poezija

Suzana Džuver: Izbor iz poezije

Suzana Džuver (Kula, 1996.) diplomirala je na odsjeku komparativne književnosti s teorijom književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Trenutno završava master studije na istom odsjeku. Poezija joj je zastupljena u zbornicima Rukopisi 45, Tajni grad i zborniku pjesama s konkursa za pjesničku nagradu Milo Bošković, u časopisima Poezija, Beogradski književni časopis i Panache, te na književnim portalima Astronaut, Strane i Čovjek-časopis. Povremeno piše književnu kritiku za koju je osvojila drugu nagradu na međunarodnom festivalu književnosti Bookstan u Sarajevu, a također je objavljivala i na portalu Bookvica. Prvu pjesničku zbirku Riblja kost objavljuje 2022.godine u izdavačkoj kući PPM Enklava.



 
Nestabilna konstrukcija
 
Kada govorim o poreklu
kažem da sam nastala iz jezičkih smrti
 
Rođena
kada je tata slovu j odrubio glavu
sačinjena sam od dijakritičkih tačaka
 
Pojavljuju se kao mladeži na telu
povezujem ih prstom
da se ne bih raspršila
 
 
 
 
Čupanje zanoktice
 
Moje uramljene šake
visile su uz goblene na zidu
 
Prsti su postali predugački
za parče papira
 
Sada njima čupam travu
što raste iz glave pokojnika
 
Zbog toga me peče želudac
poput naglo otkinute zanoktice
 
Na dlanovima nosim tragove smrti
a na vratu davljenja
 
 
 
 
Sto bez čela
 
I dalje utiskujem prste u plastelin
otisci su dokaz
živa sam
 
Naslanjam se na ramena
kosti se zabadaju u meso
poput viljuške u paradajz
 
Na porcelanu su upozorenja
biber u tatinom tanjiru
najavljuje smrt
 
To shvatam kasno
dok grizem crno zrno
i gledam u četiri nogare prazne stolice
 
Golicanje u nosu
bris na nostalgiju
 
Kijanje
ispljunuto detinjstvo
 
Ne govorim nikome da malo jedem
tada je očevo odsustvo upadljivo
kao lovorov list u kutlači
 
Ja sam šerpa bez poklopca
iz mene isparava sve što nisam
a mogla sam biti
 
Najbolje je da ne ugasim ringlu
i izgorim
mirisalo bi bolje od plastelina
 
 
 
 
Zašto ne idem na groblje
 
Sa mora je doneo palmu
 
Na plafon sam umesto sunca
okačila žuto ogledalo
 
Rasplela pletenice
i nosila talase u kosi
 
Sada ponavljam sebi
pod zemljom je
 
Zaboravljam da nije u saksiji
i čekam da izraste
 
 
 
 
Neuhvatljivost
 
Senka sam na zidu
blesak ogledala nedostižan mački
 
Raspoznajem oblike dlanovima
ne plašim se sudara sa kaktusom
 
Te igle bodu manje od mojih kostiju
što iščekuju svetliji mrak
 
 
 
 
Samo da zalasci budu crveni
 
Imaću plavu kosu i dvoje dece
crni izrastak biće krik mog identiteta
 
Dan tesna cipela
a ja zgrčen prst
 
Polukrug na noktu
izgledaće kao zalazak
 
U mene će ulaziti sunce
i tešiti uskoro će zaspati
 
 
 
 
Podstanar u svom telu
 
Probijam se kroz gužvu
poput moljca kroz tkaninu
 
Ponovo odlazim
osuđena na tuđe prezime na vratima
 
Za sobom ostavljam rupu
i kaput
 
Još jedno telo
obešeno o čiviluk
 
 
 
 
Pokvaren kasetofon
 
Zamršene trake audio kaseta
podsećaju na naš odnos
 
Moj glas na strani A
tvoj na strani B
 
Raspetljavanje je moguće
jedino olovkom
 
Ako prestanem da pišem
kidanje je neminovno
 
 
 
 
Ritual pre odlaska
 
Prekrivam ogledalo
posteljinom na kojoj smo spavali
 
Kaže to se radi kad neko umre
a ne oseća da sam hladna
 
Ne dozvoljava mi da odem
zaboravlja da vrata mogu biti obijena
najobičnijom ukosnicom
 
Bežim iz stana
niz stepenice se spuštam kao fusnota
sa sobom nosim dodatna objašnjenja
 
 
 
 
Call Dr Horder
 
Kada ljuštim kivi
mislim o oštrim bradama
svih muškaraca
koji su me napustili
 
Na nožu vidim crte
svog lica presečenog na pola
 
Moje telo je vitraž
ali me nećeš pronaći u hramovima
svetlucam kao ukras na prozoru
tuđe sobe
 
Ostavljali su me
kada su odlazili u svoje kuće
u svoje molitvene objekte
nikada nisu videli
kako se presijavam na svetlosti
 
Svakim ponovnim dolaskom
sa mene bi iščupali po jedno staklo
 
Sada sam polovična
na ovom nožu
sa ovim kivijem u ruci
 
Pojedi ga
pa tek onda pozovi doktora Hordera
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

o nama

Eva Simčić pobjednica je nagrade "Sedmica & Kritična masa" (6.izdanje)

