, zabava i rekreacija koji će zbog smanjenog broja turista osjetiti smanjenje prihoda u poslovanju. Zatim poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, na koje je najviše utjecalo zatvaranje tržnica. I tako dalje i tako bliže. Čovjek bi rekao da sam si dao truda. Očekujem peticu!

Karlo

 

Karantena – Dan Trideset i Deveti

Dragi d.o.o.,

 

Odlična vijest! Položila sam ispit, najteži na ovog godini. Organizirat ću online party s frendicama!

Katarina

 

Karantena – Dan Četrdeseti

Dragi dnevniče,

 

Svakog gosta tri dana dosta, a mi smo s tobom izdržali četrdeset. Nemamo više stranice za pisanje, a čini se i da se stvari polako, ali sigurno vraćaju na staro. U ovoj koroni dosta toga sam izgubila – dečka, dio kose, dostojanstvo zbog nove frizure… Ali puno toga i dobila – odmora, mogućnost za razmišljanje i novi početak i puno vremena s obitelji. Još sam se jednom podsjetila koliko je moja obitelj luda i zabavna (i kako su grozni kad me treba utješiti). Pozdravljam te dok nam mama ponovno ne naredi da pišemo dnevnik.

Ornela

 

 

 

 

 

 

 

 

 

    

vijesti

Raspisan je natječaj za zbornik ''Rukopisi 44''

Dom omladine Pančevo raspisuje 44. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 44“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslavenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj je otvoren do 21. veljače 2021. godine.

proza

Ivan Tomašić: Smrt kralja Sebastijana (ulomak iz romana)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Emma Mihalić: Nova žar-ptica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Emma Mihalić (1999., Zagreb) studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Piše prozu i poeziju, ali do sada ništa nije objavljivala. Bavi se i crtanjem. Jedna je od pobjednica na natječaju za kratku horor priču na engleskom jeziku Srednje škole Ivan Švear, i nekoliko se puta natjecala na LiDraNo-u, jednom završivši nominacijom za državnu razinu (s pjesmom ''Podstanar''). Planira se baviti pisanjem i ovo je njen prvi završeni prozni rad na hrvatskom jeziku. Inače piše i na engleskom jeziku.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Deni Baleta: Make Empathy Great Again!; Pismo starijoj sebi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Deni Baleta (1998., Split) studira hrvatski jezik i filozofiju u Splitu.

proza

Iva Hlavač: Nakaze

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

proza

Antonija Jolić: Mažuran

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.

o nama

Nagrada Sedmica i Kritična masa 2019. za Miru Petrović

Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.

o nama

Nagrada Sedmica & Kritična masa 2019 - uži izbor

Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).

proza

Mira Petrović: Bye bye baby bye; Zana

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019

Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.

proza

Dinko Kreho: Zoja

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.

proza

Leonarda Bosilj: Ptice ne lete

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.

proza

Toni Juričić: Con calma

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.

proza

Iva Sopka: Moje pravo, nezaljubljeno lice

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.

proza

Maja Klarić: Japan: Put 88 hramova (ulomak)

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.

proza

Iva Hlavač: Humoreske o ženama koje se ne smiju

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019

Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg