Darko Cvijetić (1968.,Ljubija Rudnik) piše pjesme i kratke priče. Neke pjesme prepjevane su na engleski jezik, njemački, slovenski, mađarski, poljski, makedonski i jidiš.
U kazalištu u Prijedoru radi kao glumac i redatelj.
Osnovao lažni teatar - A PRO PO Prijedor te lažnu art grupu - URBA CULT 92
Demonovina
Mama mojeg raznesenog
Druga Duleta iz voda
Od Humanitarne pomoći dobila
Vreću đubriva
I vojničke košulje
Ispeglane
(Toliko od domovine)
U kladionici
Osvojim mobilni
I 100 maraka na računu
100 poruka full
Priključci folovi
A broj isti
Kao na zatvaraču
Puške u ruci
(Toliko od đubriva)
Otac i sin
U Derventi je jedan otac ubio sina s četiri hica,
u osam ujutro, na grobu majke.
Sin je bio bolestan, liječen, nije se odmicao od materina groba.
Nakon ubojstva,
sam je pozvao policiju i htijući i sebe ubiti, ranio se.
A pored Prijedora, jedan sin, u trošnoj kućici na periferiji, prošle godine,
tri dana je hranio mrtvu, preminulu mater.
Narod zvao policiju, lud je on još od rata, rekla je susjeda.
Sreli su se u ludnici Jakeš, kod Modriče.
Nitko ne zna ni kako su se zbližili i postali nerazdvojni.
Kada je otac umro, isto tako ujutro, jedva su ušli u sobu po tijelo.
Novi sin ga je hranio, prinoseći žlicu s čorbom drhtavom rukom do već
treći dan otvorenih usta.
PIAZZA
Stajala je isprva samo
Jelena na
Trgu heroja
Šutjela ogledalo držala u
Prijedoru
Onda se i
Petar Pjotr Pavlenski
Zakucao jajima za
Crveni trg u
Moskvi
Jelena je odnijela
Šutnju
Pjotra su pokrili
Odkucali odnijeli
Samo je bez jaja
Ostao razlog
Toliki su pjesnici
Stihovali -
Na Crvenom kod mauzoleja
Valja jaja sačuvati
Ne zakucavati ih
Pa da
U trgu ekser
Svijet drži u bjelanjcu
Sudnja
Sreo sam danas svoje riječi
Bilo im neugodno
Kao starcu koji se
Pomokrio na linoleum
Tako su i stajale:
U mlakoj vodi
Ni sa čim više
Urimljive
Bez eksera
Po dlanovima
U dlanovima
Eh jadne rekoh
Proljudile ste se vidim -
Čiji je bio
Rođendan?
Ekshumatorova
Jednom smo našli
Presađeno srce
U tuđem skeletu
Kako ne truli
Da vidiš:
Još kuca i zakucava
A kako nema krvi
Pa nema što pumpati
Aorte zvižde
Komore klepeću
A ljubavna strijela (ona iz bajke)
Masna
Tobolči se
U pleteru vena
I uzmemo ga
Šta ćeš
Možda neka mater
Zna
Čiji je grudni koš
Sekundarni srcegrob
1.
Praznici, profanacije
Danas je, dragi dnevniče (25. XI 2013. Dan ZAVNOBiH) i u mojem gradu bio T. Meron, najglavniji sudac Tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.
I za zločine protiv čovječnosti.
Bio je u Tomašici.Na kopovima.
Tu je i Danilo Kiš bio 1986. da primi nagradu Skender Kulenović, pa obilazio i on kopove, gledao rudare.
Mi smo u pozorištu imali probu Kvarteta, Ronalda Harwooda.
Čule su se policijske sirene.
Ja pomislio da je opet netko poginuo u udesu.
Saobraćajnom.Prometnom.
Kad nije.
Uvečer sam, dragi dnevniče, bio u kavani MD (ali je zovu MRTVE DUŠE) koja je gotovo u Gradskom pravoslavnom groblju.
Ulaz u groblje i ulaz u Mrtve duše su doslovce deset metara udaljeni.
Padao je snijeg i pisao sam.
Mobilnim telefonom sam provjeravao ima li WF.
Sutra ću ti pisati opet, dragi dnevniče.
U Mrtvim dušama nema interneta.
2.
Zimski portret Kaina
Očišćen brauning
Vaza od ruže
Mreže na doku
Kišom dugo rasoljavane
U samovarima
Voda se naježuje
Na ikebanama niti to
Nema više
Mjesta
Za otpali trešnjin list
O kažiprsna jagodice
Pa ti bi i da
Put pokazuješ nekom
Kao kost na kojoj si
O vrelokrvna
Obaračem izbrušena
1.
I, odmah, čim je ušla Crvena Kraljica (u čijoj zemlji pejzaž putuje unatrag) naglasi - "da bismo ostali na mjestu, moramo trčati što brže možemo."
2.
Znaš, jebemu, aj ti meni tetak objasni - što ovi ljudi kače krstove i križeve baš na retrovizore; ako je za sreću što ga brate ne omotaju oko mjenjača, ne znam oko motora pod haubom, oko kotača, što baš na retrovizor, pita me Dimitrije, mladi desetogodišnji gospodin?
