proza

Cosmin Perta: Paprikaš

KIKINDA SHORT - Festival kratke priče

Cosmin Perța (1982.) rumunjski je pjesnik i prozni pisac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Klužu, a književnost doktorirao u Bukureštu.
Objavio je zbirke pjesama: Zorovavel (Grinta, 2002.), Glineni stražar (Vinea, 2006.), Pjesma za Mariju (Vinea 2007.), Starac, božanstvena komedija (Charmides, 2009.), Bez naslova (Paralela 2011.)

KIKINDA SHORT održava se na samom sjeveru Srbije, u gradu Kikindi, svega nekoliko kilometara udaljenom od Mađarske i Rumunjske.
Na desetom Kikinda Short-u, održanom od 1. do 4. srpnja 2015. u Kikindi, Zrenjaninu i Beogradu, sudjelovalo je 14 autora iz 12 država.



 

Paprikaš

  

Od kada su počeli sa eksploatacijom gasa iz škrljica, žena, deca i ja smo se preselili u mirniji gradić u planini, gde nema drugog resursa sem drveta, onoliko koliko ga ima. Zauzvrat, trpimo hladnoću, glad, bedu i nepoštovanje drugih.

Da bi nam bilo lakše, morali smo da izdamo sobu jednoj studentkinji. Prostora ima, žena spava sa decom u dečijoj sobi, ja u svojoj sobi i studentkinja u svojoj. Problem je što se već par noći studentkinja ušunjala kod mene u sobu, zavukloa pod jorgan i počinjala da me mazi. Ja ništa ne radim, pravim se da spavam, ali kad više ne mogu da izdržim, bučno se „trgnem“ iz sna, a ona, u strahu da se moja žene ne probudi, trk nazad u svoju sobu.

Situacija je malo neprijatna i stvarno ne znam kako da se otarasim studentkinje, a da je ne uvredim.

Studentkinja ima mačku. Kada smo utvrdili da je moj sin alergičan na mačiju dlaku, nije bilo druge, mačka je morala da ode. Bili smo ubeđeni da će i studentkinja brže bolje otići ne želeći da ostavi svoju mačku. Kako da ne! Uzela je mačku da je baci kroz prozor. Jedva sam uspeo da spasem jadnu životinju iz njenih ruku kako bi je se oslbodio što prirodnije, bacivši je niz stepenice, a ne sa osmog sprata. Znaš, ja te volim rekla je. Ne, ne mačku.

Bivalo je sve kompikovanije i moja žena je namirisala nešto. Znaš, reče mi jednog dana, želim da te pitam nešto: Imam leš, koji bi trebalo iseckati, možeš li ti to da uradiš, molim te?

Da, naravno.

Uzimam leš iz plastične kese i stavljam ga u kola. Odlazim na vrh nekog brda, vadim alat: testeru, sekiru, noževe i dleto i krećem na posao. Sečem fino, od zgloba, stopala, noge, kolena, butine sečem na dva dela pošto su baš debele, sečem dlanove, razdajam laktove od ramena, ostavljam torzo i glavu i taman kada sam se spremao da odsečem glavu zapitao sam se: Ali zašto joj ovo treba? Zovem je. Pored mene polako prolazi čobanin sa ovcama, gleda me čudno, otpozdavlja sa dobar dan i ide dalje.

Alo, a zašta ti treba ovaj leš?

Jesi li ti zaboravio da sutra idemo u goste, ne možemo praznih ruku, hoću da ponesem paprikaš.

Paprikaš od ljudskog mesa...?

Drugog mesa nemamo, zar, uostalom, nije i to meso?

Pa jeste meso, ali ovo je kanibalizam. Mogla si mi reći, otišao bi do Arapa, uzeo bi jagnjetinu, nekako bi rešili to. Ovako nešto ne bi trebalo da se radi.

Od kojih para?

Pozajmili bismo, odnekle, ne znam, snašli bi se, a ne baš ovako...!

Pa hajde, pozajmi, da vidim odakle...I uostalom, meso od Arapa je gotovo, začinjeno, a znaš da deca ne vole njihove začine.

Ma daj, pusti, znaš da više ne stavljaju začine, sad imaju i neprerađeno, treba ih samo pitati.

Dobro, ti se onda pobrini oko toga, ali ako sutra ne budemo imali ništa, tvoja je krivica.

A šta da radim sa lešom?

Jesi li ga isekao?

Da...

Vrati ga nekako.

A ako me uhvati policija? Bolje da ga zakopam.

Ako bismo ga pojeli, ne bi mogli da nas uhvate.

Ma daj, sada mogu da te uhvate i ako ga pojedeš. Imaš izgovor, ako te pitaju kaži da je njegova poslednja želja bila da ga isečeš i zakopaš. Ako ga pojedeš, nemaš više izgovora.

Dobro, radi kako hoćeš.

Stavljam leš u vreću i idem kući. Tamo me čeka studentkinja. Laknulo mi je na trenutak. Pomislio sam da nije ona možda leš. Ne još. Pozajmljujem pare od studentkinje, kupujem jagnjetinu, spremam paprikaš. Već je pala noć, a kod nas u kući niko još ne spava.