Pobjednica književne nagrade "Sedmica & Kritična masa" za mlade prozaiste je Eva Simčić (1990.) Nagrađena priča ''Maksimalizam.” neobična je i dinamična priča je o tri stana, dva grada i puno predmeta. I analitično i relaksirano, s dozom humora, na književno svjež način autorica je ispričala pamtljivu priču na temu gomilanja stvari, temu u kojoj se svi možemo barem malo prepoznati, unatoč sve većoj popularnosti minimalizma. U užem izboru nagrade, osim nagrađene Simčić, bile su Ivana Butigan, Paula Ćaćić, Marija Dejanović, Ivana Grbeša, Ljiljana Logar i Lucija Švaljek.
Ovo je bio šesti nagradni natječaj koji raspisuje Kritična masa, a partner nagrade bio je cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb). Nagrada se sastoji od plakete i novčanog iznosa (5.000 kuna bruto). U žiriju nagrade bile su članice redakcije Viktorija Božina i Ilijana Marin, te vanjski članovi Branko Maleš i Damir Karakaš.

proza

Eva Simčić: Maksimalizam.

NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR

Eva Simčić (Rijeka, 1990.) do sada je kraću prozu objavljivala na stranicama Gradske knjižnice Rijeka, na blogu i Facebook stranici Čovjek-Časopis, Reviji Razpotja i na stranici Air Beletrina. Trenutno živi i radi u Oslu gdje dovršava doktorat iz postjugoslavenske književnosti i kulture.

intervju

Eva Simčić: U pisanju se volim igrati perspektivom i uvoditi analitički pristup u naizgled trivijalne teme

Predstavljamo uži izbor nagrade ''Sedmica & Kritična masa''

Eva Simčić je u uži izbor ušla s pričom ''Maksimalizam.''. Standardnim setom pitanja predstavljamo jednu od sedam natjecateljica.

poezija

Juha Kulmala: Izbor iz poezije

Juha Kulmala (r. 1962.) finski je pjesnik koji živi u Turkuu. Njegova zbirka "Pompeijin iloiset päivät" ("Veseli dani Pompeja") dobila je nacionalnu pjesničku nagradu Dancing Bear 2014. koju dodjeljuje finska javna radiotelevizija Yle. A njegova zbirka "Emme ole dodo" ("Mi nismo Dodo") nagrađena je nacionalnom nagradom Jarkko Laine 2011. Kulmalina poezija ukorijenjena je u beatu, nadrealizmu i ekspresionizmu i često se koristi uvrnutim, lakonskim humorom. Pjesme su mu prevedene na više jezika. Nastupao je na mnogim festivalima i klubovima, npr. u Engleskoj, Njemačkoj, Rusiji, Estoniji i Turskoj, ponekad s glazbenicima ili drugim umjetnicima. Također je predsjednik festivala Tjedan poezije u Turkuu.

poezija

Jyrki K. Ihalainen: Izbor iz poezije

Jyrki K. Ihalainen (r. 1957.) finski je pisac, prevoditelj i izdavač. Od 1978. Ihalainen je objavio 34 zbirke poezije na finskom, engleskom i danskom. Njegova prva zbirka poezije, Flesh & Night , objavljena u Christianiji 1978. JK Ihalainen posjeduje izdavačku kuću Palladium Kirjat u sklopu koje sam izrađuje svoje knjige od početka do kraja: piše ih ili prevodi, djeluje kao njihov izdavač, tiska ih u svojoj tiskari u Siuronkoskom i vodi njihovu prodaju. Ihalainenova djela ilustrirali su poznati umjetnici, uključujući Williama S. Burroughsa , Outi Heiskanen i Maritu Liulia. Ihalainen je dobio niz uglednih nagrada u Finskoj: Nuoren Voiman Liito 1995., nagradu za umjetnost Pirkanmaa 1998., nagradu Eino Leino 2010. Od 2003. Ihalainen je umjetnički direktor Anniki Poetry Festivala koji se odvija u Tampereu. Ihalainenova najnovija zbirka pjesama je "Sytykkei", objavljena 2016 . Bavi se i izvođenjem poezije; bio je, između ostalog, gost na albumu Loppuasukas finskog rap izvođača Asa 2008., gdje izvodi tekst pjesme "Alkuasukas".

poezija

Maja Marchig: Izbor iz poezije

Maja Marchig (Rijeka, 1973.) živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Piše poeziju i kratke priče. Polaznica je više radionica pisanja poezije i proze. Objavljivala je u brojnim časopisima u regiji kao što su Strane, Fantom slobode, Tema i Poezija. Članica literarne organizacije ZLO. Nekoliko puta je bila finalistica hrvatskih i regionalnih književnih natječaja (Natječaja za kratku priču FEKPa 2015., Međunarodnog konkursa za kratku priču “Vranac” 2015., Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. i 2020. godine). Njena kratka priča “Terapija” osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA2020. 2022. godine objavila je zbirku pjesama Spavajte u čarapama uz potporu za poticanje književnog stvaralaštva Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u biblioteci Poezija Hrvatskog društva pisaca.

Stranice autora

Književna Republika Relations PRAVOnaPROFESIJU LitLink mk zg