3.
Iz vojničkih grobnica na planini O. ukradeno preko sedamnaest tijela, vele u novinama, i to pod naslovom TJELOKRADICE - i onda ti pišeš crnu poeziju i tražiš nove strašne riječi, zatvara novine kćerka.
4.
Kad su ih našli
Oni još postrojeni
Ordenje im propalo na pluća
I raspela se njišu
U grudnim košnicama
A Crvena Kraljica
Ah ta krasna dama s karte
Kad sve
Ađutanture svrše
S vlaka silazi na narednoj stanici
Alice ostaje sama
Oznojena
Košulja tjelokradice
Dom omladine Pančevo raspisuje 44. po redu konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora eks-Ju – „Rukopisi 44“. Pravo sudjelovanja imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na ex-jugoslavenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Natječaj je otvoren do 21. veljače 2021. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Tomašić (1991.) diplomirao je portugalski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stalni kritičar portala booksa.hr od 2015. Prikaze i recenzije objavljivao i na drugim hrvatskim i regionalnim portalima. Kao novinar surađuje na emisiji Prvog programa hrvatskog radija ''Kutija slova''. Uredio nekoliko romana.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Petra Bolić (1992., Varaždinu) studirala je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno-interkulturalnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Karl-Franzens Universität u Grazu. Znanstveno polje interesa su joj njemačko-južnoslavenski kulturno-književni transferi i suvremena slovenska proza. U slobodno se vrijeme bavi književnim prevođenjem i književnom kritikom. Vlastitu je kratku prozu do današnjega dana skrivala u ladicama.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Emma Mihalić (1999., Zagreb) studira pedagogiju na Filozofskom fakultetu. Piše prozu i poeziju, ali do sada ništa nije objavljivala. Bavi se i crtanjem. Jedna je od pobjednica na natječaju za kratku horor priču na engleskom jeziku Srednje škole Ivan Švear, i nekoliko se puta natjecala na LiDraNo-u, jednom završivši nominacijom za državnu razinu (s pjesmom ''Podstanar''). Planira se baviti pisanjem i ovo je njen prvi završeni prozni rad na hrvatskom jeziku. Inače piše i na engleskom jeziku.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivana Pintarić (1988., Zagreb) je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju i kratke priče. Ulomkom iz romana ''Gorimo (ali ne boli više)'' ušla je u finale izbora za nagradu "Sedmica & Kritična masa" 2015. godine. Ulazi u širi izbor nagrade "Sedmica & Kritična masa" 2017. ulomkom iz romana "Ovo nije putopis o Americi". Bila je polaznica Booksine radionice pisanja kratke priče pod mentorstvom Zorana Ferića. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org i booksa.hr. Objavila je priču u časopisu Fantom slobode. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja mlade pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču ''mladu'' književnost, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima te organiziraju književne susrete i čitanja.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Josip Čekolj (1999., Zabok) student je treće godine kroatistike te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad je svoje pjesme i kratke priče objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima i zbornicima poput ''Rukopisa'', ''Alepha'', ''PoZiCe'', zbornika Gornjogradskog književnog festivala, Po(e)zitive i drugih te na portalima Kritična masa, Strane, Poeziju na štrikove, Čovjek-časopis i NEMA. Ovog ljeta izdaje dječju slikovnicu ''Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom'' u nakladi Mala zvona. S pjesničkim rukopisom ''Junaci i zmajevi su izumiruće vrste'' ušao je uži krug za nagradu ''Na vrh jezika'' 2019. godine.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ana Vučić (1992., Karlovac) još uvijek pokušava završiti Kroatistiku i Sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dosad su joj objavljene neke pjesme i jedan ulomak u studentskim časopisima i na Kritičnoj masi. Otkad je Jastrebarsko zamijenila Zagrebom piše tek neznatno više. U slobodno vrijeme čita, gleda sport i serije te mašta o obrani diplomskog rada u normalnim okolnostima. Vrhuncem svoje dosadašnje književne karijere smatra sudjelovanje na prvoj Kroeziji u kafiću Luxor.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Ivan Katičić (1990., Split) objavio je zbirku kratkih priča ''Pet metara bliže zvijezdama'' (Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, 2016.). Živi i ne radi u Omišu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Deni Baleta (1998., Split) studira hrvatski jezik i filozofiju u Splitu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Iva Hlavač (1986., Osijek) do sada je objavljivala kratke priče i pjesme u zbornicima. Objavila je dvije zbirke kratkih priča: ''I obični ljudi imaju snove'' (MH, Osijek, 2009.) i ''Svi smo dobro'' (Profil, Periskop, 2016.) za koju je dobila stimulacija Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. godini. Trenutno živi i radi u Valpovu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Gabrijel Delić (1998., Zagreb) napisao je nekoliko članaka na temu automobilizma objavljenih na jednoj britanskoj web-stranici i poneku kratku priču od kojih je zadnja objavljena u regionalnom natječaju ''Biber'' za 2019. godinu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - ŠIRI IZBOR 2020.
Antonija Jolić (1992., Split) odrasla je u malom mjestu Gradac pokraj Drniša, a trenutno živi u Šibeniku. Sa šesnaest godina izdala je zbirku pjesama „Oči boje lješnjaka“, dok je ljubav prema kratkoj priči razvila kasnije. Trenutačno studira na Pravnom fakultetu u Splitu i radi, a slobodno vrijeme provodi slikajući.
Pobjednica ovogodišnje nagrade "Sedmica i Kritična masa" za mlade prozne autore je Mira Petrović (1989.) iz Splita.
U užem izboru Nagrade za 2019. bili su: Leonarda Bosilj, Iva Hlavač, Toni Juričić, Maja Klarić, Dinko Kreho, Mira Petrović i Iva Sopka.
Ovo je bio četvrti natječaj koji raspisuje Kritična masa, a nagradu sponzorira cafe-bar Sedmica (Kačićeva 7, Zagreb).
U žiriju nagrade Sedmica i Kritična masa bili su - Viktorija Božina, Branko Maleš i Damir Karakaš.
Nakon što je žiri Nagrade Sedmica & Kritična masa za mlade prozne autore bodovao priče autora iz šireg izbora Nagrade, u uži izbor ušlo je sedam autora/ica.
Pogledajte tko su sedmoro odabranih.
Sponzor Nagrade je kulturno osviješteni cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - DOBITNICA NAGRADE 2019
Mira Petrović rođena je 1989. u Splitu. Predaje engleski jezik iako bi više uživala s talijanskim. Piše prozu, ponekad odluta u poeziju. Objavila priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima. Bila je u užem izboru za nagradu Sedmice i Kritične mase 2017. Jedna od deset finalista međunarodnog natječaja Sea of words 2016. Dobitnica Vranca – 2015. i Ulaznice 2016.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Počinjemo s objavom radova koji su ušli u širi izbor... Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez, te suradnik na projektu Alternativna književna tumačenja (AKT). Autor je knjiga poezije Ravno sa pokretne trake (2006.) i Zapažanja o anđelima (2009.), kao i koautor (s Darijem Bevandom) radiodramskoga krimi serijala Bezdrov (2013.). Književnu kritiku, esejistiku i poeziju u novije vrijeme objavljuje u tjedniku Novosti, na portalima Booksa i Proletter, te u književnom dvomjesečniku Polja. Živi u Zagrebu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Leonarda Bosilj (2000., Varaždin) studira psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom srednje škole sudjelovala je na literarnim natječajima (LiDraNo, Gjalski za učenike srednjih škola), a ovo je prvi put da šalje svoj rad na neki javni natječaj.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Toni Juričić (1990., Labin) diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u književnim časopisima Fantom Slobode, UBIQ, Zarez i u zbirkama spekulativne fikcije Transreali, Sfumato i Futur Crni. Režirao je kratkometražne filmove (Momentum Mortem, Preludij Sumanutosti, Rosinette) i spotove za glazbene skupine NLV, Barbari, BluVinil, Nellcote i dr. Osnivač je i predsjednik udruge Notturno za produkciju i promicanje audio-vizualne djelatnosti. Pokretač je i producent projekata [noir.am sessions] i [noir.am storytellers] čiji je cilj promoviranje nezavisne glazbene i književne scene. Režirao je monodramu Sv. Absinthia. Dobitnik je nagrade "Slavko Kolar" Hrvatskog Sabora Kulture za prozno stvaralaštvo mladih autora. Trenutno je na doktorskom studiju u sklopu Sveučilišta u Durhamu.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Sopka (1987., Vrbas) objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista „Ranko Marinković“ 2011. godine, Zarezovog i Algoritmovog književnog natječaja Prozak 2015. godine, nagrade „Sedmica & Kritična Masa“ 2016. i 2017. godine, natječaja za kratku priču Gradske knjižnice Samobor 2016. godine te natječaja za kratku priču 2016. godine Broda knjižare – broda kulture. Osvojila je i drugo mjesto na KSET-ovom natječaju za kratku priču 2015. godine. Trenutno živi u Belišću i radi kao knjižničarka u osnovnoj školi.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Maja Klarić (1985., Šibenik) diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“, a radi kao književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira kulturne manifestacije. Objavila je poeziju i kraću prozu u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.). Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije - Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.) i Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) te prozno-poetski putopis Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago, 880 km dugom putu koji je prehodala 2010. godine. Urednica je brojnih domaćih putopisnih izdanja kao što su knjige Davora Rostuhara, Tomislava Perka, Hrvoja Jurića i ostalih.
NAGRADA "SEDMICA & KRITIČNA MASA" - UŽI IZBOR 2019
Iva Hlavač (1986., Osijek) diplomirala je na pravnom fakultetu u Osijeku. Objavila je dvije zbirke kratkih priča; „I obični ljudi imaju snove“ (2009.) izašla je u sklopu natječaja Matice hrvatske Osijek za osvojeno prvo mjesto, a „Svi smo dobro“ u izdanju Profila (biblioteka Periskop) 2016. godine te je, između ostaloga, dobila stimulaciju Ministarstva kultur za najbolje ostvarenje na području književnog stvaralaštva u 2016. Živi u Valpovu.