Mene proganja studentkinja, žena proganja studetkinju, deca proganjaju ženu, ja proganjam ceo svet. Ispred zgrade mjauče mačka. Pet je sati ujutru i, baš kada sam bio na putu da zaspim i da sanjam odlazak kod tasta i tašte, čujem jak zvuk pada. Žena iziđe iz stana, naše dete potrča za njom. Pojurio sam za njima, kako bih ga zgrabio jer mogao bi, pospan, da upadne u prostor između stepenica. Ženu nisam mogao da uhvatim. Vraćam se u stan, tešim dete i uspevam da ga uspavam.

Kroz kuhinjski prozor vidim da sviće, magla se raširila po planini. Mirno je. U kući smo ja, deca i leš. Ni traga od žene i studentkinje. Nemam pojma šta se desilo, ali slutim. Svakako ne mogu ništa da uradim. Sedim za kihinjskim stolom naslonjen o ruku, oko mene magla, i pomislih da bi bilo dobro da izađim i zakopam leš negde oko zgrade pre nego što se probude ovi mlađi. Ironično, primetio sam da sam mogao da stavim još koje kilo luka u vreću, kako bi ugušio miris truljenja jer ako ga otkriju, bolje da ga otkiriju što kasnije. Do tad mogu da tražim azil.

Još malo, još malo i izlazi sunce, sa osmog sprata predivan je pogled na okolna brda, apsolutno predivan, oduzima ti dah .

 

  

Sa rumunjskog prevela: Irina Đuran

 

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' 2020 - uži izbor

Nakon šireg izbora slijedi uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade prozne autore. Pogledajte tko su sedmero odabranih.

o nama

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' - popis šireg izbora, pred objavu užeg

Natječaj ''Sedmica & Kritična masa'' za mlade autorice i autore do 35 godina starosti bliži se svome kraju. Ovo je peto izdanje nagrade, utemeljene 2015. godine, koja pruža pregled mlađe prozne scene (širi i uži izbor) i promovira nova prozna imena. Prva nagrada iznosi 5.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu. Prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković, Jelena Zlatar, Marina Gudelj i Mira Petrović.

proza

Marina Gudelj: Ljudi na uglu ulice, pokraj prodavaonice pića

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Marina Gudelj (1988., Split) završila je Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru. Radi kao nastavnica Hrvatskog jezika u školi. Prvi književni rad, kratka priča Semafor, šahta, apoteka, birtija objavljena je u Zarezu 2015. godine. Iste je godine osvojila prvu književnu nagradu na portalu KSET-a za priču Kamo idu irske mačke. 2017. godine osvaja prvo mjesto na natječaju Kritične mase za priču Lee. S istom pričom iduće godine sudjeluje na LitLink festivalu u Zagrebu. 2018. godine osvaja treće mjesto s pričom Dulcinea na konjaku na 17. izdanju Festivala europske kratke priče, a krajem iste godine ulazi u uži izbor natječaja Prvi Prozak i Na vrhu jezika s pričom Vještica. 2019. godine osvaja nagradu Prvi Prozak za autore do 35 godina starosti, a objava zbirke priča očekuje se sredinom 2020. godine.

proza

Vid Hribar: Bilješke za preživljavanje

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Vid Hribar (1993., Zagreb) je trenutno na završnoj godini diplomskog studija na odsjeku dramaturgije pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, drame, poeziju, kratke priče, uz to se bavi komponiranjem i sviranjem klavira u brojnim zagrebačkim bendovima. Na radiju se izvode njegove ''Nule i ništice'' (2017.), radiodrama inspirirana motivima Harmsove istoimene zbirke kratkih priča, drama ''Oskarov san'' (2019.) te ''Od Vlaške do Britanca'' (2019.). Njegova drama ''Tuneli'' prevedena je na makedonski jezik od strane Makedonskog centra ITI, a njegova drama ''404'' objavljena je na portalu drame.hr. Kao kompozitor radi na nizu kazališnih, filmskih, televizijskih te radiodramskih projekata.

proza

Luca Kozina: Grbava plesačica

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2020.

Luca Kozina (1990., Split) piše prozu i poeziju. Radovi su joj objavljeni u časopisima: Zarez, Fantom Slobode, Mogućnosti, Republika, u zborniku Rukopisi 43 te na internetu (Zvona i Nari, Književnost Uživo, Kultipraktik, Nema). Dobitnica je nagrade Prozak za 2019. godinu. Piše književne kritike za portal Booksa. Članica je književne grupe NKV.

proza

Petra Bolić: Hans.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.

proza

Ivana Pintarić: Propuštanje riječi

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.

proza

Josip Čekolj: Kokoši ne letiju visoko

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.

proza

Ana Vučić: U Limbu

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.

proza

Ivan Katičić: Klošari

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.

proza

Gabrijel Delić: Orlovski

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.

Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg